No, što o porezu na bogatstvo kojim bi se dodatno
oporezivali građani koji zarađuju više od milijun eura
godišnje, misle najjače hrvatske političke stranke, SDP i HDZ,
nije lako doznati. Koliko god uvođenje poreza na bogatstvo bio
simbolički ili demagoški potez, što o tome misli premijerka
Jadranka Kosor iz Vlade nisu odgovorili. SDP će, pak, stav o tome
jesu li za dodatni porez na godišnje zarade iznad pet ili sedam
milijuna kuna imati tek kad postanu vlast u Hrvatskoj.
No, poduzetnici i predstavnici nekih manjih stranaka bili su
mnogo konkretniji. U vodstvu Agrokora, najveće
tvrtke u Hrvatskoj, podržavaju dodatno oporezivanje
bogataša.
– Bitno je naglasiti da je jedno percepcija bogatstva, a
sasvim drugo realne mogućnosti oporezivanja. Podržavamo dodatno
oporezivanje bogataša, ali u slučajevima gdje mogućnost
oporezivanja, odnosno stvarno bogatstvo objektivno i
postoji, stoji u odgovoru Todorićeve tvrtke.
Rasprava u političke svrhe
– Osobno podržavam koncept progresivnog oporezivanja građana
s obzirom na visinu njihovih dohodaka i vrijednost njihove
imovine i mislim da je ispravno da onaj tko ima više uplati i
više poreza u proračun, a na taj način bi se spriječilo
nastajanje prevelikih razlika i raslojavanje društva koje uvijek
pogubno djeluju kako na gospodarstvo tako i na kompletno
društvo, rekao nam je Ivan Ergović,
direktor Nexe Grupe i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.
On, ipak, ima dojam kako se rasprava o fiskalnim promjenama
ponovno vodi u političke svrhe, posve površno, bez prave analize
i pripreme te bez sagledavanja svih posljedica koje će imati
uvođenje novih poreza. “U našoj državi se kontinuirano priča
samo o uvođenju novih poreza, dok se i dalje izbjegava rasprava o
nužnim reformama koje bi poboljšale gospodarsku klimu i stvorile
zdrave temelje za bolji život građanima. Uostalom, takav pristup
poreznim reformama se već mnogo puta pokazao kontraproduktivan.
Nama poduzetnicima je u svježem sjećanju slučaj uvođenja dodatnog
poreza na jahte koji se u političke svrhe pravdao upravo većim
oporezivanjem luksuza, a u stvarnosti je njegov učinak bio
uništavanje domaće male brodogradnje i gubitak radnih
mjesta“, ističe Ergović.
A jahte, brodovi, helikopteri samo su neke od stvari koje bi,
prema mišljenju Zlatka Ravlića, vlasnika Mesne
industrije Ravlić trebalo oporezovati. Kad su u pitanju skupi
automobili, Ravlić kaže kako su potrebni za
ostvarenje dobrih rezultata posla, odnosno vlastite sigurnosti.
Ipak, kad je on osobno u pitanju, kaže kako se vozi u standardnom
automobilu, dok onaj skuplji ima za duža putovanja. “Pojam
bogatstva i luksuza je kod nas apstraktan. Apsolutno jesam za
porez na luksuz, odnosno bogatstvo“, kaže
Ravlić.
Utvrditi što je bogatstvo
A da se najprije treba utvrditi što je bogatstvo smatra
Ninoslav Ljubojević, predsjednik Županijskog
suda u Osijeku koji kaže da je za svaku opciju koja će pomoći
državi i spasiti državni proračun. Vjerojatno je luskuz, kaže,
skup automobil pa svatko tko posjeduje kakav čija vrijednost
odskače od prosjeka treba platiti porez.
– Uvede li se porez na nekretnine to bi moglo negativno
utjecati na stanogradnju. Za mene osobno uspješna politika znači
rast BDP-a, ali boljoj situaciji može pridonijeti i punjenje
državnog proračuna. Pa ako je to pomoću poreza na bogatstvo, tako
neka i bude, kaže, pak, Damir Taslidžić,
direktor tvrtke Elektromodul.
[blockquote]U HRVATSKOJ SE JOŠ NE ZNA TKO JE BOGAT, A TKO
NIJE
Naši sugovornici iz Vlade upozoravaju da bi u Hrvatskoj bilo
teško razlučiti tko je bogat, s obzirom na to da OIB još ne
funkcionira, pa se ni ne zna koliku imovinu netko ima. Tako je
jedina mogućnost, tvrde naši sugovornici, promjena stope poreza
na dohodak, pa bi se, primjerice, na zarade iznad određenog
iznosa, odnosno na iznadprosječne zarade mogla uvesti stopa od,
primjerice, 70 posto. No, prema procjenama naših izvora iz Vlade,
takav porez ne bi donio veliku zaradu državi jer bi se radilo o
povećanom poreznom opoterećenju samo na dohodak, što ne znači da
bi se time obuhvatilo i najbogatije građane Hrvatske. “Efekt
za proračun ne bi bio značajan, jedino bi se građanima poslala
poruka ‘da i bogati plaču’, što bi možda na koji dan smanjilo
tenzije, ali ne bi pomoglo promjeni stanja u državi. Većina novca
u proračun i dalje bi stizala iz istih izvora“, poručuju
naši sugovornici.
ČELNICI HDSSB-a O INICIJATIVI
Šišljagić: Popraviti ravnotežu u poreznim
razredima
I političari se slažu da onaj tko ima više treba dati više.
Gradonačelnik Osijeka Krešimir Bubalo podsjetio
je na francuski slučaj gdje su bogataši zatražili od predsjednika
Nicolasa Sarkozyja da poveća porez. “U Hrvatskoj ima
socijalno osjetljivih bogatih ljudi, ali postoje i drugi
primjeri“, rekao je Bubalo.
Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić
smatra da bi pomogla temeljita reforma poreznog sustava što je
temelj politike HDSSB-a. “Uspješni gospodarstvenici ne bježe
od povećanih poreza koji su u razumnoj mjeri. Vjerujem da bi
prihvatili ideju poreza na bogatstvo, ali porezni sustav treba
slijediti određenu logiku i mjeru kod oporezovanja primjerice,
vikendica, jahti i ostalog. U sadašnjem trenutku ravnoteža u
pojedinim razredima poreza nije dovoljno objektivna. Istodobno,
reinvestirana dobit ne treba se oporezivati“, rekao je
Šišljagić.[/blockquote]
Tekst: Marija MIHELIĆ/Jagoda MARIĆ (Glas Slavonije)