Nova zgrada Građevinskog fakulteta i buduća Sveučilišna knjižnica
dva su velika objekta ukupno vrijedna oko 200 milijuna kuna, koja
će se sljedeća graditi u sklopu kapitalnog projekta sveučilišnog
campusa.
Nova zgrada Građevinskog fakulteta i buduća Sveučilišna knjižnica
dva su velika objekta ukupno vrijedna oko 200 milijuna kuna, koja
će se sljedeća graditi u sklopu kapitalnog projekta sveučilišnog
campusa.
Rudolf Emert, prorektor osječkog Sveučilišta za strategiju
razvoja i prostorno planiranje, koji vodi projekt campusa,
naglašava kako je već sve pripremljeno za početak izgradnje
Građevinskog fakulteta.
“Idejni i izvedbeni projekt su napravljeni i dobili
su sve predviđene dozvole, a kao najpovoljnijeg izvođača
na javnom natječaju izabrali smo osječku tvrtku Gradnja. Izabrani
su i nadzor i koordinatori pa tijekom studenoga očekujemo
polaganje temeljnog kamena za taj objekt. Radovi će se
provoditi u tri faze, a rok za završetak prve, vrijedne
oko 35 milijuna kuna, jest dvije godine“,
najavljuje Emert.
Slijedi druga faza vrijedna približno 20 milijuna kuna (trajanje
oko godinu dana), a i za nju su sredstva već osigurana.
“Treća faza, prema procjenama, stajat će također 35
milijuna kuna. Konačan završetak ovisi o tome koliko
brzo ćemo uspjeti osigurati sredstva, a to planiramo učiniti
većinom preko Ministarstva znanosti i obrazovanja, djelomice i iz
europskih fondova.
Dakle, ukupan projekt Građevinskog fakulteta, neto korisne
površine od 9.300 kvadrata, koji bi trebao udomiti i budući
studij arhitekture, stajat će otprilike 90 milijuna kuna.
Očekujemo da bismo ga mogli završiti 2016.
godine”, dodaje prorektor.
Što se tiče Sveučilišne knjižnice, završena su arheološka
istraživanja, a na njezinoj lokaciji, tvrdi, nisu pronađeni
nikakvi vrijedni nalazi.
“Sukladno tome, očekujemo da konzervatori izdaju rješenje i
zeleno svjetlo. Nakon toga raspisat ćemo natječaje za idejni i
izvedbeni projekt Knjižnice površine oko 11 tisuća četvornih
metara, koja će imati i podzemne garaže. Vjerujemo da će njezina
gradnja u praksi početi 2013. godine, a završiti 2014. ili 2015.
godine. Za nju smo već osigurali oko 100 milijuna kuna, ali
gradnja garaža mogla bi poskupiti projekt pa
bismo dodatni novac tražili u sklopu treće faze campusa”,
zaključuje Emert.
Uskoro preseljenje odjela za biologiju i kemiju u campus
Prorektor je naglasio kako se u projektu campusa vrijednog oko
milijardu kuna, upravo privodi kraju druga faza. Tako se ovih
dana završava opremanje pokućstvom obnovljenih zgrada Umjetničke
akademije te novih prostorija dvaju sveučilišnih odjela, za
biologiju i kemiju.
“To ćemo završiti tijekom studenoga i u tim
prostorima krenut će redovita nastava. Odlaskom Odjela
za biologiju iz bivše vojarne ‘Gaj’, otvorit će se prostor za
širenje odjela za fiziku i matematiku. Preseljenjem Odjela za
kemiju u Tvrđi će se proširiti Prehrambeno-tehnološki
fakultet”, naveo je Emert.
[important title=]
Tlocrtna mu je površina 3225 m2 (100 x 30 m), a ukupna
građevinska bruto površina 11.095 m2.Sastoji se od podruma,
suterena, prizemlja i tri kata. Zgrada je projektirana za 7
zavoda te ima 70 kabineta i 3 laboratorija (za materijale,
eksperimentalnu mehaniku i konstrukcije te hidrauliku i
hidrotehniku), prostore za nastavu, knjižnicu, studentske
prostore, zajedničke sadržaje te pomoćne i
tehničke prostorije. U podrumu i dijelu suterena predviđeni su
laboratoriji, prikazi arheološkog nalazišta i tehnički prostori,
u prizemlju (na kosoj plohi) predavaonice, knjižnica i
fakultetska aula, na prvom katu administrativni i izložbeni
prostori, na drugom predavaonice i kabineti, otvorena učionica,
vrtovi i studentski sadržaji, a crtaonica, kabineti, kantina i
garsonijere na trećem katu.[/important]
Glavna je značajka novoga fakulteta njegova nosiva
konstrukcija (projektant Damir Klečina, dipl. ing.
građ., iz Fibre d.o.o. iz Osijeka) koju čini pet visokostijenih
uzdužnih armiranobetonskih nosača koji su perforirani tako da
premošćuju ili stvaraju veze među prostorima, a međusobno su
povezani armiranobetonskim stropnim pločama s gredama ili bez
njih.
Na sjevernom dijelu zgrade nema arheoloških nalaza pa će tu biti
ukopan podrum i suteren, a arheološki nalazi
(otisci rimske ceste s drenažom i ostacima građevina) bit će
predstavljeni u zgradi djelomičnom rekonstrukcijom i uređenjem
ploha za pristup i kretanje posjetilaca.
TEKST: Glas Slavonije
