Tradicionalno, uoči Dana grada Osijeka razgovarali smo s gradonačelnikom Krešimirom Bubalom, koji, kako kaže, nakon dvije i pol godine punog angažmana na čelu grada nije izgubio ni trunke energije.
Dapače, poručuje 38-godišnji diplomirani ekonomist i otac četvero djece, njegova gradska uprava spremna je za sve izazove koje donosi budućnost u Europskoj uniji.
“Tijekom protekle dvije godine pozornost smo posvetili stabilizaciji gradskog gospodarskog sustava te danas, za razliku od mnogih drugih hrvatskih gradova, Grad Osijek nema financijskih problema, a gradska poduzeća posluju stabilno. Pošli smo od činjenice da nitko ne može trošiti više nego što ima. Racionalno poslovanje, naplata potraživanja, kvalitetna priprema projekata za strukturne i kohezijske fondove EU, glavne su smjernice u poslovanju gradske uprave. Bilo bi uistinu dobro kada bi i država slijedila isti princip rada. Da je poslovanje Grada efikasno, dokaz je i činjenica da smo na natječaju dobili kredit s kamatnom stopom od 3,12%. Grad uredno plaća sve svoje obveze te je spreman za novi investicijski ciklus, a time i novo zapošljavanje građevinske operative”, kaže Bubalo.
Iz gradske se uprave često čuje kako je u provedbi ili pripremi stotinu projekata.
– U proteklom razdoblju završili smo izgradnju prometnice Svilajska – Petefijeva. Izgradili smo prometnu infrastukturu za potrebe camupsa, kod novog Poljoprivrednog i budućeg Građevinskog fakulteta. Radovi su završeni i u Ulici jela, a to znači da smo osigurali građevinska zemljišta mladim obiteljima za izgradnju vlastitog doma, prema posebnim uvjetima i pogodnostima. Dovršena je i rekonstrukcija Istarske, izgrađena je intrazonska prometnica od Kašićeve do Vinkovačke te novi autobusni kolodvor. Dovršena je spojna cesta Osijek – Višnjevac s dva kolnička traka, biciklističkim i pješačkim stazama sa zelenim pojasom te spojna cesta Gundulićeva – Ulica Hrvatske Republike. Izgradnjom Kappa centra u funkciji će biti i podzemna garaža sa oko 250 parkirnih mjesta od kojih će 70 posto biti za javnu uporabu. Raduje me početak rekonstrukcije Trga slobode te izgradnje trga i spomenika poginulim braniteljima i civilima na Jugu II. Provodi se natječaj za obnovu paviljona Gradski vrt, koji će ponovno biti omiljeno okupljalište Osječana. Izgradnja zgrade u Umaškoj obogatit će gradski stambeni fond, dok će tzv. S-cesta omogućiti kvalitetnu povezanost zapadnog s ostalim dijelovima grada.
Koji su investicijski projekti planirani za sljedeće razdoblje?
– Dogradnja i rekonstrukcija Sokolskog doma, Paviljon Gradski vrt, Dvorana Pampas, izgradnja Hrvatskih domova u Tenji i Josipovcu. Planiramo rekonstrukciju Vinogradske ulice, novu ulicu između Divaltove i ulice za Metro, obnovu Zelene ulice u Briješću, prometni koridor južnog Stadionskog naselja, spoj Istarske i Trpimirove, spoj Divaltove i Zelenog polja. Za nastavak razvoja pozitivnog gospodarskog okruženja važnu ulogu imat će nastavak izgradnje koridora 5C. Za grad je značajan početak radova na južnoj obilaznici. Ona će dobiti novi spoj na Vinkovačku, što će smanjiti gužve u gradu. Obilaznica će na toj dionici imati četiri prometna traka, a između njih zeleni pojas širine četiri metra. Kako bi se još više rasteretio promet u gradu, naš sljedeći projekt je izgradnja podvožnjaka u Ulici sv. L.B. Mandića, no taj projekt možemo ostvariti samo u suradnji s HŽ-om. Rekonstrukcija Jelačićeve u Višnjevcu predviđa proširenje postojeće prometnice i izgradnju tramvajske pruge. Izgradit ćemo novi DVD Donji grad i Retfalu.
Naglasak rada ove gradske uprave je na razvoju gospodarstva i poduzetništva. Kakvo je stanje u gospodarskim zonama?
–Osijek želi biti okružen gospodarskim zonama, zato ih ustrajno razvijamo i pomažemo sustavom poticaja te time osiguravamo kvalitetan prostor za rad poduzetnika. Zone Tenja, Nemetin, Jug i Slobodna zona mjesta su na kojima Osijek gradi svoj uzlet. U GZ Tenja prodana je i posljednja od 27 parcela. Ušlo je 17 investitora koji će osigurati novo zapošljavanje. Nakon Tenje, “napadamo” Industrijsku zonu Nemetin, koja će biti namijenjena srednjem i velikom poduzetništvu. Zonu Nemetin nominirali smo za sredstva iz IPA III programa, te je prvi osječki projekt prijavljen za strukturne fondove koji nas čekaju ulaskom u EU. Pozitivan duh očituje se i u poslovanja velikih osječkih tvrtki kao što su Meggle, Saponia, Šećerana, Kruna i dr., koji bilježe nove poslovne uspjehe, unapređuju i šire svoju proizvodnju i poslovanje. Potvrda stabilnosti poslovnog okruženja u Osijeku su i novi investitori koji počinju gradnju novih pogona kao što je 100 milijuna eura vrijedna tvornica etanola. To je preduvjet da Osijek bude grad u kojem se ugodno živi i u koji se rado dolazi živjeti.
Nekada jaki industrijski grad, smješten u srcu poljoprivredne regije, sve se više okreće – turizmu.
– Turizam je još jedno područje na kojem sustavno radimo na promidžbi i poboljšanju ponude, te iskorištavanju svih potencijala našeg okružja. U rujnu smo, zajedno s OBŽ-om, organizirali Dane vina i turizma. Potrebno je povezati bitne prirodne, kulturne i povijesne znamenitosti okolnih ruralnih i urbane cjeline. Unatrag tri godine Osijek je znatno povećao svoje smještajne kapacitete, ali i broj noćenja, tako da se u listopadu u Osijeku traži krevet više. Naš grad nudi bogatstvo kulturnih, ali i sportskih događanja. Podsjetio bih kako smo ovogodišnje Ljeto kulture započeli vraćanjem ‘Grupe građana’ (spomenika ‘Ljudi’ Branka Ružića) u čijim krilima smo tako rado sjedili. Oni su uistinu bili i bit će nerazdvojan dio našeg trga i naših sjećanja. Neka neki novi klinci otkriju ljepotu i dobrotu ‘Ljudi’. Naše opredjeljenje u razvoju grada je težiti poboljšanju kvalitete života. Upravo je to jedan od razloga što smo nominirani za Zlatni cvijet Europe, zato je naše Vijeće za prevenciju najbolje u Hrvatskoj i zato Osijek danas s pravom nosi epitet “ciklo friendly” grada; naš je grad preuzeo primat hrvatskog grada s najvećim brojem biciklističkih staza. U ovome trenutku Osijek ima više od 30 km označenih biciklističkih staza.
Prošlo je dvadeset godina od početka agresije na Osijek, Slavoniju i Hrvatsku.
– Uz jedinstvenu snagu grafita “Osijek – Nepokoreni grad”, crveni fićo je najprepoznatljiviji simbol početka agresije na Osijek, ali i obrane grada. Postavili smo umjetničku instalaciju i predali je građanima, našoj djeci i povijesti – neka se pamti! Drugi smo put obilježili Dan osječkih branitelja te imenovali lijevu obalu Drave Šetnicom hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata. Nedavno, 6. studenoga, obilježili smo 20 godina od dana kada je pogođen i zapaljen HNK. Svim tim prisjećanjima željeli smo istaknuti značaj obrane i iskazati zahvalnost svim braniteljima i građanima. Osijek nije okrenut prošlosti, već europskoj budućnosti, ali vjeru, snagu, ponos i pouke crpimo iz onoga što smo proživjeli.
{youtube}LPB0IYIuaxI{/youtube}
Ravnomjeran razvoj
Često ističete važnost ravnomjernog razvoja, kako samog grada Osijeka, tako i na nacionalnoj razini.
– Država mora imati razvojnu strategiju, jednako poticajnu i razvojnu za sve dijelove Hrvatske, za sve regije koje ju čine. Mi se ponašamo i radimo drugačije. Svim gradskim četvrtima i mjesnim odborima pridajemo jednaku pozornost. U svim GČ i MO odradili smo prioritete, sukladno proračunskim sredstvima koja su im na raspolaganju. Izgradili smo kilometre nogostupa, napravili smo nova i obnovili igrališta za djecu i mladež, sad ih ima sto. Gradili smo nova boćališta (u Podravlju, Klisi, Sarvašu i Jugu II). Ugasili smo mrak u 81 ulici i na četiri igrališta. Svi dijelovi grada moraju biti opremljeni svom potrebnom komunalnom infrastrukturom.
Snaga znanja
– Investicijski ciklus koji smo započeli znači novo zapošljavanje građevinske operative i pokretanje proizvodnje. Kao metropola regije Slavonije i Baranje prioritet nam je biti sveučilišno, gospodarsko, ali i trgovačko središte. Želimo biti i prepoznatljivo odredište kontinentalnog turizma. Razvoj Sveučilišta podupiremo svim raspoloživim sredstvima, jer Osijek se ponosi proizvodnjom znanja. Nakana mi je inicirati što plodniju suradnju kako bi ostvarili suradnju politike, znanosti i gospodarstva. Mislim prije svega osloniti se na profesore i studente Sveučilišta J.J. Strossmayera, kao i na Zavod za znanstveni i umjetnički rad – poručuje gradonačelnik.
EU fondovi
U Hrvatskoj, ali i u briselskim krugovima, Osijek i OBŽ danas su prepoznati kao sredina koja se najbolje snalazi u komunikaciji s Europom, ali i zna kako osigurati novac iz europske blagajne.
“Grad trenutno sudjeluje u 35 projekta ukupne vrijednosti 12,43 milijuna eura. U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2011. godine, Grad i institucije u vlasništvu Grada imale su u provedbi 21 projekt vrijedan više od sedam milijuna eura. Za samo dvije posljednje godine udvostručen je broj projekata i iznos dobiven od EU. Stoga, s ponosom možemo istaknuti priznatu činjenicu da su Osječko-baranjska županija i Grad Osijek najuspješniji u Hrvatskoj u povlačenju sredstava iz EU fondova”, kaže Bubalo.
Tekst: Mario MIHALJEVIĆ (Glas Slavonije)
Gospodarstvenici su već u Europskoj uniji
Osječki gospodarstvenici ne zaziru od skorašnjeg ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, uostalom, oni su već godinama prisutni na tom tržištu.
Pa, ipak, iz poruka na Dana grada teško je iz njihovih rečenica ne iščitati žal za izgubljenim statusom Osijeka kao industrijskog grada, no kako oni svi redom najavljuju nove investicije, nova zapošljavanja, čini se kako bi to poglavlje moglo dobiti novi nastavak…
Petar VELICKI, WERKOS
– Kao što vidimo, Europska unija bori se za vlastiti opstanak, stoga će nam biti lakše ako naša očekivanja o priključivanju Europi budu realna i u skladu s vlastitim mogućnostima. Samo oni koji su tržišno konkurentni imat će koristi od EU, a takvih je, na žalost, malo, što znači da će se država, gospodarski subjekti i pojedinci još žešće suočiti sa surovim ekonomskim zakonitostima i pravilima Unije. Grupa Werkos je u fazi velikog organizacijskog funkcionalnog preslagivanja, tako da računamo da ćemo u pristupu, a i u Europi sačuvati radna mjesta i dobru poslovnu poziciju.
Mario RAVLIĆ, RAVLIĆ UTD
– Ulazak u Europsku uniju, bez obzira na sve probleme i dužničku krizu koja ju opterećuje, gledam kao pozitivnu stvar za tvrtku Ravlić i sve ostale hrvatske tvrtke koje su već implementirale europske standarde. Tvrtka Ravlić UTD i u ovoj izuzetno teškoj recesijskoj godini zaposlila je novih 30 djelatnika, ukupno 230, te ulazi u novu investiciju, najveću u svojih 50 godina postojanja. Vrijedna je gotovo deset milijuna eura, a nakon njezina dovršenja zaposlit će novih 40 ljudi. Taj vrlo opsežan projekt obuhvaća novu modernu rasjekaonicu i pakirnicu svježeg mesa, pogon za proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda, nove rashladne komore i neke tehnologije koje prvi put donosimo u Lijepu Našu. Krećemo u proljeće iduće godine, a aplicirat ćemo i natječaj za sredstva iz fonda EU – IPARD, iz kojeg možemo djelomično financijski pokriti tu investiciju. Svjestan sam da je Europska unija mač s dvije oštrice, ali sam optimist i smatram da će naša zemlja i gospodarstvo znati iskoristiti prednosti koje nam EU nudi na najbolji način.
Damir SKENDER, SAPONIA
– Osijek je grad s bogatom industrijskom tradicijom. U posljednjih 20 godina industrija kao gospodarska grana gubi na značenju jer se održao tek manji broj industrijskih subjekata, mada i danas imamo i svijetlih primjera u osječkoj industriji. Osijek je postao grad s jakom trgovačkom djelatnošću, posljednjih nekoliko godina veći dio investicija u gradu usmjerio je na gradnju trgovačkih centara. Smatram da grad Osijek kao centar poljoprivredne regije ima izvrsne potencijale za razvoj i daljnje unapređenje prehrambene industrije. Uz nju, velike šanse ima i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, koje će pravim projektima i poduzetničkim inicijativama ulaskom u EU sigurno imati prostor za daljnji razvoj. Proces ulaska Hrvatske u Europsku uniju pratimo i u Saponiji, iako nam je poslovanje u Europskoj uniji već poznato i s aspekta uvoza sirovina, ali i izvoza gotovih proizvoda, s obzirom ne to da već izvozimo na tržišta Slovenije, Švedske, Italije, Belgije i Češke. U ovom slučaju, nama je važnija pripremljenost kao izvoznika jer uz tržišne udjele koje u većini brendova imamo u Hrvatskoj, moramo se fokusirati na jačanje pozicija u izvozu te na otvaranje novih tržišta u EU. Naša je prednost kvaliteta i opremljenost proizvoda u smislu primjene zakonskih propisa EU, ali smo isto tako svjesni da su to uređena tržišta na kojima je izražena koncentracija u trgovini. Zato su naši planovi usmjereni na daljnji rast udjela na već postojećim izvoznim tržištima te prema tržištima EU, koja prema našem mišljenju imaju potencijal za rast kao što su Mađarska, Bugarska i Rumunjska.
Tomislav ŠKARO, MOLTON
– Molton je ove godine obilježio 17 godina uspješnog poslovanja, unatoč i dalje kriznoj situaciji u hrvatskom gospodarstvu i ove godine imat ćemo rast prihoda od gotovo šest posto u odnosu na prošlu godinu, tako da već drugu godinu zaredom bilježimo rast. Dobit je i dalje minimalna, ali to je manje važno jer povećan je obujam proizvodnje. Svakako, opterećenje u cijeloj priči jesu vrlo veliki problemi s naplatom potraživanja, što je, nažalost, jedan od većih problema cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Usprkos tome, mi kao tvrtka svoje obveze ispunjavamo uglavnom uredno. Ono što nas sada u finišu kalendarske godine pogotovo raduje, jest što je pri kraju obnova novog proizvodnog pogona na lokaciji Vinkovačka 68 i skorašnje preseljenje u njega, tako da konačno sjedinjujemo kompletnu proizvodnju na jednom mjestu, što će svakako smanjiti manipulativne troškove i povećati produktivnost.
Iako su prognoze u eurozoni sumorne, očekujem bolju sljedeću poslovnu godinu od tekuće. Od skorašnjeg ulaska u EU za moju tvrtku ne očekujem nikakav bitan pomak, jer i do sada smo bili orijentirani na domaće tržište i mislim da će tako ostati i u budućnosti.
Tekst: Dario KUŠTRO (Glas Slavonije)
