Na tržnicu se vraćaju papirnate vrećice?

Kako će prodavači na tržnicama, koji nisu obveznici izdavanja računa za prodanu robu, naplaćivati svoje vrećice, odnosno hoće li samo za njih morati izdavati račun - jedno je od, za sada neodgovorenih, pitanja koja se vežu uz najavljenu naplatu svih vrećica.

Kako će prodavači na tržnicama, koji nisu obveznici izdavanja računa za prodanu robu, naplaćivati svoje vrećice, odnosno hoće li samo za njih morati izdavati račun – jedno je od, za sada neodgovorenih, pitanja koja se vežu uz najavljenu naplatu svih vrećica.

Namjera je Ministarstva zaštite okoliša početi naplaćivati ekotaksu od dvije kune na svaku prodanu vrećicu, novac koji će odlaziti u Fond za zaštitu okoliša, dok će na taj iznos trgovci dodavati i svoj trošak vrećice. Ne budu li to činili u slučaju malih, sada besplatnih vrećica, ona će stajati najmanje dvije kune, a velika najmanje tri.

Nećemo ništa državi, odnosno Fondu plaćat’, jer plastične vrećice nećemo ni koristit’. U papirnatim ćemo vrećicama ćemo davat’ robu, evo, već smo počeli“, kaže na najvećoj zagrebačkoj tržnici – Dolcu, prodavač Đura Suša iz Stankovaca, zvan Rođo. Njegova kolegica, poljoprivrednica Dragica Jovanović iz Podstrane, odgovara kako je “sve to skupa – jako loše“. Kako će prodavači na tržnici raditi, pita se ona, ako nemaju u što staviti robu?”. To mišljenje dijele i prodavači na glavnoj tržnici u Osijeku, koji kažu da će se to teško provesti.

Smatram da se vrećice trebaju početi naplaćivati, godišnje izdvajam više od 1.300 kuna, što je zaista mnogo, a ljudi to ne znaju cijeniti. Nitko ne želi dva artikla u jednoj vrećici, ponašaju se neodgovorno i bacaju ih gdje god stignu. Ali dvije kune je ipak malo previše, to je gotovo pola kilograma krumpira“, kaže Ružica Šebenji. Dragica Tubić, tehnolog po struci, kaže kako niz godina radi na tržnici i vidi kako ljudi nemaju osjećaj za okoliš.

[span class=camera]POGLEDAJTE: Osječka glavna tržnica[/span]

Ta ideja ima i prednosti i nedostataka, dvije kune je previše i to neće nitko platiti, no 50 lipa bi bila razumljiva cijena, kako nama, tako i kupcima“, smatra Dragica.

Kako doznajemo u Udruzi trgovaca pri HUP-u, nikakvih konzultacija Ministarstva s njima zasad nije bilo, kao ni s Fondom za zaštitu okoliša. Porez od dvije kune zasad je, čini se, samo ideja ministrice Mirele Holy, koju tek treba razraditi. Ekološke udruge ističuda su bačene vrećice izuzetno velik problem za okoliš. Podržavaju inicijativu, podsjećajući da je 2011. i povjerenik EU za okoliš, Janez Potočnik, najavio mogućnost uvođenja zabrane plastičnih vrećica u zemljama EU, ili dodatni porez, zakonsku obavzu da se kupcima one naplaćuju. Italija, kažu “Prijatelji životinja“, od 2011. kupcima nudi samo biorazgradive vrećice od tkanine ili papira (po cijeni od 0,70 eura). Irska je 2002., prva u Europi, uvela porez na njih, a Kina, Izrael, Kanada, Južna Afrika, Australija te gradovi San Francisco, Los Angeles, Mumbai i drugi, zabranili su uporabu plastičnih vrećica.
[blockquote]NAJGORA VARIJANTA – PAUŠAL

“Bit će najgore ako nam se ekološki namet na vrećice, od dvije kune, bude naplaćivao paušalno jer se drukčije kontrola na tržnicama neće moći provoditi”, kažu Niko Pervan i Miljenko Ernoić, čelni ljudi Udruge hrvatskih tržnica. Kako ističe Ernoić, najbolje će rješenje za trgovce na tržnicama biti, ponovno, papirnate vrećice. “Bojim se, međutim, da će nam država ‘odrezati’ paušal, pa ćemo Fondu plaćati i više vrećica od prodanih”, uvjeren je Ernoić.[/blockquote]

Tekst: Ivana MIHALJEVIĆ/Bojana MRVOŠ PAVIĆ/Siniša PAVIĆ (Glas Slavonije)

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari