Osim što su naplatili kazne, inspektori su također oduzimali protupravno stečenu imovinsku korist. No, postoje i izuzetci...
Prodaja raznih predmeta, ali i pružanje usluga na društvenim mrežama sve više uzima maha, a o čemu smo nedavno pisali, kao i o tome da inspektori nerijetko provjeravaju oglase prodajnoga tipa.
Da je to doista tako pokazuju i podatci Državnog inspektorata koji nam je na upit o broju takvih slučajeva odgovorio da je u ovoj godini utvrđeno 174 slučaja neregistriranog obavljanja djelatnosti trgovine i usluga, kao i obavljanje i nuđenje, odnosno reklamiranje obavljanja neregistrirane djelatnosti putem interneta, uključujući i društvene mreže.
Imovinska korist veća od pola milijuna kuna
“Na temelju utvrđenih povreda doneseno je 54 upravnih mjera o zabrani obavljanja neregistrirane djelatnosti, podneseno je 60 optužnih prijedloga te je izdano 110 prekršajnih naloga kojima su izrečene novčane kazne u iznosu od 111.441,35 eura. Naglašavamo da u slučajevima utvrđene neregistrirane djelatnosti se oduzima protupravno stečena imovinska koristi ostvarena počinjenjem prekršaja neregistriranog obavljanja djelatnosti, te je u navedenim slučajevima oduzeto ili predloženo za oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi u ukupnom iznosu od 569.706,00 eura“, stoji u odgovoru Državnog inspektorata, kao i to da u predmetima u kojima je podnijet optužni prijedlog ili uložen prigovor na prekršajni nalog, nadležni sud sukladno Prekršajnom zakonu odlučuje o visini kazne, uzimajući pri tome sve olakotne i otegotne okolnosti koje utječu na odmjeravanje visine kazne.
Nadalje ističu da, za prodaju putem društvenih mreža u smislu prodaje na daljinu putem interneta, primarno moraju biti zadovoljeni svi uvjeti i obveze koji proizlaze iz Zakona o trgovini, Zakona o elektroničkoj trgovini i podzakonskih provedbenih akata. Isto tako, Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisuje što se smatra obavljanjem neregistrirane djelatnosti te iznimke, sudionici, ovlasti za suzbijanje neregistrirane djelatnosti, nadzor nad provođenjem Zakona, upravne mjere te prekršajnopravne sankcije, a člankom 2. istog članka Zakona je propisano da se odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na obavljanje neregistrirane djelatnosti sankcionirane posebnim zakonom.
Olakotne okolnosti
“U slučaju obavljanja neregistrirane djelatnosti trgovine i usluga te oglašavanja, ističemo da takvi nadzori uključuju prethodno obavljanje istražnih radnji inspektora pri čemu se utvrđuje je li postoji kontinuitet obavljanja takve djelatnosti od strane pojedine fizičke osobe, uzimajući u obzir posebice opseg oglašavanja, zatim količinu i vrstu robe i usluga koje se oglašavaju, kontinuitet oglašavanja kroz određeno vremensko razdoblje te se na temelju svih takvih provedenih istražnih radnji potom provodi inspekcijski nadzor nad predmetnom fizičkom osobom u kojem se na temelju svih takvih okolnosti slučaja, utvrđuje činjenica obavljanja djelatnosti bez registracije, što tada predstavlja neregistrirano obavljanja djelatnosti trgovine ili neregistrirano pružanja usluga.Naime, takvi nadzori obavljaju se upravo u cilju zaštite potrošača, kako bi se osigurala zaštita prava potrošača, budući da korištenjem takvih usluga u kojima potrošač ne dobije račun odnosno ugovor za obavljene usluge, isti ne može ostvariti nikakvu zaštitu svojih prava“, odgovaraju iz Državnog inspektorata.
Odbačena prijava inspektora
A da doista postoje iznimke, odnosno da neće svatko dobiti novčanu kaznu potvrdio nam je i Osječanin Željko kojemu su poznati slučajevi gdje osobe koje su prodavale robu putem malih oglasa nisu platili kaznu te su završili na sudu, a prijava inspektora, tvrdi, odbačena je.
“Inspektor je dužan dokazati da je roba koja se prodaje preko oglasa zaista trgovačka roba, a ne privatna imovina. Teret dokazivanja je na njemu. A za prodaju privatne imovine ne morate imati prijavljenu trgovačku djelatnost. Prijatelj mi je pokazao presudu sa suda u kojoj je oslobođen prijave inspektora zbog gore navedenoga“, ističe naš sugrađanin te zaključuje da bi u suprotnome inspektori mogli kazniti svakoga tko prodaje laptop, automobil, bicikl, bijelu tehniku i sl.”, zaključuje.
Stoga, čini se da nije sve tako crno kako se čini. No, onaj tko prodaje putem malih oglasa ipak treba biti oprezan. Jer upitno je hoće li se naći u olakotnim kategorijama ili će ipak morati platiti kaznu.