Tehnološki, društveni, civilizacijski i napredak u svakom smislu trebao je u prosjeku poboljšati živote ljudi, ali događa se bizarna situacija, u kojoj hrana još uvijek dovodi do teških bolesti i prerane smrti. Nije riječ o njenom nedostatku, dapače.
Ljudi u razvijenijim dijelovima svijeta najčešće imaju na izbor
jesti što požele, kad požele, a prema onome što medicinski list
The
Lancet navodi, taj izbor je iznimno loše.
Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama je tijekom 2017.
godine zabilježeno 11 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s
lošom prehranom. Najčešća tri uzroka smrti bili su
kardiovaskularne bolesti, razni karcinomi i dijabates tipa 2.
Dakle, u velikoj većini sve povezano s prehranom.
Apsurd cijele priče jest što iako se od 1999. do 2015. stopa
smrtnosti od karcinoma smanjila u SAD-u, stopa smrtnih slučajeva
se povećala, što se vidi na podacima iz 1990., kad je loša
prehrana bila direktni krivac za osam milijuna umrlih u SAD-u.
No, treba imati na umu da je 1990. u Americi živjelo 250 milijuna
stanovnika, a u 2017. osjetno više – 325 milijuna.
Stoga, poanta istraživanja jest da se postotno situacija ne
poboljšava, unatoč napretku koji bilježi ljudska rasa na svim
poljima. Trend je trebao biti zaustavljen, a ne nastavljan.
Upravo zato treba konstantno ponavljati kakva prehrana poboljšava
kvalitetu života. Smjernica je mnogo, a četiri koje donosi The
Lancet vrlo su jednostavne, jeftine i mogu donijeti pokoju godinu
života više, odnosno, manje bitke s bolestima.
Orašasti plodovi i sjemenke
Ljudi ih jedu premalo, a samo 21 gram dnevno dovoljno je za
kvalitetniji život. Nažalost, u prosjeku unosimo svega 12 posto
te preporučene doze. Bitno je to promijeniti jer orašasti plodovi
i sjemenke izvor su proteina, vlakana, zdravih masti i vitamina.
Mlijeko
Preporuka je dnevno unijeti u organizam 435 grama mlijeka, a
unosimo svega 16 posto od toga u prosjeku. Iako bi to trebale već
znati i “ptice na grani”, mlijeko pomaže u učinkovitijoj
apsorpciji vitamina D, kao i u jačanju kosti, ali i smanjenja
rizika od pretilosti.
Cjelovite žitarice
Bilo bi poželjno unijeti 125 grama dnevno, ali unosimo svega 29
grama u prosjeku, što nije dobro jer cjelovite žitarice kao što
su smeđa riža, ječam, zob, kokice… pomažu u smanjenju rizika od
srčanih bolesti, poboljšavaju probavni sustav i pomažu u kontroli
težine.
Sol, slatka pića, obrađeno meso
Pretjerujemo kad se radi o ove tri stavke i povećavaju šanse za
dobivanje dijabetesa tipa 2, uništavaju zube, utječu na povećanje
tjelesne težine, uzrokuju visok tlak, srčani udar, razlog su za
dobivanje brojnih vrsta karcinoma…
Izvor: Vijesti.hr