Kako alhohol djeluje na organizam? Da li je zdrav ili štetan? Koliko ljudi pije?
Na sam spomen riječi alkohol, većina ljudi pomisli na opijajući sastojak u vinu, pivu ili žestokim alkoholnim pićima, dok kemičari pod tim nazivom podrazumijevaju grupu organskih spojeva koji sadrže OH-skupinu.
Zapravo je riječ o etilnom alkoholu ili etanolu (C2H5OH) koji je ujedno i najvažniji alkohol u prehrani. S obzirom na to da su mnogi alkoholi toksični, upotrebljavaju se i kao dezinfekcijska sredstva. Stoga s pravom se nameće pitanje, alkohol – hrana, lijek ili otrov?
Dovoljno razrijeđen i uzet u malim količinama, alkohol izaziva euforiju – osjećaj koji ljudi zapravo traže kad uživaju alkoholna pića. U svrhu postizanja takvih učinaka alkohol je opijat (droga), tj. tvar koja može promijeniti jednu ili više funkcija u organizmu. Posebno je zanimljiva činjenica koja je i znanstveno potvrđena, a tvrdi da umjerena konzumacija alkohola može imati pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Naime, istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju male do umjerene količine alkohola rijeđe obolijevaju od bolesti srca, u usporedbi s onima koji uopće ne piju alkohol te onima koji pretjeruju s konzumiranjem alkohola.
Mnogi stručnjaci smatraju da su Francuzi manje osjetljivi na bolesti srca jer konzumiraju više crnog vina. Zaštitni učinak pružaju flavonoidi u crnom vinu koji štite LDL kolesterol od oksidacije, kojom nastaju nusprodukti koji oštećuju arterije. Teško je definirati “umjereno” u slučaju alkohola, no čini se da su jedna do dvije čaše kvalitetnog crnog vina dnevno, dobar recept za zdravo srce.
S druge strane, negativni učinci tijekom dugotrajnog prekomjernog unosa alkohola su brojni.
Jedan od njih su bolesti jetre, gdje u prvoj fazi dolazi do nakupljanja masti u jetri – stanje poznato pod nazivom masna jetra. Ponekad može biti popraćeno upalama koje, ako su česte, dovode do razvoja alkoholnog hepatitisa. U tom stadiju, stanice jetre odumiru te se na tkivu stvaraju ožiljci. Razvija se novi oblik bolesti jetre – fibroza. Uznapredovala fibroza vodi bolesti koje se i najčešće veže uz alkoholizam – cirozi jetre.
Također, ne manje značajan problem nastaje uslijed deficita vitamina B2 (tiamina) koji je vrlo čest kod alkoholičara, a može uzrokovati nekoliko neuroloških problema kao što su gubitak vida i poremećaje pri kretanju odnosno oštećenje mozga, ponekad i nepovratno.
Dragi čitatelji, na kraju mi ostaje da vam poželim sretno i veselo Silvestrovo uz umjerenu konzumaciju kako hrane tako i alkoholnih pića. Ako već želite popiti neko alkoholno piće i voziti, pojedite nešto prije toga jer će to usporiti apsorpciju alkohola i smanjiti njegovo nepoželjno djelovanje. Žene su podložnije utjecaju alkohola od muškaraca, pa i o tome treba voditi računa. Mnogi su u zabludi jer vjeruju da će se prije otrijezniti ako prošetaju ili popiju kavu. Na žalost, te su mjere uzaludne. Treba čekati da se alkohol razgradi i da ga organizam eliminira. Dakle, ako ste popili jedno ili dva pića, pričekajte nekoliko sati i tek onda sjednite za volan. U svakom slučaju, izbjegavajte istodobno konzumiranje alkohola i bilo kakvih lijekova jer bi moglo doći do nuspojava.
Alkoholizirana stanja
– trijezno stanje (0,0 – 0,5
g/L alkohola u krvi) – lagani znakovi euforije, pričljivost,
ljudi se dobro osjećaju (nakon jednog do četiri popijena
pića)
– pripito stanje (0,5 – 1,5 g/L
alkohola u krvi) – ljudi postanu nekritični, precjenjuju vlastite
pogoršati do kome, zamućen pogled (nakon 10-15 pića)
– pijano stanje (1,5 – 2,5 g/L
alkohola u krvi) – nestaju samokritičnost i kontrola, javlja se
prostorna dezorijentiranost, mogući su povremeni gubici svijesti,
vrtoglavica i povraćanje (nakon šest do osam
pića)
– teško pijano stanje (2.5 – 3.5
g/L alkohola u krvi) – prevladava gubitak svijesti, tijek misli
je kao u stanju između sna i jave (nakon osam do deset
pića)
– stanje teškog trovanja alkoholom
(3,5 – 4,0 g/L alkohola u krvi) – stanje stupora koje se može
pogoršati do kome, zamućen pogled (nakon 10-15 pića)
– donja granica smrtonosne
koncentracije (4.0 g/L alkohola u krvi) – dolazi
do slabljenja svih refleksa i potpunoga gubitka svijesti, a zbog
paralize centra za disanje i do smrtnog ishoda (nakon 15 i više
popijenih pića)
Jedno piće:
0,33L 4,5% piva
0,11L 14% vina
0,015 – 0.03L 50% žestokog alkoholnog pića
Nives Stojanović