Alkohol, lijek ili otrov?

Kako alhohol djeluje na organizam? Da li je zdrav ili štetan? Koliko ljudi pije? 

Na sam spomen riječi alkohol, većina ljudi pomisli na opijajući sastojak u vinu, pivu ili žestokim alkoholnim pićima, dok kemičari pod tim nazivom podrazumijevaju grupu organskih spojeva koji  sadrže OH-skupinu.

Zapravo je riječ o etilnom alkoholu ili etanolu (C2H5OH) koji je ujedno i najvažniji alkohol u prehrani. S obzirom na to da su mnogi alkoholi toksični, upotrebljavaju se i kao dezinfekcijska sredstva.  Stoga s pravom se nameće pitanje, alkohol – hrana, lijek ili otrov?

Dovoljno razrijeđen i uzet u malim količinama, alkohol izaziva euforiju – osjećaj koji ljudi zapravo traže kad uživaju alkoholna pića. U svrhu postizanja takvih učinaka alkohol je opijat (droga), tj. tvar koja može promijeniti jednu ili više funkcija u organizmu. Posebno je zanimljiva činjenica koja je i znanstveno potvrđena,  a tvrdi da umjerena konzumacija alkohola može imati pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Naime, istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju male do umjerene količine alkohola rijeđe obolijevaju od bolesti srca, u usporedbi s onima koji uopće ne piju alkohol te onima koji pretjeruju s konzumiranjem alkohola.

Mnogi stručnjaci smatraju da su Francuzi manje osjetljivi na bolesti srca jer konzumiraju više crnog vina.  Zaštitni učinak pružaju flavonoidi u crnom vinu koji štite LDL kolesterol od oksidacije, kojom nastaju nusprodukti koji oštećuju arterije. Teško je definirati “umjereno” u slučaju alkohola, no čini  se da su jedna do dvije čaše kvalitetnog crnog vina dnevno, dobar recept za zdravo srce.

S druge strane, negativni učinci tijekom dugotrajnog prekomjernog unosa alkohola su brojni.

Jedan od njih su bolesti jetre, gdje u prvoj fazi dolazi do nakupljanja masti u jetri – stanje poznato pod nazivom masna jetra. Ponekad može biti popraćeno upalama koje, ako su česte, dovode do razvoja alkoholnog hepatitisa. U tom stadiju, stanice jetre odumiru te se na tkivu stvaraju ožiljci. Razvija se novi oblik bolesti jetre – fibroza.  Uznapredovala fibroza vodi  bolesti koje se i najčešće veže uz alkoholizam – cirozi jetre.

Također, ne manje značajan problem nastaje uslijed deficita vitamina B2 (tiamina) koji je vrlo čest kod alkoholičara, a može uzrokovati nekoliko neuroloških problema kao što su gubitak vida i poremećaje pri kretanju odnosno oštećenje mozga, ponekad i nepovratno.

alcoholconsumptionperca.png

Dragi čitatelji, na kraju mi ostaje da vam poželim sretno i veselo Silvestrovo uz umjerenu konzumaciju kako hrane tako i alkoholnih pića. Ako već želite popiti neko alkoholno piće i voziti, pojedite nešto prije toga jer će to usporiti apsorpciju alkohola i smanjiti njegovo nepoželjno djelovanje.  Žene su podložnije utjecaju alkohola od muškaraca, pa i o tome treba voditi računa. Mnogi su u zabludi jer vjeruju da će se prije otrijezniti ako prošetaju ili popiju kavu. Na žalost, te su mjere uzaludne. Treba čekati da se alkohol razgradi i da ga organizam eliminira. Dakle, ako ste popili jedno ili dva pića, pričekajte nekoliko sati i tek onda sjednite za volan. U svakom slučaju, izbjegavajte istodobno konzumiranje alkohola i bilo kakvih lijekova jer bi moglo doći do nuspojava.

Alkoholizirana stanja

trijezno stanje (0,0 – 0,5 g/L alkohola u krvi) – lagani znakovi euforije, pričljivost, ljudi se dobro osjećaju (nakon jednog do četiri popijena pića)
pripito stanje (0,5 – 1,5 g/L alkohola u krvi) – ljudi postanu nekritični, precjenjuju vlastite pogoršati do kome, zamućen pogled (nakon 10-15 pića)
pijano stanje (1,5 – 2,5 g/L alkohola u krvi) – nestaju samokritičnost i kontrola, javlja se prostorna dezorijentiranost, mogući su povremeni gubici svijesti, vrtoglavica i   povraćanje (nakon šest do osam pića)
teško pijano stanje (2.5 – 3.5 g/L alkohola u krvi) – prevladava gubitak svijesti, tijek misli je kao u stanju između sna i jave (nakon osam do deset pića)
stanje teškog trovanja alkoholom (3,5 – 4,0 g/L alkohola u krvi) – stanje stupora koje se može pogoršati do kome, zamućen pogled (nakon 10-15 pića)
donja granica smrtonosne koncentracije (4.0 g/L alkohola u krvi) – dolazi do slabljenja svih refleksa i potpunoga gubitka svijesti, a zbog paralize centra za disanje i do smrtnog ishoda (nakon 15 i više popijenih pića)

Jedno piće:

0,33L  4,5% piva
0,11L  14% vina
0,015 – 0.03L 50% žestokog alkoholnog pića

Nives Stojanović

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari