Što su probiotici, i po čemu se razlikuju od prebiotika? Na koji način utječu na zdravlje čovjeka?
Probiotici su živi mikrobni sastojci namirnice,
koji kada se unesu u organizam u dovoljnoj količini, imaju
pozitivno djelovanje na zdravlje.
Čak je i nobelovac dr.Metchnikoff na Pasteur-ovom institutu u
Parizu, tijekom istraživanja o znanstvenim doprinosima
probiotika, postavio tako teoriju da je životni vijek bugarskih
seljaka duži, zbog učestale konzumacije fermentiranih mliječnih
proizvoda. Naime, htio je odgonetnuti razlog vrlo dugog životnog
vijeka ovih ljudi (čak preko 100 godina), a smatrao je da su za
zdravlje i dugovječnost zaslužni upravo mikroorganizmi u
bugarskom jogurtu, te je sukladno tome i imenovao ovu kulturu
Lactobacillus Bulgaricus.
Razliku između običnog jogurta i probiotika čine upravo dodane
visoke koncentracije probiotičkih bakterija, a najčešće su to
Bifidobakterium i Lactobacillus acidophilus
(acidofil), te Lactobacillus rhamnosus,
odnosno LGG. Ti proizvodi osim “korisnih”
bakterija, sadržavaju i mnoge druge važne sastojke kao što su
vitamini B kompleksa, vitamin K, folna kiselina, kalcij, enzimi i
proteini.
Treba istaknuti da se Lactobacillus acidophilus nalazi u
probavnom i urogenitalnom traktu dojenčadi i odraslih, kao
normalan stanovnik zdravih sluznica, gdje regulira pH i štiti
sluznicu od patogenih i nepoželjnih bakterija i gljivica.
Probiotici imaju učinak prirodnih antibiotika, te su upravo iz
tog razloga vrlo bitni, budući da sprečavaju rast i razvoj
različitih bakterija (Escherihia coli, Salmonella,
Shigellae) te posebno učinkovito djeluju na
gljivicu Candidu albicans.
Ljekoviti pozitivni učinci probiotika potvrđeni su brojnim
znanstvenim studijama diljem svijeta.
[inset
side=left]Redovitom konzumacijom jogurta
poboljšava se ravnoteža crijevne mikroflore, odnosno povećava
broj “korisnih” bakterija u crijevima[/inset]
Već spomenuti antibiotici koji, ovisno o fiziologiji i
patofiziologiji stanja, unešeni u čovjekov organizam, uništavaju
istovremeno razne uzročnike bolesti, ali i one ”korisne”
bakterije u crijevnoj mikroflori. No, postoje i drugi načini, kao
što je pasterizacija i sterilizacija prilikom procesiranja hrane,
dodavanje konzervansa, u cilju uklanjanja svih mikroorganizama,
bilo ”korisnih” ili ”loših”. Ovo direktno utječe na našu
sposobnost održavanja zdrave ravnoteže mikrobne populacije.
Redovitom konzumacijom jogurta poboljšava se ravnoteža crijevne
mikroflore, odnosno povećava broj “korisnih” bakterija u
crijevima.
No, kako i čovjek treba energiju, tako i spomenute ”dobre”
bakterije koriste prebiotike, neprobavljive
nutrijente (ugljikohidrate), kao izvor energije. Potječu iz
biljnih izvora – najčešće iz čičoke i cikorije, a u prehrambenim
proizvodima nalazimo ih u obliku inulina, oligofruktoze i
fruktooligosaharida. Dodaju se u fermentirane mliječne
proizvode kako bi pospješili preživljenje
probiotika, ali i kao blagi zaslađivači, te tvari koje
poboljšavaju okus i teksturu mliječnih proizvoda s niskim
udjelom masti. Pogodni su i za dijabetičare jer imaju
glikemički
indeks jednak nuli, odnosno ne potiču
izlučivanje inzulina. Pridonose poboljšanju sastava intestinalne
mikroflore i sniženju ukupnog kolesterola i
masti u serumu, te povisuju razinu omjera HDL i
LDL kolesterola.
Piše: Nives Stojanović,
