Epidemije kao takve nisu novost, a autor Mihael Sučić donosi vam priču o jednoj od njih, Srijemskoj kugi s kraja 18. stoljeća
Promatrajući povijest možemo primijetiti mnogobrojne epidemije
koje su pogodile prostor današnje Republike Hrvatske i Europe.
Ovo je serijal o povijesti epidemija koje imaju jednu zajedničku
posljedicu – ljudi su u skladu s mogućnostima našli rješenje za
sve epidemije…
1. dio – Epidemija krajem 18. stoljeća: Sanitarni
kordon
Srijemska kuga proširila se na prostoru istočnog Srijema i
dijelova zapadnog Srijema (područje Vukovara) tijekom 1795. i
1796. godine. Važnu ulogu u sprečavanju širenja navedene
epidemije imao je sanitarni kordon koji je bio na liniji Osijek –
Vukovar – Ilok – Petrovaradin, a sastojao se od karantena kod
Donjeg grada (Osijek) i Sarvaša. Postoje teze da je bilo
zaraženo između 20% i 25% stanovništva na
prostoru gdje se proširila kuga.
Karantene su trajale 40 dana. Na temelju zapisa ljetopisaca iz
Osijeka možemo primijetiti da su ljudi iz zaraženih područja
dolazili u osječku Tvrđu nakon čega su od strane naoružanih
straža slani u navedene karantene.