Često prolazimo Osijekom, ali se rijetko zapitamo što znamo o njegovoj povijesti, što znamo o njegovim bivšim stanovnicima. U serijalu članaka koje je za Hrvatski internet portal u Švicarskoj pripremila Ivanka Kasumović otkriti ćemo više o povijesti najpoznatijih osječkih kuća.
Palača Maksimović
Od gostionice ”K suncu” prema željezničkoj stanici nalazi se
obični pločnik od pečene cigle. Sa lijeve strane pločnika bila je
kamena cesta sve do same stanice, a sa lijeve i desne strane
pločnika bili su zasađeni divlji kestenovi. Uz cestu i pločnik,
sa obje strane, bile su oranice na kojima su sijani kukuruz i
žito. Između ceste i pločnika nalazila se pruga konjskog tramvaja
sve do željezničke stanice.
(iz neobjavljenog rukopisa ”Kratka šetnja Osijekom 1890.g.”
Ivana Galovca)
Milan Maksimović bio je jedan od najbogatijih ljudi u Slavoniji. Pravnik po struci, novac je stekao upravljajući vlastelinstvom srpske Srijemsko-karlovačke patrijaršije u Dalju. Pošto je bio zet tadašnjeg srpskog patrijarha Georgija Brankovića bio je pripadnik Khuenove stranke, te je izabran u Hrvatski sabor kao predstavnik Daljskog kotara.
Sredinom 1895.g. kupuje od Stefana Pillara zemljište u Kolodvorskoj ulici, a 1896.g. počinje izgradnja palače. Arhitekt je bio Vladimir Nikolić.
Palača je dovršena i posvećena u listopadu 1897.g. Pročelje (istočno krilo), a prema Kolodvorskoj ulici imalo je raskošan vrt i reprezentativni trijem. Trijem se otvarao prema dvorištu u tri arkade, a bio je nadsvođen križnim svodom u trijarama. U središnjem svodu bila je reprezentativna svjetiljka, a u samu palaču vodila su dva ulaza: jedan od arkadnog trijema preko manjeg mramornog stepeništa u istočno krilo, a drugi na dnu dvorišta vodio je u salon.
U istočnom krilu bila je soba Milana Maksimovića, dvije velike gostinjske sobe, u središtu (na uglu) dnevna soba trokutastog oblika. Pokraj dnevne sobe (s pogledom na Desatičinu) bile su još dvije gostinjske sobe. Na toj strani bio je i salon te soba gospođe Maksimović.
Na uglu Desatičine i Sunčane nalazile su se dječje sobe i spavaća soba bračnog para Maksimović. Blagovaonica i muzički salon imali su pogled na vrt.
Na zapadnom pročelju u Sunčanoj ulici nalazio se kolni ulaz. Tu su se nalazile još i kupaonica, kuhinja, soba za djevojku i smočnica. U dvorištu se nalazio i prizemni objekt gdje su bile: staja, praonica rublja, toalet, kuhinja, soba za radnike i prostor za kočiju.
Sveukupno – palača je imala 37 prostorija.
(iz “Historicistička palača dr. Milana Maksimovića u Osijeku” Dragan Domjanić-net.)
Kuća Wlaszak
Kuća Wlaszak izgrađena je 1906.g.na uglu Glavnog trga i Gvozdene ulice u Donjem gradu. Graditelj je bio Ante Slaviček. Franjo i Hermina Marija (rođena Kner) bili su kućevlasnici i ova je kuća zidana za iznajmljivanje.
U prizemlju južnog krila kuće, okrenutom prema Glavnom trgu, nalazili su se cijelom dužinom lokali. Dvorišni dio, kao i prizemlje istočnog krila, bio je stambeni prostor pa se pojavio nedostatak pratećeg prostora uz brojne lokale. Zbog toga je ispod cijele kuće bio podrum gdje se nalazila i praonica rublja. Cijeli kat bio je stambeni prostor kojim su dominirala dva prostrana stana.
U kući je bilo 18 soba, 2 kupaonice, 8 dućana, 5 kuhinja i 18 nusprostorija te 12 stanova. U kući su živjela 23 stanovnika.
Na pročelju kata, sa strane trga, naknadno je dozidan balkon, a izlozi lokala povremeno su mijenjani.
>>> VIŠE o povijesti Osijeka
Kuća Gillming-Hengl
Gillmingovi su bili jedna od najbogatijih osječkih obitelji, a kuću su darovali za vjenčanje svojoj kćerki Matildi, koja se udala za javnog bilježnika i odvjetnika dr. Vjekoslava Hengla, kasnije dugogodišnjeg osječkog gradonačelnika.
Cijeli prvi kat bio je sedmerosobni stan vlasnika, a do njega se dolazi reprezentativnim zavojitim stubištem koje je osvijetljeno ogromnim prozorima ispunjenim jetkanim staklima sa secesijskim biljnim motivima. Stakla su bila izrađena u praškoj Umjetničko obrtnoj ustanovi Schulz&Comp., ali su stradala u bombardiranju Osijeka 1991. godine.
U prizemlju je bio nešto manji stan za iznajmljivanje i veliki ured dr. Hengla. Kuća je sagrađena 1906. g. na mjestu negdašnjeg spremišta konjskog tramvaja. Gradnju je vodio osječki graditelj Franz Wybiral.
Matilda Gillming i Vjekoslav Hengl
Matilda i Vjekoslav Hengl živjeli su u kući sve do 1945. g. kada partizanska vlast kuću nacionalizira.
Sada se u kući nalazi Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek.
(iz ”Secesijski niz u Europskoj aveniji u Osijeku” – Grgur Marko Ivanković-net)
>>> VIŠE o povijesti Osijeka
Nastavlja se…