ispod grada
Skidamo prašinu: Otkrivamo osječko podzemlje
Kripte ispod grada jedno su razdoblje bile zabranjene i zazidane
Nerijetko se sami začudimo koliko stvari ne znamo o mjestima pokraj kojih svakodnevno prolazimo, a koliko tek ne znamo o mjestima iznad kojih svakodnevno prolazimo?
Na tragu toga, Roko Poljak objavio je na Facebook grupi
Tajanstvena Hrvatska fotografije kripte crkve sv. Mihaela
sagrađene tijekom 18. stoljeća u Tvrđi (Osijek).Sudeći
po zapisima ova kripta bila je u funkciji još prije završetka
gradnje same crkve. Kripta je primarno služila za sahranu
isusovaca, ali i drugih građana koji su mogli platiti grobno
mjesto, jer je prostor izuzetno ograničen.
Sadržaj se nastavlja...
Upravo se čita
-
"E, 'ajd prestigni onaj kamion. Ma da se zabijemo, boli nas kurac", čuje se na snimci koju je objavio Radio Nova Gradiška
-
Planiraju u svojim trgovinama smanjiti asortiman proizvoda životinjskog podrijetla, te dati primjer mlađim generacijama
-
U brojnim osječkim ulicama u tijeku je rekonstrukcija tramvajske mreže
Kripta zauzima površinu gotovo 3/4 crkve, a sastoji se od
stubišta, nekoliko hodnika i prostorija s grobnim mjestima. Imena
većine pokojnika nije poznata jer su natpisi na grobnim mjestima
davno izblijedili, a mnoga imena ne spominju se u popisu
pokopanih.Iako
nam se danas kripte ispod crkvi kao svojevrsni raritet, Osijek ih
ima popriličan broj, uključujući između ostalog crkvu sv. Križa u
Tvrđi, kapucinsku crkvu sv. Jakova, crkvu Preslavnog Imena
Marijina u Donjem gradu, kapelicu sv. Ane na groblju sv. Ane itd.
Sahrane u kriptama postupno se zabranjuju 1788. godine nakon
dekreta cara Franje Josipa II, a zadnji zapisani pokop u kripti
bio je 27. kolovoza 1829. godine, iako su se sahrane
najvjerojatnije odvijale sve do polovice 19. stoljeća.
Konačnu riječ o pokapanju u kriptama imala je hrvatska vlada u Zagrebu 1867. godine, koja je odredila da se više ne smiju praviti nove grobnice u crkvama, a dosadašnje rake moraju se zatvoriti ako nemaju ulaz s vanjske crkvene strane. Tada se vrata kripte zazidavaju i kripta ostaje netaknuta sve do 1928. godine kada ulaz u kriptu slučajno otkrivaju prilikom radova na crkvi. Zbog iznimno debelih zidova, kripta je služila kao sklonište od bombardiranja tijekom 2. svjetskog rata.
Izdvojeno
-
Planiraju u svojim trgovinama smanjiti asortiman proizvoda životinjskog podrijetla, te dati primjer mlađim generacijama
-
Riječ je o strateškoj ratnoj igri u prvom licu i to na realističnoj mapi Vukovara i okolice 90-ih godina prošlog stoljeća
-
Kako saznajemo gradonačelnik Ivan Radić i predstavnici investitora uskoro će predstaviti i više detalja
-
Poticaji u poljoprivredi i gospodarstvu, ulaganja u infrastrukturu, društveni život i mlade obitelji. Dobivalo se 5 tisuća za prvo, 6 za drugo, 7 za treće i 10 tisuća kuna za četvrto dijete
Reci što misliš!