Strossmayer je bio jedna od ključnih osoba hrvatskog javnog života 19. stoljeća
Josip Juraj Strossmayer, hrvatski rimokatolički biskup, političar i jedan od najvećih dobrotvora 19. stoljeća, rođen je 4. veljače 1815. godine u Osijeku.
Potjecao je iz kroatizirane njemačke obitelji vojničke tradicije – njegov pradjed doselio je iz Gornje Austrije i u Osijeku zasnovao obitelj s Hrvaticom. Strossmayer će tijekom života postati jedna od najutjecajnijih osoba svoga vremena, ostavivši dubok trag u vjerskom, političkom i kulturnom životu Hrvatske.
Obrazovanje i crkveni uspon
Osnovno obrazovanje i gimnaziju završio je u rodnom Osijeku, a potom je dvogodišnji filozofski studij pohađao u katoličkom sjemeništu u Đakovu. Teologiju je studirao u Pešti, gdje je doktorirao filozofiju, a nakon svećeničkog ređenja 1838. godine doktorirao je i teologiju u Beču.
Godine 1849., na prijedlog bana Josipa Jelačića, imenovan je srijemsko-bosanskim biskupom sa sjedištem u Đakovu. Na toj je dužnosti ostao više od 50 godina, djelujući pod geslom „Sve za vjeru i domovinu“.
Političko djelovanje i južnoslavenska ideja
Strossmayer je bio jedna od ključnih osoba hrvatskog javnog života 19. stoljeća. U razdoblju neoapsolutizma (1851.–1860.) bio je pod stalnim policijskim nadzorom zbog svojih južnoslavenskih stavova. Nakon 1860. aktivno se uključio u politiku kao jedan od vođa Narodne stranke, zastupnik u Hrvatskom saboru i veliki župan Virovitičke županije.
Razočaran političkim kompromisima nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe, 1873. povukao se iz aktivne politike. Zajedno s povjesničarom Franjom Račkim zagovarao je ideju federalnog uređenja Južnih Slavena kao protutežu velikim silama u regiji. Kasnije se zalagao za preustroj Austro-Ugarske Monarhije uz očuvanje hrvatskih nacionalnih interesa, posebno teritorijalnog jedinstva i prava na uporabu hrvatskog jezika.
Graditelj i vizionar
Jedno od njegovih najpoznatijih djela je đakovačka katedrala, čija je gradnja započela 1866. i trajala punih 16 godina. U taj monumentalni projekt uložio je znatna osobna sredstva i veliki trud. Katedralu je posvetio „slavi Božjoj, jedinstvu crkava, slogi i ljubavi naroda svoga“.
Posebna veza s Osijekom
Iako su njegova najveća djela vezana uz Đakovo i Zagreb, Strossmayer nikada nije zaboravio rodni Osijek. Tijekom više od pola stoljeća biskupske službe grad je posjećivao u više navrata te je pomagao brojne projekte. Među najvažnijim darovnicama ističu se one za izgradnju župne crkve i gimnazije.
„Ja sam ponosan što sam rođeni Osječanin“ riječi su biskupa Strossmayera.
Zanimljivo je i da se dugo smatralo kako je dobio dvostruko ime u spomen na brata blizanca koji je preminuo pri rođenju. Ipak, uvidom u matične knjige utvrđeno je da je od rođenja nosio ime Josip Juraj (Josephus Georgius).
Mecena kulture i obrazovanja
Strossmayer je bio veliki pokrovitelj kulture i znanosti. Financijski je pomagao brojne ustanove, među njima Maticu hrvatsku, tiskaru u Cetinju, Višu gimnaziju u Osijeku, Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti te galeriju slika u Zagrebu. Njegova vizija bila je jačanje obrazovanja i kulturnog identiteta naroda.
Nasljeđe koje traje
Ime Josipa Jurja Strossmayera i danas je snažno prisutno u javnom prostoru. Osječko sveučilište nosi njegovo ime, kao i jedna od glavnih gradskih ulica te dvorana na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. U Đakovu trg ispred katedrale nosi njegovo ime, ondje se nalazi i njegov kip, dok se u blizini nalazi Strossmayerov muzej.
Njegovo ime nose i trg u Pragu, ulice u Sarajevu, Sofiji i Beogradu (Zemunu), što svjedoči o međunarodnom ugledu koji je uživao.
Strossmayer je doživio duboku starost te je preminuo 8. svibnja 1905. godine u Đakovu, ostavivši iza sebe nasljeđe koje i danas oblikuje kulturni i obrazovni identitet Hrvatske.