Razlog je poplave bio nedostatak odgovarajućih nasipa koji su se počeli graditi po njezinu završetku, uz dodatni problem anomalije ušća Vuke u Dunav koja se do tada ulijevala uzvodno kod Otoka sportova
Dunav, kao jedna od najvažnijih te drugih najduljih i vodom najbogatijih europskih rijeka, često je bila svjedokom izvanrednih visokih vodostaja tijekom svoje povijesti. Navedeni ekstremni događaji nerijetko su imali značajan utjecaj na okolna područja i život stanovnika duž rijeke, a posebice stoga što je u pitanju vitalna poveznica prometa, gospodarstva i ekosustava Europe.
Kako se Osječani prisjećaju velike poplave Drave u gradu 1965. s njezinim rekordnim vodostajem od 542 centimentra, tako su i Vukovarci svjedočili tome kako je tijekom proljeća i ranoga ljeta iste godine rijeka Dunav bila duboka do dva metra, i to u središtu njihova grada. Naime, njezin je vodostaj tada iznosio 769 centimetara te predstavlja najviši vodostaj Dunava ikada zabilježen u povijesti.
Iz Vukovara se tada bilo evakuiralo 4500 građana i srušilo oko 120 kuća, dok se nastala materijalna šteta procijenila na oko deset milijardi tadašnjih dinara. Budući da su ceste bile zatvorene, u grad se nije moglo ući automobilom, već su se za kretanje koristili čamci. Razlog je poplave bio nedostatak odgovarajućih nasipa koji su se počeli graditi po njezinu završetku, uz dodatni problem anomalije ušća Vuke u Dunav koja se do tada ulijevala uzvodno kod Otoka sportova.
Ipak, spomenuta poplava nije obuhvaćala samo Vukovar i okolicu, nego i Baranju koja se, s obzirom na veliko močvarno područje oko Kopačkog rita, prva našla na udaru vodenoga vala. Tamo su, stoga, najviše bili stradali divljač te poljoprivredni kompleksi kombinata Belje. Budući da je Osijek grad na Dravi, poplava je bila zahvatila i nju, prekrivši Zoološki vrt, Radničko odmaralište, određene ulice u Retfali, Tvrđavicu i Bilje te probivši nasip željezničke pruge Osijek – Beli Manastir.
Unatoč podignutim nasipima uz Dunav i Vuku kojima je Vukovar dobio sasvim drugačiju vizuru, drugi je najviši vodostaj Dunava ikada izmjeren u lipnju 2013. godine bio relativno blizu onome prvome, iznosivši 724 centimetra. Treći je pak najviši vodostaj Dunava izmjeren sedam godina ranije, a bio je svega pet centimetara niži od onoga 2013. godine. Tada je pak najviše bilo stradalo vikend naselje na ušću Karašice u Dravu u trenutcima u kojima je rijeka bila probila zečje nasipe.
Slična situacija vlada i ovih dana u Slavoniji i Baranji, pri čemu je jutros izmjeren vodostaj Dunava od 704 centimetra, što predstavlja vrhunac najavljenog vodenog vala. Ipak, stručnjaci ukazuju na to kako nema mjesta panici budući da se već kroz nekoliko sati očekuju njegova stagnacija i blago opadanje.
Ekstremno visoki vodostaji Dunava često su posljedica kombinacije obilnih oborina, ali i topljenja snijega te eventualnih odrona ili klizišta duž rijeka koje se ulijevaju u Dunav. Navedene prirodne nepogode naglašavaju važnost postojanja kvalitetnih sustava zaštite od poplava i redovitih praćenja hidroloških promjena kako bi se smanjio utjecaj budućih velikih poplava na stanovnike lokalnih područja i njihovu infrastrukturu.
