Prije stotinjak i više godina krofne, kaže članica Šokačke grane Ana Muhar, krofne su se pravile cijele godine, a domaćice bi se za poklade posebno iskazale raznim vrstama jela pa tako i krofnama
Vrijeme je poklada, a neizostavni dio tog dijela godine jesu krofne. Ovaj specijalitet koji u današnje vrijeme ima puno varijanti, a mi vam donosimo recept dugogodišnje članice Šokačke grane, Osječanke Ane Muhar i to ne za bilo kakve, već prave, one domaće šokačke krofne.
“Potrebno je kilogram brašna, a može se upotrijebiti polovično oštro i glatko, ali i brašno za dizana tijesta. Moguće ih je napraviti i samo s oštrim ili samo s mekim brašnom. Od oštrog će se tijesto prije podići, dok meko daje jednoličnost strukture“, priča nam ova Šokica.
Koriste se dvije kockice svježega kvasca koji je, kaže, bolji nego onaj u prahu. Za kilogram brašna potrebno je oko pola lire mlijeka, a ovo “oko“, tumači Ana, jest stoga što nije svako brašno iste koegzistencije. Mlijeko se ugrije i potom odvoji oko decilitar u koji se stavi žlica šećera i razmrvljeni kvasac.
Mijesiti dok se “tavanica ne uznoji”
“U drugu posudu stavimo ostatak brašna i ostatak mlijeka, a stijenke posude se namažu jestivim uljem, a može i margarinom, odnosno maslacem. U sredini brašna napravimo rupicu u koju se stave ili dva cijela jaja ili dva žumanjka te jedno cijelo jaje. Ako je ova potonja varijanta, onda krofne više poprime žutu boju. Dodamo i žličicu soli, a imamo li vina, može se dodati pola decilitra, jer pridonosi dizanju kvasca“, kaže Ana.
Tijesto se, kaže nadalje, podiže rukom od dolje prema gore i to neprestano 15-ak minuta. Stare Šokice su rekle, priča, da se tijesto mijesi “dok se tavanica ne uznoji“.
Nakon što je tijesto gotovo, dobro ga je premjestiti u drugu posudu, tumači naša sugovornica i to tako da se posuda naulji kako se tijesto ne bi lijepilo za stijenku. Takvo se prekrije čistom kuhinjskom krpom te se stavi poklopac veći od posude, kako tijesto ne bi dobilo puno zraka. Tijesto se, kaže nam, diže sat do sat vremena i to po mogućnosti u toploj prostoriji.
Toplo mlijeko i vrelo ulje
Važno je, kaže, da mlijeko za kvasac bude mlako i da se diže iznad posude s toplom vodom, nipošto izravno na toplu površinu. Na takav način, tumači, može se dogoditi da se mlijeko s kvascem pregrije i ne podigne kako želimo. Posuda s mlijekom, kvascem i šećerom treba biti iznad posude s toplom vodom na način da ne uranja u vodu.
“Na dasci rasukačom, odnosno valjkom za tijesto, poznatijoj kao oklagija razvaljamo tijesto debljie prsta te kružnom većom modlicom, oko deset centimetara promjera oblikujemo krofne. Stavljamo ih na platno koje je posuto brašnom, a razmak između krofni treba biti oko debljine prsta, jer osim u visinu, rastu i u širinu“, pojašnjava Ana, dodajući da se pokriju krpom i stoje do 20 minuta.
Iako se može koristiti bilo kakav štednjak, onaj s indukcijskom pločom ili klasičan koji je samo na struju, najbolje ih je peći na plinu koji mora biti jak kako bi se dobro ugrijala posuda. Posuda treba, savjetuje, biti duboka barem 10 do 15 centimetara kako ne bi došlo do prskanja masnoće. U posudu se, kaže, stavi oko dva i pol prsta ulja, a prije nego se stave u ulje, krofne se razvuku.
Pekmez “po šokački” ide na vrh krofne
Obično se stavlja, kaže Ana, u ulje strana koja je bila gornja, a donja tek kad se krofna okrene. Krofne se vade šupljom žlicom, nipošto vilicom da se ne bi probole. Pomoću cjedila se ocijede te odlože na tepsiju pokrivenu papirnim ubrusima.
“Odlažu se vruće i odmah se na pečenje stavljaju druge. Nipošto ih ne treba slagati jednu na drugu, a posipaju se sitnim šećerom te se gornja strana namaže pekmezom, najbolje od šljiva ili marelica. Gornji dio krofne lagano premažemo pekmezom“, tumači Ana, dodajući da netko pomoću šprice stavlja pekmez u krofnu, odnosno pravi rupicu na gornjoj strani i umeće pekmez. No, one prave, šokačke, prave se na opisani način.
Krofne su najukusnije, reći će, prvih 20 minuta. Kako mnoge kućanice žele da im krofne u sredini imaju bijeli krug, tzv. prsten, Ana kaže da se to postiže na način da se krofna okrene pri pečenju čim dolje dobije željenu boju i ispeče se. Također, ukoliko premijesimo tijesto, dodaje, rijetko da će se pojaviti željeni rub.
“Prije stotinjak i više godina krofne su se pravile od početka godine, a katkad i tijekom cijele godine te posebice u vrijeme svinjokolja. Uvijek bi se za poklade domaćice iskazale raznim vrstama jela pa tako i krofnama. Sad ima i kupovnih krofni, no meni su najdraže ove domaće, prave šokačke i često ih pravim“, poručuje Ana Muhar.