Nesnosne vrućine proteklih dana mnoge su natjerale na razmišljanje kako bi osvježenje trebalo potražiti uz morsku obalu, nekakav koktel, suncobrane i ležaljke.
Doduše, takav vid odmora je već pomalo stereotipan, što nažalost dovodi do toga da ljudi često ne vide alternativne načine opuštanja. Jedan se takav krije tek nekoliko kilometara od gradske vreve Osijeka, i nadamo se kako nakon ovog članka neće ostati rezerviran samo za entuzijaste i brojne strance, koji nažalost puno prije otkriju čari ruralnog turizma od lokalaca.
Zlatna Greda je prva eko turistička agencija u Hrvatskoj te upravo njima možemo zahvaliti ovo fenomenalno iskustvo. Agencija je stacionirana u Osijeku, no središte zbivanja se nalazi u samoj Zlatnoj Gredi na seoskom gospodarstvu kojim upravlja Agencija.
Po dolasku prvo što će vas očarati jest prizor rustikalno uređenog interijera i eksterijera samog gospodarstva, a još će veći doživljaj biti kada vas dođu pozdraviti dvije djevojke koje tamo stalno obitavaju – kobila Zenta i njezina kćer – ždrijebica Zora. Nevjerojatan prizor konja koji će vam svako malo prilaziti i njuškati stvari u potrazi za nečim čime bi se mogle osladiti nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Naravno, tu je i ekipa koja se brine da sve prođe u najboljem redu. Već pri samom upoznavanju svojim će vas osmjehom i otvorenošću natjerati da se opustite i počnete uživati u domaćoj atmosferi. Riječ je o direktoru Agencije Jasminu Sadikoviću, a uz njega su za animiranje turista zaduženi vodiči Dinko i Maja. Poseban doživljaj cijeloj priči upotpunio je Zdenko Popović – Pop, izviđač sa dugogodišnjim stažom koji je neprekidno svojim duhovitim dosjetkama i anegdotama iz bogatog izviđačkog života tjerao na smijeh.
Prva postaja bila je obala Dunava kod Sunjog Čarde, gdje su dopremljeni kanui. Iako vam se na prvi pogled može učiniti kako ta krhka plovila ne garantiraju previše sigurnosti, moramo napomenuti da to nije ni blizu istini. Nakon porinuća i kratkih uputa o načinu upravljanja, bili smo spremni za krstarenje bespućima Dunava. Fenomenalni prizori stoljetne, slobodno možemo reći – prašume, izmjenjivali su se svom širinom silnog Dunava, dok uz vas prolaze goleme teglenice i riječni cruiseri stvarajući neopisiv adrenalinski doživljaj. Kako smo maloprije napomenuli, iako sitni, kanui se bez ikakvih poteškoća nose sa dunavskim valovima, a predivna vas priroda tjera da još jače veslate kako bi što prije ugledali još poneki detalj koji krije Dunav.
Jedan od takvih detalja koji je sve razgalio jest pješčana ada Siga. Usred Dunava, nepregledna pješčana masa iz koje na pojedinim mjestima niču suncokreti, stvara romantičnu sliku idealnog mjesta za opuštanje. Nakon pristajanja uslijedila je okrjepa uz tradicionalne suhomesnate delikatese, a potom i kupanje koje neće ni najzagriženije ljubitelje mora ostaviti ravnodušnima. Iako je idilična slika tog pustog otoka tjerala putnika na što duži ostanak, (pre)brzo je došlo vrijeme za nastavak putovanja.
Lagano smo spremili stvari, sjeli u kanue i nastavili prema
slijedećoj postaji – Kopačkom ritu. Neprestani
povjetarac i sam Dunav pružali su stalno
osvježenje, usprkos vrućem danu koji je mnoge na kopnu
zatvorio u mračne sobe i tjerao na razmišljanje o onome što smo
mi upravo proživljavali. Iako je sam put trajao više kilometara,
prizori kormorana i čaplji koje svako malo grabe
svoj plijen nisu dozvoljavali razmišljanje o umoru. A i kada bi
one potražile odmor u krošnjama, uslijedio bi prizor
orla koji sa sigurne visine pažljivo promatra
površinu vode u potrazi za objedom. Cijelu sliku bi zaokružio
bljesak ribe koja bi povremeno iskočila, a potom još brže nestala
u dubinama Dunava.
Nakon kojih sat vremena veslanja, približili smo se Vemeljskom rukavcu kroz koji Dunav ulazi u Kopački rit. Na samom ulazu u rukavac uslijedila je još jedna pauza na pješčanoj obali koju od sunca čuvaju guste krošnje. Već smo tada lagano sabirali pozitivne dojmove i iščekivali nastavak putovanja.
Za razliku od Dunava, Vemelj pruža jednu potpuno drugačiju sliku. Izgubila se ona živost Dunava i uslijedila atmosfera tišine koju je remetila samo povremena buka ptica i lupkanje vesala po vodi mirnoj poput ulja. Nije više bilo nezaustavljive Dunavske matice niti prizora povremenih znakova civilizacije, već je uslijedio jedan intimni doživljaj koji se ne može opisati nikako drugačije nego onom klišeiziranom izrekom kada čovjek i priroda postanu jedno.
Stabla koja je neka davna oluja srušila u vodu danas pružaju dom letećim stanovnicima Rita, a povremene čistine u nepreglednom nizu šuma uz obalu tjeraju na pažljivo promatranje ne bi li ugledali kakvu divljač u potrazi za osvježenjem.
Vrijeme provedeno u veslanju brzo je proteklo, i lagano smo se počeli približavati Tikvešu, koji je bio posljednja točka ove avanture. Polako smo se približili obali, izvadili kanue, i već pomalo umorni od sunca i veslanja krenuli nazad prema Zlatnoj gredi. Tamo je uz pivo uslijedilo sabiranje dojmova, a ono što mi možemo nakon ove pustolovine zaključiti jest da jedva čekamo da ju ponovimo!
Ipak, za dvije stvari vrijedi požaliti… Prva je to što nismo imali sreće da vodostaj Dunava bude viši. Naime, tada se pruža jedan potpuno drugačiji doživljaj kanuinga, gdje ste u prilici prolaziti kanuom kroz labirint krošnji koje izviru iz poplavljenog Rita, približavajući one romantične slike brazilske prašume praktički u naše dvorište. Druga je stvar što doba dana i nebo bez oblačka nisu omogućili da vam fotografijama uistinu prikažemo pravi doživljaj Kopačkog rita. No jaka želja za ponovim povratkom u kanu garantira kako nećete dugo čekati na to. Do slijedeće prilike, uživajte u fotografijama, no prije svega razmislite o tome da i sami iskusite čari Kopačkog rita koji će vas natjerati da se vraćate opet i opet…
[important title=“Majka vina..”]
“Bor anya” – majka vina, sve više svojim šarmom privlači turiste. Osim gore navedenog aktivnog načina odmora, Baranja ima još puno toga za ponuditi. Tako primjerice Panturistove agencije u Osijeku nude pristupačne programe koje obuhvaćaju vidove odmora od opuštanja uz degustacije vrhunskih vina, preko gastronomskih užitaka u vidu ribljih i mesnih specijaliteta, pa do tura poput “Putevima Marije Terezije” ili “Stazama heroja i ratnika”. Detaljne opise ovih programa možete pogledati u KATALOGU
[/important]
TEKST I FOTO: Marko Banić (SiB.hr)
