Projekt Ministarstva turizma, realiziran uz pomoć HOK-a i HGK-a, pod nazivom Hrvatska autohtona kuhinja, namijenjen domaćim restoranima, barovima, odnosno hotelima, nedavno je zaživio i na terenu.
Oznaku posebnog standarda Hrvatske autohtone kuhinje u rujnu je
dobio zagrebački restoran Stari fijaker, što znači da u njihovom
jelovniku prevladava (najmanje 70 posto ponude) kuhinja iz popisa
jela hrvatske gastronomske baštine. Popis obuhvaća oko 500 jela,
a nakon godinu dana trebao bi biti završen. Na njemu su, uz
bećarsku satricu, bijele kobase, benkovački prisnac, fazan na
grofovski, dugoreška žuljica, arambašići, buncek kuhani dimljeni,
čabranske krvavice, fazan na moslavački, đuveč od veprovine,
gulaš od podolca, medvjeđa šapu, pečena raca punjena heljdinom
kašom, kunić na saft s klinčekima, purica s mlincima, smuđ u
češnjaku, perkelt od soma te riblji paprikaš, odnosno čobanac –
za koje se može reći da su autohtona baranjska jela. Prema
informacijama koje imamo, baranjskih restorana koje krasi
ploča Hrvatska autohtona kuhinja još uvijek nema, što ne
znači da ih neće biti i da to ne zaslužuju.
Pogledajte: Recept za najbolji
fiš
– Sigurno je da smo zainteresirani, budući da velik broj
ugostiteljskih objekata odlikuje upravo domaća kuhinja –
priča Arpad Šipec, predsjednik Ceha ugostitelja
baranjskog Udruženja obrtnika, naglašavajući kako većina
ugostitelja namirnice nabavlja u krugu od nekoliko kilometara. Uz
njegovu Kovač čardu s vrhunskim ribljem paprikašem, pravi primjer
za to je karanačka Baranjska kuća, čiji vlasnik
Vlado Škrobo-Bajo cijeli projekt ”fura” na priču o baranjskoj
hrani. Nakon pijane svinje (punjeni svinjski lungić), veselog
Baranjca (svinjetina s povrćem), te ostalih etno-gastro
vratolomija, ovih će dana predstaviti još nekoliko autohtonih
jela, poput onog naziva som jede žabe ili sličnog u kojem će
glavnu ”rolu” odigrati smuđ.
– Riječ je o perkeltima u kojima će prevladavati žabe, uz
dodatak riba, a sve u ribljim temeljcima – kaže,
objašnjavajući kako će kao prilog služiti palentu od kukuruza s
vlastite njive mljevenog u starom duboševačkom mlinu. Već
standardno, svi se gosti mogu ”sladiti” kruhom pečenim u
krušnoj peći nastaloj u vlastitoj izvedbi. Ne treba zaboraviti ni
na ostale baranjske restorane, odnosno njihove delicije,
nabavljene u krugu od nekoliko kilometara…
Hrana 4. razlog dolaska u RH
Osim turističke dobiti, projekt Ministarstva turizma ima i
kulturološku dimenziju, jer će se njime niz starih recepata i
tradicijskih jela otrgnuti zaboravu, te pridonijeti očuvanju
hrvatske gastronomske baštine, koja je zbog povijesnih utjecaja
na našem tlu vrlo bogata i raznolika. Uz sve, valja istaknuti
kako gastronomija zauzima visoko četvrto mjesto razloga dolaska u
Hrvatsku.
Tekst: Ivica Getto (Glas Slavonije)
