Koliko je do sada povučeno sredstava iz EU fondova na
području Osječko – baranjske županije? – Po podacima
naše Regionalne razvojne agencije Slavonije i
Baranje koja je akreditirana razvojna agencija pri
ministarstvu Regionalnog razvoja i koordinator regionalnog
razvoja za područje Osječko-baranjske županije, do sada je od
strane Europske komisije i drugih međunarodnih
izvora odobreno 117 projekata ukupne vrijednosti
229.774.829.50 HRK. Samo u posljednje tri godine
na području Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, od strane
Europske unije i drugih međunarodnih fondova
odobreno je četrdeset i tri projekta koji će
biti sufinancirani s iznosom od 50.288.469,49
HRK.
Što je najvažnije kod pisanja
projekata?
– Najvažnija je Osoba koja radi na pripremi projekata i koja mora
imati specifična znanja i sposobnosti.
Prvo mora biti informatički pismena, mora poznavati savršeno
engleski jezik u govoru i pismu, mora poznavati dobro
metodologiju projektnog ciklusa, vladati terminologijom EU i
kontekstom pristupanja Hrvatske kao nove članice, mora dobro
poznavati područje u kojem priprema projekt (bilo da je riječ o
poljoprivrredi, kulturi, turizmu, ekonomiji, infrastrukturi,
kulturi….).
Kako ocjenjujete rad hrvatskih pregovarača i slažete li
se sa ocjenom župana Šišljagića da se rezultati pregovora čuvaju
kao državna tajna i da građani Hrvatske zapravo nisu upoznati na
što je Hrvatska pristala ili što je dobila
pregovorima?
– Da bi nekoga ocijenili morate poznavati njegov rada, s obzirom
da ja osobno jako malo znam kao i velika večina naših građana što
oni rade i što su ispregovarali ne mogu dati bilo kakvu ocijenu.
I logičan je stav našeg Župana koji inzistira da se skine veo
tajne s pregovora.
Ovdje je zapravo ključno da Vlada RH i nadležne
institucije koje su dosad učinile vrlo malo, gotovo ništa da
građanima Hrvatske kažu što mogu očekivati kad RH uđe u EU, i
unatoč tako zvanoj “Komunikacijskoj strategiji” prosječan
građanin Hrvatske ne zna mnogo o tome što nam ulazak u EU uopće
donosi. Krajnje je vrijeme za početi komunicirati o EU i govoriti
o iskustvima susjednih država – članica EU jer je potpuno
neodgovorno građane početi informirati o EU tek u trenutku kad se
aktualizira referendum za ulazak RH u EU.
Kada je Osječko-baranjska županija otvorila ured u
Bruxelessu javnost je bila dosta podjeljena oko toga. Kako danas
nakon 4 godina od otvaranja ocjenjujete taj potez?
– Otvaranje ureda je bio pravi pogodak, pa i same brojke govore o
tome. Neosporno je riječ o velikom potencijalu koji se sve bolje
i bolje koristi. Koliko smo uspjeli u ove 4 godine potvrđuje i
sama činjenica da nas javno hvale i u Saboru RH
tako je na 20. Sjednica Sabora održanoj 03.11.2010.g. na
Rasprava na Izvješće o korištenju pretpristupnih programa
pomoći EU
Marijana Petir, HSS
“….Željela bih ovdje istaknuti dobar primjer razvojne
agencije. Smatramo u HSS-u da je dobar primjer Regionalna
razvojna agencija Slavonije i Baranje koja je otvorila i ured u
Bruxellesu. Rekli bi da radi punom parom pa je u posljednje tri
godine odobreno ukupno 43 projekta od strane EU koje EU
sufinancira s iznosom od 50 mil. kuna…”
Tonino Picula, SDP
“….Ima i pozitivnih primjera, i treba ih i ponoviti, a riječ
je, kao što je ovdje već rečeno, o Osijeku i Osječko-baranjskoj
županiji koji iz različitih programskih okvira pretpristupnih
fondova EU u protekle 2 godine privukla 45,5 mil. kuna za 43
odobrena projekta. Iza toga rezultata stoje brojne nevladine
udruge, jedinice lokalne uprave i samouprave, ustanove, državna
poduzeća i institucije, ali i Regionalna razvojna agencija
Slavonije i Baranje osnovana prije 4 godine. Zahvaljujući njima,
Osječko-baranjska županija je najuspješnija u Hrvatskoj u
povlačenju novca iz europskih fondova, a što je potvrđeno
početkom veljače kada su objavljeni rezultati 1. natječaja IPA
prekogranična suradnja Hrvatska-Mađarska…”
Jesu li i druge županije slijedile vaš
primjer?
Da, i u Bruxellesu i u Osijeku. U Bruxellesu
nakon nas je otovorila svoje predstavništvo i Varaždinska
županija te Dubrovačko – neretvanska. A
primjer djelovanja naše RRA u Osijeku sljede mnogobrojne agencije
u Hrvatskoj pa i u Bosni i Hercegovini i
Vojvodini.
Za što se može pisati projekt? Može li se primjerice
pisati projekt za obnovu cesta ili obnovu željezničke
infrastrukture?
Od statusa zemlje kandidata do samog članstva postoji niz
programa, u svakom od perioda pristupanja, u okviru kojih se mogu
prijavljivati projekti na najraznovrsnije teme. Projekti se mogu
pisati za sve, od kulture do infrastrukture. Samim time što se
sve više približavamo EU, proporcionalno raste i visina sredstava
i broj mogućnosti nego što imamo danas na raspolaganju.
Tekst: SiB.hr
