25. studenog obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Ujedno tim datumom započinje kampanja "16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja" koja se svake godine obilježava i traje do 10. prosinca kada obilježavamo Međunarodni dan ljudskih prava
Procjenjuje se da na jedan prijavljeni slučaj obiteljskog nasilja
dolazi 10 neprijavljenih, a kad govorimo o silovanjima na jedan
prijavljen slučaj silovanja dolazi između 15-20 neprijavljenih.
Nasilje je priča s tisuću lica jer nasilje ne poznaje dob, spol
ni socijalni status te je duboko ukorijenjeno u svim sferama
društva.
Vrste nasilja u obitelji su: psihičko, fizičko, ekonomsko,
seksualno nasilje i uznemiravanje.
Službeni podaci policije pokazuju da je svake godine prijavljeno
između 1400 i gotovo 2000 kaznenih djela, pri čemu je oštećeno
između 1500 i 2100 osoba, od čega su žene žrtve u 75% do 80%
slučajeva. Po broju žena koje su ubijene svake godine, iz
podataka policije vidimo da se radi o broju od 22 do 45 žena
godišnje.
Žene spadaju među najteže kolateralne žrtve u doba ove pandemije,
ali su uglavnom kao takve prešućene. Njih čak 70% je
zastupljeno u zdravstvenom sustavu, sustavu socijalne skrbi,
odgojno obrazovanom sustavu i uslužnim djelatnostima.
Izuzetno je važna društvena osuda nasilja i učinkovito sustavno
djelovanje svih institucija nadležnih za zaštitu žrtava i
kažnjavanje počinitelja. Usvojena Istanbulska konvencija ne
primjenjuje se u potpunosti, potrebno je uvesti građanski odgoj u
škole da naša djeca od malena usvajaju vrijednosti za tolerantno
i zdravo društvo bez nasilja i diskriminacije.
Obvezujemo se da ćemo u svom saborskom mandatu aktivno
sudjelovati u osvještavanju ovog rastućeg problema i pozivamo sve
žene koje su žrtve nasilja da prekinu začarani krug šutnje.
Budimo si međusobna podrška i ohrabrimo se za prijavljivanje
svakog oblika zlostavljanja.