VIRTUALNE RADIONICE

MEDIOS – dani medijske pismenosti na FFOS-u

Ima li uopće dima gdje ima vatre – fake news on fire ili Zašto Tom nije uhvatio Jerrya samo su neki od naziva održanih radionica

Europska komisija pokrenula je 2019. godine inicijativu
Europski tjedan medijske pismenosti. U Hrvatskoj
već treću godinu za redom odvijaju Dani medijske pismenosti koji
su se ove godine trebali preklopiti Europskim tjednom medijske
pismenosti. Njihovo je održavanje ove godine bilo
planirano od 30. ožujka do 5. travnja. 

Dani medijske pismenosti održavaju se u organizaciji
Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, a u
suradnji s brojnim partnerima i pod pokroviteljstvom Ministarstva
kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Zbog
okolnosti pandemije COVID-19,  u kojima se našao cijeli
svijet, planirana aktivnost je odgođena ili preseljena u
virtualni svijet. 

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku
po prvi se put planirao uključi u navedenu
inicijativu Europske komisije te pokrenuti projekt MEDIOS – Dani
medijske pismenosti na FFOS-u.  Projekt pod vodstvom
doc. dr. sc. Gordane Lesinger provode studenti
III. godine Sociologije.

Kako je riječ o nacionalnom projektu, u dogovoru s organizatorima
Dana medijske pismenosti planirana aktivnost na FFOS-u odgođena
je za 3. svibnja 2020., kada se ujedno obilježava i
Svjetski dan slobode medija. Tim smo povodom
ovoga tjedna planirane aktivnosti premjestili u virtualno, kroz
virtualna predavanja i radionice, s osvrtom na značaj medijske
pismenosti u doba globalne pandemije. Kako su se brojni sadržaji
preselili u virtualni svijet, važno je pratiti razvoj medijske
pismenosti mladih na mrežnim platformama.

Cijeli je program podijeljen u pet radionica od
kojih svaka tematski obrađuje određeno područje medija koje
svakodnevno konzumiramo. Prva je na redu radionica pod nazivom
Ima li uopće dima gdje ima vatre – fake news on
fire
, koja će s baviti neizostavnom temom lažnih
vijesti, kako ih prepoznati te objasniti što znači novoskovani
termin “infodemija”.  U daljnjoj aktivnosti pod nazivom
Veliki brat te gleda u reality showu na
FFOS–u
studenti će se baviti problematikom reality
showa te ostalih zabavnih sadržaja koji mame medijske konzumente.
Tijekom pandemije koronavirusa bilo je nekoliko fenomena iz ovog
područja u Rusiji, Njemačkoj te na neizostavnom Netflixu, stoga
ova tema zaslužuje detaljnu analizu. 

Kako odabrati glazbu i imaju li današnje generacije glazbeni ukus
ili je sve konfekcija upakirana u cajke? Kako glazba kao
dominantan medij teenagerske populacije utječe na njihove
glazbene preferencije te što o popkulturi kaže teorija – tema je
radionice Turbo folk je moja sudbina?.

Iako veliki, svi mi volimo zaviriti u svijet crtanog filma i
prisjetiti se djetinjstva. Djeca isti ovaj medij konzumiraju ne
razaznajući što se krije iza vizualne komunikacije te kako
razlučiti kvalitetan sadržaj za djecu, od onog štetnog za njihovu
dob. Kako slika vizualno komunicira te kako zaštititi najmlađe od
animiranih manipulacija tema je kojom se bavi radionica
Zašto Tom nije uhvatio Jerrya ili kako crtići
odgajaju djecu
.

Posljednja radionica pozabavit će se izazovima digitalne ere, s
osvrtom na online nastavu i brojne aplikacije koje nam omogućuju
da preživimo mjere izolacije te da međusobno ipak ostanemo u
kontaktu.

Kako je riječ i o predavanjima, u posjetu su MEDIOS-u
Antonija Tomasović, glavna urednica Slavonske
televizije, Bojan Divjak, predsjednik uprave
Glasa Slavonije, Branimir Felger, urednik
informativnog programa Nova TV, Branko
Kostelnik
, publicist, producent i multimedijski
djelatnik, Duško Modrinić, glumac Hrvatskog
narodnog kazališta u Osijeku, Kristina Kumrić,
predavač na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku te
Lea Waltz, urednica i voditeljica na Slavonskom
radiju. 

U uvodnom dijelu studentima se obraća Bojan Divjak, koji je
istaknuo kako pitanje medijske pismenosti nikada nije bilo
važnije: “Danas živimo u vremenu u kojemu je pitanje akceptiranja
određene informacije, odnosno donošenje nekog mišljenja,
stajališta ili odluke, na temelju inforamcije može imati
dalekosežne posljedice”. U nastavku Antonija Tomasović govori o
medijskim slobodama te kaže kako su internetski portali i
društvene mreže zakonski neregulirani: “Tu imamo veliki problem
te se tražilo zakonski sankcioniranje jer pored mnoštva netočnih
informacija, postoji velika količina izgovorene mržnje na tim
platformama, na čemu također treba poraditi”, dok Branimir Felger
ističe najnovija istraživanja te kaže kako posljednje
istraživanje koje je provela agencija AGB Nielsen, a tiče se
povjerenja javnosti u medije, kaže kako najbolje prolazi
televizija: “Više od 80% ljudi se sada informira putem televizije
jer njoj najviše vjeruje. Stoga, pratite samo provjerene medije.
Čitajte izvještaje provjerenih i relevantnih medija i ne dijelite
neprovjerene informacije.”

Kada je riječ o svijetu zabave, glumac Duško Modrinić kaže kako
sve ima svoju publiku i svoje konzumente: “Ako je čovjek dovoljno
izgrađen, na njega neće ništa utjecati, pa čak ni informativni
program, a televizija će mu služiti za ono što je najljepše, a to
je za zabavu.” U zabavu ulazi i glazba, no je li turbofolk glazba
širokih masa i kakvo je mišljenje struke u vezi s tim pitanjem
otkriva Branko Kostelnik, koji smatra kako je svaka moralna
panika na bilo koji glazbeni žanr izlišna: “Zajednička država,
narodnjačka glazba, 90-te, kada dolazi do pojednostavljenja
cijele priče, stvaranje novih scena kada dolazi do promjene
glazbenih matrica na pop glazbenim  scenama tih godina.”

Osvrćući se na vizualni sadržaj na televiziji, Kristina Kumrić
dodaje da je upitno što je kvalitetan sadržaj u toj džungli
svega, i informacija i vizualnog sadržaja na internetu, gdje je
potrebno postaviti kriterije kako bi djeca mogla gledati ono što
je korisno i što didaktički ima učinka. I zaključno, Lea Walz
zaokružuje cijelu priču predavanja riječima: “Medijska pismenost
nam je toliko važna upravo zato što smo se našli u vremenu koje
nitko nije očekivao, kada su mediji prvi na udaru i ne čudi
tolika velika količina bombastičnih informacija. Medijska
pismenost tu čini veliku razliku jer nam omogućuje da izaberemo
sadržaj koji nam treba.”

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari