Svečano otvorenje Kreativne riznice 2016., drugog po redu popularizacijskog simpozija Ekonomskog fakulteta u Osijeku, održano je 20. travnja 2016. godine, u 11 sati u Auli glagoljice na Ekonomskom fakultetu. Uz organizatora Ekonomski fakultet u Osijeku, Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji – Andizet te Studentski zbor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, ove se godine suorganizatorima pridružio i Odjel za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera.
U punoj je auli doc. dr. sc. Josipa Mijoč pozdravnim govorom
najavila predstavnike organizatora i pokrovitelja.
Dekan fakulteta prof. dr. sc. Vladimir Cini obratio se nazočnima
ističući važnost ekonomskog blagostanja te pojasnio da pod tim
pojmom podrazumijeva njegovo raslojavanje na dvije komponente: na
njegovu materijalnu komponentu u okviru koje se nalaze prirodni i
ekonomski resursi te na njegovu kreativnu komponentu koja je u
korelaciji sa slobodom. “To je ono čime se bavimo u našim
nastavnim programima”, izjavio je dekan. Dekan je zahvalio
predstavnicima pokrovitelja i sponzora koji su došli otvoriti
simpozij te podsjetio da su osim nazočnih među pokroviteljima još
i Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma i Hrvatski klaster
konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija. Dekan je
zaključio pozivom građanima da “uđu u labirint programa Kreativne
riznice, ali da u igri sudjeluju ne tražeći izlaz, već
zadržavajući se u njemu i skupljajući korisne informacije”.
Pročelnica Odjela za kulturologiju doc. dr. sc. Ivana Žužul
pozdravila je ovakvu suradnju te naglasila kako će “Odjel u
redefiniranju svojega programa staviti naglasak na kulturnu i
kreativnu industriju”, a time se nada i nastavku uspješne
suradnje dviju sastavnica Sveučilišta. Dogradonačelnik Osijeka
Vladimir Ham pohvalio je ovaj veliki pothvat organizatora te
istaknuo da je već prvi simpozij pokazao izniman uspjeh. Također
je podcrtao i bitnu činjenicu da unatoč tomu što Osijek nije
ponio titulu Europske prijestolnice kulture 2020, ipak ustraje na
svojoj kulturnoj prepoznatljivosti. Dragan Vulin, dožupan
Osječko-baranjske županije, nadovezao se te istaknuo da naša
županije nudi neotkriveni potencijal kreativnosti, a oslanja se
na mlade, osobito studente Sveučilišta kao zamašnjake razvoja, da
otkriju potencijale kojima mogu pospješiti svakodnevni
život.
Afirmacija ovogodišnjeg izdanja simpozija, rekao je dekan Cini,
ogleda se u brojnosti pokrovitelja Kreativne riznice, stoga je u
ime Ureda predsjednice Republike Hrvatske gđe Grabar-Kitarović
kao jednoga od pokrovitelja simpozij otvorio izaslanik Marko
Jurčić, koji je izdvojio upravo gospodarsku situaciju Hrvatske
kao onu na koju kulturne i kreativne industrije mogu značajno
utjecati. “Ured predsjednice Republike”, izjavio je Jurčić,
“posebno se brine o stabilnosti gospodarske situacije te u
naslijeđe našim mladima želimo ostaviti stabilnu podlogu za
daljnji razvitak zemlje”.
U ime Programskoga odbora Kreativne riznice prof. dr. sc. Jasna
Horvat zaključila je svečano otvorenje upućujući na važnost
javnoga djelovanja i javne riječi. “Važno nam je očuvati blago i
vrijednosti koje su nam ostavljene u naslijeđe. Riznica je stoga
metafora bogatstva o kojemu brinemo, ali i preduvjet blagostanja
kojemu težimo.” Profesorica Horvat ponovila da je ono o čemu
promišljaju događaji na Kreativnoj riznici obuhvaćeno krovnom
temom – društveno odgovorne kreativnosti.
Nakon što je Ekonomski fakultet još jednom otvorio svoja vrata
brojnim zainteresiranim sudionicima, započeli su paralelni
blokovi događaja prvoga dana Kreativne riznice. Program u kojemu
je najavljeno stotinjak različitih događaja započeo je prvim
blokom predavanja, dok je stalni postav izložaba i
videoprojekcija u Auli znanosti Ekonomskog fakulteta
posjetiteljima otvoren sva četiri dana Kreativne riznice (izložba
postera Sektori kulturne i kreativne industrije, videoprojekcije
fotografija i snimki Ono što nije objekt, izložba o hrvatskom
jeziku i pismu JEZIK govorimo – PISMO pišemo, videoprojekcija AZ
– Hrvatski glagoljički murali, izložba fotografija Jeffa Fuchsa
te izložba knjiga Zelena knjižnica).
Marija Marija Ham i Ana Pap na primjerima su pokazale iskorake
održivog načina promišljanja i djelovanja u marketinškoj
komunikaciji, a Ivo Mijoč poveo je raspravu o izvještajima o
održivosti posebno se osvrćući se na profitabilnost trgovačkih
društava. Predavanje su održale i Nataša Drvenkar i Ivana Unukić,
koje su govorile o specifičnostima kreativnih regija te se
usmjerile na promišljanje o poboljšanju kreativnosti i inovacija
u Slavoniji i Baranji, dok je Jasminka Mesarić posjetiteljima
približila radove udrugama usmjerenih na lutkarstvo te uputila na
njihovu društvenu odgovornost u radu s djecom.
Zatim su slijedile radionice Dore Radl Ćućić i Mirjam Džalto, na
kojima se sudionici mogli usvojiti umijeće kreativnog i
kvalitetnog upravljanja vremenom, Sandre Marijanović i Zlatka
Kozina, na kojoj su prijavljeni od reciklažnog materijala
redizajnirali nove-stare proizvode, Julije Perić, na kojoj su
posjetitelji mogli naučiti kako se riješiti blokada i prepreka te
kreativno, ali efikasno prići nekom problemu, te Andrijane
Katave, Laure Plantak, Josipe Kraljević i Ivone Maršić, koje su
raspravljale o društvenoj odgovornosti u civilnom društvu. U to
su se vrijeme održavala predavanja Sanje Pfeifer i Marine Jeger o
djelatnostima obuhvaćenima kulturnom i kreativnom industrijom,
zatim je Sanja Pfeifer sa studentima održala predavanje o
tehnikama poticanja kreativnog razmišljanja i predstavila modele
kreativnog donošenja odluka, Vedrana Sabljo govorila je o
sinergiji marketinških vještina i kreativnog stvaralaštva, a Mara
Majstorović i Rajna Šimunić održale su predavanje koje je
poslužilo kao uvod u kreativnu antistres radionicu izrade
sapuna.
Nakon Stanke za nadahnuća predavanje su održali Miroslav Škoro,
koji je govorio o tome kako zaštiti pjesmu autorskim pravima, te
Domagoj Junuzović i Ivona Maršić, koji su predstavili nacionalni
projekt u suradnji sa Stuttgartskom školom za medije. Šime
Strikoman, koji je dan ranije fotografirao još jednu svoju
milenijsku fotografiju, ovoga puta u povodu 55. obljetnice
djelovanja Ekonomskog fakulteta, s Editom Strikoman predstavio je
svoje milenijske projekte s područja Osijeka. Za to je vrijeme o
vidovima kreativnosti u ekonomiji kao specifičnoj znanstvenoj
disciplini govorio Mirko Pešić.
Uslijedila je Stanka za nadahnuća te sljedeći blok predavanja
Melite Slavić i Zvonimira Filipović o društveno odgovornom
poslovanju Pik-a Vrbovec, Ružice Marušić o Parku prirode Kopački
rit i njegovoj kreativnoj promociji te Martine Plaščak i Kristine
Bjelić o udruzi Titan Atlas. U tom bloku posjetitelji su pohodili
i radionicu Dunje Degmečić, Andrijane Mišković i Marte Okružnik o
kreativnosti iz vizure kliničke psihijatrije uz isječke iz filma
Genijalni um.
Posljednja predavanja prvoga dana Kreativne riznice 2016. održali
su Ivana Buljubašić, koja je na primjerima suvremene književne
kritike odgovorila na pitanje ima li u nas društveno odgovornih
kritičara, te Darko Varga, koji je govorio o gastronomiji
obitelji Zrinski uz audio-vizualnu projekciju. Osim toga održana
je i radionica Josipe Erhardt i Tomislave Karačić Šoljić na kojoj
su sudionici svojim tijelima i predmetima iz svakodnevne upotrebe
stvarali glazbu te dramsko-scenska izvedba dramske skupine
Isusovačke klasične gimnazije Arijadna. Predstavom autora Ivana
Viripaeva Iluzije koju su interpretirali glumci Scene Osječkih
Studenata, završio je prvi dan Kreativne riznice 2016.