Osječki kvartovi

Moša, Đema, Adela: Zatvorena naselja i ‘gradovi u gradu’ koji obiluju mirnoćom pravih gradskih dečkiju i cura

SiB.hr

Moša je oduvijek bila poznata i kao pravi gradski kvart iliti, bolje rečeno, firtl u kojemu su živjeli pravi gradski dečki i cure koji su se uvijek, osim sitnih kavgi s Retfalčanima, držali zajedno

Na redu je još jedan članak u sklopu serijala ”Osječki kvartovi” u kojemu svake druge nedjelje iznosimo karakteristike, odnosno prednosti i mane svake pojedine četvrti u gradu na Dravi. Mnogi među nama nerijetko požele odseliti ili otputovati negdje kako bi promijenili okolinu, a još uvijek ne poznajemo dovoljno dobro grad u kojemu živimo i sve ono što on zapravo nudi.

Deseta je na redu Moša, naselje koje u stvarnosti nije naselje, a nalazi se u sklopu gradske četvrti Gornji grad.

Prije svega, treba reći što je to Moša jer i dan danas oko iste vladaju prijepori. Neki će reći kako je Moša samo današnji Vijenac Augusta Cesarca, ali će stariji stanovnici potvrditi kako je riječ o mnogo širem dijelu grada omeđenog Kanižlićevom ulicom (ex. Mićurinovom), Hebrangovom ulicom (ex. Bakunićevom) i Dravom na sjeveru, a čine ga tri velika naselja – Moša (danas Augusta Cesarca), Đema (danas Vladimira Nazora) i Adela (danas Josipa Kozarca). Neki će reći kako svemu pripadaju i zgrade na Gornjodravskoj obali.

Naselje je nastalo sredinom prošloga stoljeća te nosilo naziv po jugoslavenskom političaru i novinaru Moši Pijadi koji je taman u tom razdoblju preminuo. Tako je prvo sagrađena Moša, a sedamdesetih i osamdesetih godina i zgrade na Adeli i Đemi. Riječ je o jednom od prvih naselja u gradu izgrađenih unutar prostora nekoliko ulica okomitih jedna na drugu. Zanimljivo je za spomenuti kako je Adela, primjerice, bila naselje građeno za radnike Šibicare, dok je Đema bila oficirsko naselje, a na Moši su redom živjele gradske ”face”.

>>> Osječki kvartovi [KARTA] <<<

Moša je također poznata po svojim jednokatnim dvodomkama i četverodomkama izgrađenim prema dorađenom nacrtu kuća u Drinskoj ulici i istočnom dijelu Sjenjaka početkom Drugog svjetskog rata. Te prve kuće u Osijeku sa stambenim potkrovljima Osječani su zvali Pavelićeve kuće, a u njima su, kao i kasnije u zgradama, živjeli uglavnom intelektualci.

U Ilirskom naselju, kako se Moša također nazivala zahvaljujući Ilirskoj ulici koja ju južno omeđuje, postupno se izgrađivalo i mnoštvo jednokatnica u njezinom sjevernom, južnom i istočnom dijelu, dok su na zapadu i istoku građene višekatne stambene zgrade, a u središnjem sjevernom dijelu i tri nebodera s trosobnim stanovima, gdje su sve dnevne prostorije okrenute prema jugu.

Strossmayerova ulica 1930-ih godina; IZVOR: Dario Ružić

U sjevernom prolazu koje vodi prema Strossmayerovoj ulici postojao je niz sklopivih drvenih prizemnica s nekoliko prodavaonica i obrtničkih radnji koje su obogatile Mošu te ju činile gradom u gradu. Njih danas više nema budući da je na njihovom mjestu izgrađena zgrada s ostavljenim prolazom u naselje.

”Nisu mogli napraviti ništa pametno jer nisu kužili da je Moša – Moša. Dio grada definiran samo u glavama njegovih stanovnika. Onih koji su išli u Mošu. I slušali Savićku, Voukicu, KalembericuKopfaBožićaTotilija… Ljude koje su utkali čitav život u stvaranje pojma. Koji je važan samo nama”, govori nam Alen koji je prošao sve kvartove u gradu, ali se na kraju vratio ‘kući’.

IZVOR: Alen Prnjat

Godine 1961. naselje je dobilo i svoju jedinu osnovnu školu koja je također nosila iste nazive (”Ilirsko naselje”, potom ”Moša Pijade”, a danas ”Vladimir Becić”), a ubrzo i vrtić. Među kultnim ugostiteljskim objektima iz prošlosti stanovnici Moše rado se prisjećaju Casandre i Baroka u Ružinoj ulici, Klanca u blizini Patike te restorana brze hrane preko puta današnjeg Vikarijata. Možemo reći kako je cijelu Mošu zapravo definirala škola kojoj su gravitirala djeca iz ranije navedenih naselja koja su se kroz godine dograđivala.

”Sjećam se profesorice Savić koja nas je znala zaključati u razredu i otići kući pristaviti ručak ili obaviti nešto slično”, kaže Karlo čija je majka bila jedna od prvih stanovnica Moše, a danas i sam živi u ovom dijelu grada.

Izgradnja osnovne škole na Moši; IZVOR: Osnovna škola Vladimira Becića Osijek

Naselja imaju nekoliko ulaza, a mnogi će reći kako se u njih ide samo ako tamo živiš ili ideš kod nekoga jer imaju samo jedan ulaz za automobile. Svaka od navedenih lokacija ima igralište, a s obzirom na svoju mirnoću, osnovnu školu te gradski (DV ”Latica”) i privatni vrtić (DV ”Mali princ”), Moša obiluje uglavnom obiteljima s djecom.

”Već 12 godina živim ovdje s obitelji koje su proteklih godina mahom ‘izgurale’ starije stanovništvo. Primjerice, kada smo doselili, u zgradi su na Đemi obitavale svega dvije obitelji s malom djecom. Sedam godina kasnije, od 15 stanova, u samo su dva stana bili umirovljenici, a u 13 mlade obitelji”, ističe Tomislav.

Vijenac Augusta Cesarca; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr

Moša je oduvijek bila poznata i kao pravi gradski kvart iliti, bolje rečeno, firtl u kojemu su živjeli pravi gradski dečki i cure koji su se uvijek, osim sitnih kavgi s Retfalčanima, držali zajedno.

”Gradske cure i dečki. Koji su voljeli cijeli grad. Jer im je bio na dlanu. I nudio im se. Na desetak minuta. Pješke. Danas tamo rastu neki novi klinci, škola je promijenila naziv, ali pitate li bilo koga od tih ‘mulaca’ omeđenih i definiranih Dravom, Bakulićevom, Mićurinovom i Rokovom, odakle je ispalit će vam kao iz topa: ‘s Moše’. Dijela grada koji će te naučiti biti dijelom grupe. Dobivati i gubiti. Poštovati starije. Voljeti svoje. Prihvaćati i poštovati tuđe”, dodaje Alen.

Učenici s Moše 60-ih godina 20. stoljeća; IZVOR: Toni Čović

Posebnu su ekspanziju doživjele Ilirska i Strossmayerova ulica, pa se broj stanovnika ovoga dijela grada znatno povećao posljednjih godina. Atraktivnost su naselja dobila i izgradnjom Opus Arene, kao i buduće I. gimnazije u blizini.

”Više ni ne govorimo da se nalazimo, ali se već sada unaprijed zna raspored onoga što jedemo prije sljedećih utakmica”, u šali će Hrvoje Jurić, dio ekipe ‘Oštri ćošak’ koja je postala poznata po svojim okupljanjima prije, ali i nakon utakmice na Pampasu kada se u Adeli nastavlja program i druženje, čekajući izjave trenera i igrača te komentirajući i proživljavajući svaki detalj s utakmice.

Adela; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr

Ostale su lokacije unutar ili u blizini Moše kompa, jedno od najstarijih gradskih kupališta NeptunKapela sv. Roka, DVD Gornji grad u Pejačevićevoj ulici, ljekarna te nekoliko teretana, kafića, frizerskih salona i manjih trgovina. Posebno je važno istaknuti kako ste blizu centra grada, iako dok živite u naseljima uopće nemate takav dojam.

Naselje Vladimira Nazora; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr

”Blizu su nam javni prijevoz, trgovine i kafići. Tramvajem ili autobusom za deset ste minuta u Tvrđi. Na primjer, ja do svojega fakulteta autobusom imam 15-ak minuta”, pojašnjava studentica Lidija koja je na Moši prvo živjela s roditeljima, a sada živi sama.

Vodenica i Promenada kao dio Moše; FOTO: Ivica Benić/SiB.hr

Među nedostatcima Moše sugovornici ističu kako bi bilo dobro poboljšati javnu rasvjetu, obnoviti školu i vrtić te pridati dodatnih sadržaja parkovima i igralištima.

Koji je kvart najbolji za život u Osijeku?

Vidi rezultate

 

”Škola uskoro ide u energetsku obnovu, vrtić se proširuje, a zasadit ćemo i dosta drveća. Osim toga, obnovili smo parking na Vijencu Augusta Cesarca te nogostup između vrtića i škole. Ukratko, cijelo se naselje revitalizira”, ističe predsjednik gornjogradske četvrti Luka Došen.

Manifestacije pak gravitiraju prema centru grada, pa stanovnici smatraju kako i nema potrebe da se organiziraju izravno u naselju. Ipak, povodom Dana gradske četvrti 29. lipnja, na sv. Petra i Pavla, na Moši se organizira nogometni turnir. Becići su pak prošle godine po prvi puta upriličili božićni sajam, dok će u svibnju organizirati Sportski dan. U konačnici, brojne su aktivnosti u rekreacijsko-plesnoj dvorani ”DiS” u Naselju Vladimira Nazora poput plesnih proba PS Ilussiona i rekreacija za starije. Tu je i rekreacijski centar ”Beck”, poznato mjesto za borilačke sportove u gradu.

Moša, Đema i Adela desete su u nizu kvartova, odnosno naselja koje smo obradili u okviru ovoga serijala. Naš Osijek prikazujemo na što detaljniji, zanimljiviji, kreativniji i kvalitetniji način jer shvaćamo da svaki njegov stanovnik ima za reći – zašto je baš i po čemu osječki kvart u kojemu on živi poseban i što bi u njemu eventualno trebalo promijeniti.

Ako i vi želite pridonijeti serijalu s bilo kakvom pričom o svom kvartu koju smatrate važnom, javite nam se na e-mail adresu: mirela.belaj@sib.hr i pratite nas jer već iza Uskrsa pišemo o Vatrogasnom naselju!

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari