Glavnim prednostima pub kvizova organizatori drže druženje, zabavu, razvijanje natjecateljskog duha, stvaranje uspomena, učenje i dobivanje nagrada
Kafići bez pub kvizova danas su u Osijeku iznimno rijetki. Pub kviz scena u navedenom gradu razvijena je do te mjere da se u gotovo svakom njegovom ugostiteljskom objektu organizira neki tip kviza, bilo da je riječ o glazbenom, humanitarnom, filmskom ili općem, koji su ujedno i najčešći.
Unatoč bogatom sportskom životu, kvizovi te tematike nisu toliko zastupljeni – prije nekoliko su se godina u Barcelona pubu i Caffe-night baru Hir igrale ”Nogometne ikone” koje nisu toliko zaživjele među publikom, dok se kviz o NK Osijeku organizira u novom Pampas Caffeu, ali samo tijekom sezone.
Ipak, najdugovječniji kviz općeg znanja i, može se slobodno reći, najteži pub kviz u gradu svakako je ”Slaba točka” koji je započeo 2013. u nekadašnjem Caffe baru Voodoo, pa se 2019. godine preselio u Barcelona pub, gdje se i danas organizira svakog drugog četvrtka. Njegov je autor Krunoslav Radaković, čovjek koji iza sebe broji više od 300 organiziranih kvizova.
”Na ideju pokretanja pub kviza došao sam sasvim spontano. Vidio sam kako to rade u Engleskoj i razvio svoj koncept. U početku su pitanja bila lagana i dolazilo je malo ekipa, no kako je vrijeme protjecalo, tako su ljudi bili sve bolji u tome i sve ih je više pristizalo. Budući da je u to vrijeme moj kviz bio jedini u gradu, imao je uvijek dobar odaziv, pa su se na njemu razvila različita poznanstva, prijateljstva, kumstva, pa i ljubavi”, opisuje Radaković za SiB.hr.
Njegov kviz danas, kako kaže, obuhvaća sve ”od Zdravka Mamića do Mozarta” – geografiju, povijest, medicinu, antropologiju, slikanje, sport i brojna druga područja. Mnogi, stoga, smatraju da, ako na Kruninom kvizu znate 50 posto odgovora, na ostalim ćete kvizovima u gradu znati 90.
”Nemam mogućnosti za izradu laganog kviza – mora biti težak zbog sposobnosti i znanja njegovih igrača. Kako su rasli igrači, tako sam i ja podizao kvalitetu pitanja. Kada danas pronađem neka stara pitanja, budu mi smiješna. Međutim, drago mi je što kviz toliko dugo traje i ta će se tradicija i nastaviti”, obećaje Radaković.
Njegovim kvizovima prisustvuju uglavnom pripadnici starije populacije, dok mlađim i novim ekipama nisu zabavni jer ne znaju odgovore. Nagrade uglavnom budu pizza za osvojeno prvo te runda pića za osvojeno drugo i pretposljednje mjesto.
”Netko tko pod svaku cijenu želi pobijediti, ne može se zabaviti, a poanta je kvizova stjecanje znanja kroz zabavu”, pojašnjava Radaković.
Drugi je jaki kviz u Barcelona pubu ”Kvizon” Borisa Rauša i Gorana Vesića koji se također igra svakog drugog četvrtka. Riječ je o općem kvizu upotpunjenom s glazbom kojim se trude zastupati sve žanrove – od punka i rocka, preko domaćih pjesama i klasika, pa sve do turbo-folka.
”Kada tražite asocijaciju na odgovor na neko pitanje, samo upišite temu koja vas zanima na Youtube i izbacit će vam narodnjak. Mi smo jedanput tražili sadizam, pa smo završili na pjesmi ‘Kazni me, kazni’ Vesne Zmijanac”, smije se Vesić.
Treći kviz u Barcelona pubu od jeseni 2021. godine organizira se svakoga utorka pod zanimljivim nazivom – Masni glazbeni kviz. Budući da se uskoro bliži njegovo 100. izdanje, za dobitnike će se organizirati prigodne nagrade.
”Na početku nismo planirali ovoliko trajati, ali vidimo da ljudi vole dolaziti. Naziv je nastao sasvim slučajno – napravili smo kviz koji je težak i stavili naslov ‘masni’ koji se zadržao do danas. Volimo vidjeti da nekoga pogodi pjesma, pa na prvi takt uzima olovku i piše. Dosta ga ljudi strastveno doživljavaju i ponašaju se kao da su ne znam gdje, a zapravo sjede u pubu i piju pivo”, ističe Dario Ćorić, jedan od organizatora kviza.
Ipak, prvi glazbeni pub kviz u Osijeku organiziran je prije šest godina u Caffe-night baru Hir. Vlasnik objekta Mario Debeljak i njegov kolega Dario Nikić tako broje njih već 150 te ih organiziraju svaki ponedjeljak, a u pitanju su također različiti glazbeni žanrovi.
”Smisao kvizova nije natjecanje, nego zabava, pa pobjednicima damo uglavnom rundu pića. Uoči jubilarnog kviza pak svima podijelimo neku sitnicu. Kvizovima zapravo možete privući ljude koji možda inače ne bi ni došli u lokal, no sada ih je već previše u Osijeku i bojim se da bi moglo doći do zasićenja. Bilo bi, stoga, dobro da u budućnosti bude više tematskih kvizova, a ne da se kopiraju jedni od drugih”, smatra Debeljak.
U Hiru se jedanput mjesečno, stoga, već gotovo godinu dana igra i filmski kviz Branimira Petrovića i Tomislava Bilića. Autori su došli na ideju njegova pokretanja zbog ljubavi prema filmovima, ali i zato što su uvidjeli kako nedostaje takvih kvizova u Osijeku.
”Nismo htjeli napraviti tipičan kviz s 15 pitanja, nego smo ga izradili kroz zabavu i audiovizualno, da nemate dojam da pišete ispit. U prvi krug, primjerice, stavimo filmske postere, ali izbacimo slova s njih i ljudi imaju 15-20 sekundi da odgovore o kojem je filmu riječ. Imamo, potom, krug filmskih scena samo s filmskim biografijama, a onda krug s ikoničnim vozilima – samo se traži naziv filma iz kojega je pojedino vozilo. Odaziv bude vrhunski jer ljudi prepoznaju jedinstvenost kviza, a nagrade su pobjednicima vaučeri u Uraniji koje mogu iskoristiti za ulaznicu za bilo koji film unutar sljedećih šest mjeseci”, navodi Petrović.
Sve je više i humanitarnih pub kvizova u Osijeku, među kojima prednjače oni koje već drugu godinu zaredom organizira Studentski katolički centar Osijek. Uvijek im neki ugostiteljski objekt izađe ususret, pa su tako, između ostaloga, mladi do sada upriličili svoje kvizove u Osječkoj pivnici, Caffe baru La vie i Caffeteriji Novi grad.
”Kviz organiziramo otprilike svaka dva mjeseca s uvijek zanimljivim i kreativnim pitanjima. Budući da smo SKAC, našu publiku većinom čine studenti i radnička mladež, dok na svakom kvizu bude okvirno 100-injak mladih u dobi od 18 do 35 godina. Vjerujemo da velika popunjenost proizlazi upravo iz želje da, kroz zabavu, pomognu nekome u potrebi. Najviše smo novca prikupili jednom prilikom u Pivnici (500 eura), čime smo kupili hranu i potrepštine jednoj đakovačkoj obitelji. Uglavnom je riječ o ‘manjim’, a opet značajnim akcijama”, objašnjava Sanja Počuča iz SKAC-a Osijek.
Predrasudu o tome kako žene ne sudjeluju, a time i ne organiziraju pub kvizove tako uspješno, uz Sanju, razbijaju Ana Pašalić i Leonarda Litvić. Dok je Pašalić već desetak godina u kvizaškom svijetu te trenutno vodi kviz općeg znanja pod nazivom ”Znanje je In” u Caffe baru In i tematske kvizove u Caffe baru Vaduz, Litvić organizira IT pub kvizove također u Vaduzu, držeći ih izvrsnom prilikom za upoznavanje ljudi iz područja informacijskih tehnologija te podučavanje ostalih o tome kako je riječ o uistinu širokom spektru djelatnosti.
”Iako sam među rijetkim voditeljicama, ne mogu reći da sam ikada zbog svojega spola imala bilo ikakvih neugodnosti ili da su me ekipe manje poštovale u odnosu na voditelje, tako da ovim putem pozivam i druge cure da se, ako ih to zanima, okušaju u svijetu sastavljanja i vođenja pub kvizova”, dodaje Ana.
Glavnim prednostima pub kvizova organizatori drže druženje, zabavu, razvijanje natjecateljskog duha, stvaranje uspomena, učenje i dobivanje nagrada. Također, odmah dobijete povratnu informaciju o razini svojega znanja, i to u opuštenoj atmosferi, a čak i kada ne znate odgovor, ekipa vam može pomoći u pronalasku zajedničkog rješenja.
Iz perspektive ugostitelja, riječ je o dodatnom vidu promocije njihovih lokala i prilici da ih napune tijekom radnog tjedna, odnosno u razdoblju u kojemu se to ne bi očekivalo u tolikoj mjeri.
”Pubovi su središta društvenog života, a kvizovi sve više postaju dio njihovog planskog poslovanja. Ugostiteljski se objekti uglavnom povezuju s konzumiranjem pića, pa pub kvizovi predstavljaju njihovu dodanu vrijednost. Također, lijepo je imati utorkom navečer 70 ljudi u lokalu koji istovremeno ne stvaraju toliku buku, nego čine skup istomišljenika koji su se došli zabaviti i nešto naučiti. Neki to i ne vole jer im se uzurpira ‘dnevna soba’, odnosno prostor u kojemu žele samo popiti kavu, no većina ljudi koji su došli na neki kviz postali su naši gosti”, tvrdi Tomislav Vajda, vlasnik Barcelona puba.
Sve su to razlozi koji privlače i sudionike na igranje pub kvizova. Tako ih Vladimir (51) već šest godina igra barem jedanput tjedno u Osijeku i okolici, a njihovim prednostima smatra treniranje moždanih vijuga i želju za natjecanjem.
”U Zagrebu postoji cijela industrija pub kvizova, pri čemu njihovi sastavljači zarađuju i po nekoliko tisuća eura mjesečno. Ovdje je riječ o simboličnim nagradama i ne bih želio da se Osijek pretvori u takvu sredinu u kojoj će težnja za profitom biti isključivi motiv i pokretač”, smatra Vladimir.
U Hrvojevom (50) je pak slučaju sve krenulo od televizije. Budući da je prije nekoliko godina sudjelovao u HRT-ovim kvizovima kao što su ”Najslabija karika”, ”1 protiv 100”, ”Potjera” i ”Tko želi biti milijunaš?”, sasvim mu je prirodno bilo nastaviti igrati pub kvizove.
”Međutim, i ljude koji dođu ‘s ulice’ mogu privući pub kvizovi. Za njih se ne priprema, nego se znanje stječe iskustvom. Svi su među nama vitezovi i vitezice ‘uzaludnog znanja’ koje potom imate priliku podijeliti s drugima kroz druženje i zabavu”, naglašava Hrvoje.
Među sudionicima ima i mladih, pa Filip (25) kaže kako na pub kvizove dolazi već osam godina, i to ponajprije zbog prilike za dijeljenjim svojih saznanja s drugima koja prikuplja čitajući i istražujući ”poprilično beskorisne stvari”. S njime se slaže i Marina (35) kojoj je pamćenje ”trivijalnih” podataka cjeloživotna navika, a čak se jedno vrijeme okušala i u vođenju pub kvizova u Hiru.
”Ne znam je li svima svuda uvijek zabavno, ali nama je i ta je sretna atmosfera koja se među nama stvori magična. Uspijete zaboraviti zašto vam je dan možda bio loš. Osim toga, često se dogodi da pjesma koja svira i kojoj, primjerice, treba pogoditi naziv, ponese sve prisutne i da ju uglas pjevaju toliko dugo, da čak i oni koji ju možda nisu znali, nauče. Ta količina dobre atmosfere i zabave nadilazi nadmetanje za pobjedu”, primjećuje Marina.
Kada je u pitanju budućnost pub kviz scene u Osijeku, sudionici dodaju kako bi bilo dobro napraviti turnir pub kviz na kojemu bi sudjelovali svi kafići s jednom ekipom. Ljetni pub kvizovi na otvorenom kao kulturno događanje zasigurno bi također imali veliku posjećenost, a trebalo bi usustaviti i tematske kvizove.
O fenomenu pub kvizova nedavno je na FFOS-u održao predavanje poznati hrvatski kvizaš i lovac u ”Potjeri”, dr. sc. Krešimir Sučević Međeral.
”Hrvatska ima razvijenu kvizašku scenu već unazad 60-ak godina i ljudi su odrasli uz kvizove, pa će ih pogledati na televiziji čak i ako smatraju da nemaju toliko znanje. Navedeno se odražava potom i na razvoj pub kvizova budući da smo ujedno i narod koji voli vrijeme provoditi u kafićima”, zaključio je svojevremeno Sučević Međeral.
Pub kvizovi postali su neizostavni dio društvenog života u Osijeku, s raznolikom ponudom tema i formata te popularnošću među pripadnicima različitih generacija. Iako su često usmjereni prema glazbi i općem znanju, postoje i tematski kvizovi koji nude dodatnu raznolikost. Očekuje se daljnji razvoj ove scene, uz potrebu za određenim inovacijama kako bi se zadržao interes publike i spriječilo eventualno zasićenje.