U navedenoj četvrti živi gotovo 15 tisuća ljudi te je omeđena Kanižlićevom ulicom (istočno), rijekom Dravom (sjeverno) te kanalom Petruš (jugozapadno)
Nastavlja se serijal članaka krovnog naziva ”Osječki kvartovi”. U serijalu svake druge nedjelje donosimo obilježja, odnosno prednosti i mane svakog pojedinog kvarta u gradu na Dravi. Mnogi među nama nerijetko požele odseliti ili otputovati negdje kako bi promijenili okolinu, a još uvijek ne poznajemo dovoljno dobro grad u kojemu živimo i sve ono što on zapravo nudi.
Šesta je na redu Retfala, zapadna osječka četvrt bogate i velike povijesti, baštine, tradicije i multikulturalnosti.
Povijesni zapisi ukazuju na to kako je navedena četvrt postojala još tijekom srednjeg vijeka. Tada su ju naseljavali uglavnom Mađari, dok je prvotno bila pod vlasništvom obitelji Korog i smatrala se selom koje se zvalo Petrus. Ipak, zbog svojega geografskog položaja i neposredne blizine Drave, često je bila poplavljivana.
Po dolasku Osmanlija, 1530. godine u Retfali osnovala se kalvinska župa. Nakon protjerivanja Turaka iz Osijeka 1687., mnogi su u strahu od njihova vraćanja napustili Petrus i počeli naseljavati okolne šume. Poslije završetka opasnosti, vratili su se i na spomenutom prostoru osnovali naselje Retfalu iliti Selo u ritu (mađ. rét – močvara, rit; falu – selo).
Početkom 18. stoljeća, austrijske su vlasti zabilježile kako je u naselju tada postojalo više od trideset kuća izgrađenih od blata i drveta. Od pokretne su imovine stanovnici posjedovali konje, volove, krave, junadi i svinje te su obrađivali oranice i livade. Također, u Retfali su tada bila postavljena i četiri mlina na Dravi.
Ipak, moguće je zaključiti kako je za intenzivniji razvoj Retfale zaslužna vlastelinska obitelj Pejačević koja ju je jedno vrijeme i posjedovala, a čiji dvorac na uglu Kanižlićeve i Strossmayerove ulice i danas predstavlja povijesno i nedovoljno promovirano kulturno vrelo te jedan od kultnih retfalačkih simbola. Naime, dvorac je izgrađen od 1796. do 1801. godine kao trokrilna prizemna zgrada u stilu baroknog klasicizma u tzv. Njemačkoj Retfali.
Dvorac Pejačević nekad; IZVOR: Nata PapaLadu
Osim Mađara, u Retfalu su tijekom 18. i 19. stoljeća pristizali Nijemci, naseljavajući uglavnom Strossmayerovu ulicu, dok su u najstarijem dijelu četvrti (današnja Ulica Šandora Petöfija) i dalje bili prisutni Mađari. Tako je Retfala dugo vremena bila podijeljena na dva ruralna naselja. Dok su Mađari gradili panonske kuće s pročeljem okrenutim prema ulici, njemačko je stanovništvo postavljalo uzdužne strane kuća prema ulici, uz dodatno dvorišno krilo.
”Retfala je prije bilo naselje Bosanaca, Hercegovaca, Dalmatinaca i ostalih naroda. Privatne su se parcele kupovale bez nekog plana – kako je tko kupio pojedinu parcelu, tako je na njoj počeo graditi kuću”, pojašnjava Branka (65) koja je u Retfalu doselila još prije Domovinskog rata.
Ulica Šandora Petöfija nekad; IZVOR: Dario Ružić
Na ulicama Retfale tako su se, osim hrvatskog, često mogli čuti mađarski, njemački i essekerski jezik. Rođena Retfalčanka Blaženka (68) prisjeća se kako je davno, prolazeći pored dviju susjeda, u prolazu čula jednu od njih kako kaže: ”Alzo komšinica, gestern me skoro šlog getrofen”, što ju je dobro nasmijalo.
Raspadom Austro-Ugarske Monarhije, tzv. Nova Retfala tijekom 20. stoljeća pripojila se Osijeku te je imala 14 ulica i 200-tinjak kuća s oko 600 stanovnika, i to mahom radnika u tadašnjim osječkim tvornicama. Među njima se posebno ističe tvornica Frigis, a kasnije Teina (na prostoru današnje Emmezete) koja se, između ostaloga, bavila otkupom, preradom i prodajom jaja, voća i povrća, tovom i klanjem gusaka te proizvodnjom sokova.
Frigis još uvijek postoji i danas, i to kao zapadni ulaz u grad, željeznička stanica na kojoj su nekada iz vlaka izlazili radnici koji su dolazili u Osijek na posao iz okolnih mjesta te, iako neslužbeno, čak i kao iznimno traženo naselje za život na području Svilajske, Vilajske, Risnjačke, Kaptolske i dijela Kapelske ulice. U konačnici, naši se sugovornici rado prisjećaju i tvornice trikotaže Mare (na prostoru današnje Dvorane Gardens) te tvornice metalne stolarije Kovinar (na prostoru današnjeg Spara).
Osim stajališta Frigis, kroz Retfalu prolazila je tzv. Gutmanova pruga dužine 165 kilometara. Riječ je o industrijskoj uskotračnoj pruzi koja je prevozila putnike iz Osijeka preko Valpova, Belišća i Donjeg Miholjca, pa sve do Orahovice.
”Koliko se sjećam, pruga je bila u funkciji do sedamdesetih godina prošlog stoljeća i prelazila je iz Psunjske u Jankovačku, pa preko Prenjske Moslavačkom, pa preko Kozjačke u Žumberačku pored crkve i vrtića, pa prema Višnjevcu i dalje. Također, u Kapelskoj, između Kolodvorske i Mlinske ulice nalazio se kolodvor po kojemu je Kolodvorska ulica i dobila ime”, objašnjava Blaženka, dodavši kako vlak koji je prolazio tom prugom svi dobro pamte kao Gucu.
Vlak Guco; IZVOR: Dario Ružić
U kontekstu javnog prijevoza, kroz Retfalu je još prolazio i tramvaj Korejac koji je počeo voziti 1950-ih godina, odnosno u vrijeme početka Korejskog rata. Navedeno je prijevozno sredstvo prometovalo Strossmayerovom ulicom od Dvorca Pejačević do Višnjevca i natrag. Za grad se presjedalo upravo na okretištu kod dvorca koje postoji i danas.
Tramvaj Korejac; IZVOR: Dario Ružić
Među ostalim kultnim retfalačkim lokacijama ističu se gostionice iz 20. stoljeća kao što su Krajter, Obermayer, Foller, Szabo, Magdika i Mikrut. Iz novijeg razdoblja, Branka ističe gostionicu šatrovačkog naziva Kod Đuke bez ruke na uglu Mlinske i Strossmayerove ulice. U konačnici, Retfala je nekada imala i svoje kino Olimp (kasnije Narodni slikokaz) koje se nalazilo preko puta Dvorca Pejačević.
Ulaznice za kino Olimp; FOTO: Dario Ružić
Preko ljeta, stanovnici zapadnog dijela grada okupljali su se ”u pola pet na Pampiki” koja je bila tzv. divlje i omiljeno kupalište Retfalčanima. Međutim, Pampas kao prostor dravske obale od današnjeg Moto-nautičkog kluba Neptun do sredine Višnjevca vezan je i uz početke razvoja osječkog nogometa. Naime, tamo se navedeni sport igrao daleko od profesorskih očiju, a uzgajale su se i domaće krave, svinje, guske i patke.
”Na plaži Pampika koja je nestala izgradnjom novog mosta prema Baranji znalo se kupati i do nekoliko tisuća građana. No, ono je što mi je posebno urezano u pamćenje zajedništvo u Domovinskom ratu. Po njegovom završetku, sjećam se kako smo ispekli vola za sve Retfalčane, uz stručnu pomoć čuvenog i, nažalost, pokojnog Geze Gudlina. Građani su u redu od par stotina metara strpljivo bili čekali na svoju porciju specijaliteta”, prisjeća se 67-godišnji Jozo Bertanjoli, dugogodišnji tajnik GČ Retfala.
Plaža Pampika i nekadašnji Pampas s konjima; FOTO: Jakov Matković i Robert Moritz
Danas Retfala predstavlja gradsku četvrt koja je, uz Gornji grad i Novi grad, najbrojnija stanovništvom u Osijeku. U navedenoj četvrti živi gotovo 15 tisuća ljudi te je omeđena Kanižlićevom ulicom (istočno), rijekom Dravom (sjeverno) te kanalom Petruš (jugozapadno).
Uz Vijenac Dinare i Vijenac Petrove Gore, najveće je retfalačko naselje svakako Naselje Ljudevita Posavskog, poznatije i kao Žuto naselje koje je svojevrsna ‘žila kucavica’ društvenog života i okupljanja Retfalčana. Naime, u njemu i u njegovoj blizini nalaze se ambulanta, kasino, frizerski salon, tisak, mesnica, teretana, fitness sprave (postavljene još i kod OŠ ”Retfala”, na Vijencu Dinare i u blizini Streljane Pampas), ljekarna, pošta, pekarnice, banke, sportska igrališta, park za pse, boćarski dom, knjižnica i Trg hrvatskih branitelja.
Igrališta u Žutom naselju i Trg hrvatskih branitelja; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr
”GČ Retfala moderna je, uredna i komunalno opremljena gradska četvrt koja slovi za jednu od najpoželjnijih lokacija za život u našem gradu. Budući da je zona mirnog života te, uz brojna igrališta i parkove, posjeduje dvije osnovne škole (OŠ Ivana Filipovića i OŠ ‘Retfala’) i tri vrtića (DV ‘Sunčica’, DV ‘Jelenko’ i DV ‘Cvrčak’ (jaslice)), u prvom je redu naseljena obiteljima s djecom. Umirovljenici su pak okupljeni oko svojih triju izuzetno aktivnih udruga (MUH, Udruga ‘Umirovljenici zajedno’ i Udruga ‘Aktivni umirovljenici’)”, navodi Marko Eljuga, predsjednik Gradske četvrti Retfala.
Dodaje kako je u Retfali sve više aktualna izgradnja urbanih vila, čiji kvadrat, prema njegovoj procjeni, košta oko dvije tisuće eura. Upravo se jedna velebna stambena nekretnina s poslovnim objektima gradi na Vijencu Ljudevita Posavskog, uz mogućnost uvođenja banke, kafića i trgovačkog lanca u njezinoj unutrašnjosti.
Nova stambena zgrada na Vijencu Ljudevita Posavskog; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr
Svoje mjesto u Retfali pronalaze i studenti, iako je uglavnom riječ o rođenim Osječanima koji su odrasli u navedenoj četvrti i još uvijek žive s roditeljima. Iako Retfala nema srednju školu i fakultete, riječ je o prvoj četvrti koji se naslanja na centar grada u kojemu su dostupni svi potrebni sadržaji.
”S obzirom na dobru prometnu povezanost obilaznicama (s Baranjom, Bosnom i Hercegovinom, C5 koridorom prema Mađarskoj i Zagrebom) te blizinu javnog gradskog prijevoza, studentima nije problem doći bilo gdje gdje je to potrebno u roku od maksimalno 15 do 20 minuta, bilo da je riječ o Kampusu, Tvrđi ili pojedinom fakultetu”, opisuje student Luka (24) koji je rođen i odrastao u Retfali.
Retfala iz zraka; FOTO: Marko Banić/SiB.hr
Iako spomenuta četvrt nema klubova, obiluje bogatom ugostiteljskom ponudom. Među kultnim retfalačkim ugostiteljskim objektima tako se ističu Caffe bar Pi, Caffe bar RTF, Caffe bar Plus, Caffe bar Vinica, Caffe bar Saloon i slastičarnica Nadalina. Brojni su Osječani, ali i njihovi gosti dobro upoznati i s restoranom Mađarska Retfala u kojemu se već godinama poslužuju tradicionalna domaća jela.
Retfala iz zraka; FOTO: Marko Mrkonjić/PIXSELL
U konačnici, svi dostupni sadržaji nadohvat su ruke u nekolicini trgovačkih centara, među kojima je ponajviše potrebno spomenuti Portanovu. Svi vjernici u Retfali imaju dostupne dvije crkve – katoličku Župu Uzvišenja Svetog Križa u Žumberačkoj ulici i kalvinsku crkvu (u kojoj je kršten šukundjed kralja Charlesa III., inače Donjograđanin) te dva groblja – retfalačko i mađarsko.
”Postoji legenda kako se na retfalačkom groblju pojavljuje duh preminule djevojke. Zimikali smo se tko će ju glumiti i plašiti ljude i normalno, ja izgubila. Što ću, sakrila se iza nekog groba, planiravši uplašiti prvu osobu koja bude prolazila. Međutim, dok sam čekala nekoga da prođe, začula sam glas koji mi je rekao: ‘Makni se s mog groba’. Mislim da u životu nisam brže trčala i, normalno, potepla se, pala i sva se razbila. Kasnije sam, kada sam se malo oporavila, dobila i ‘mare’ od roditelja, pa mi nikada više nije palo napamet ići na groblje i glumiti duh preminule djevojke”, priča nam Selma (43).
Kalvinska crkva u Retfali; FOTO: Ivica Benić/SiB.hr
Ipak, Retfalčani kao jednu od najljepših lokacija spomenute četvrti ističu šetnicu na Pampasu. Iako ona sada predstavlja običnu stazu na bentu, u skorijoj budućnosti kreće izgradnja nastavka prave Promenade od centra, što će činiti cjelinu od Donjeg grada, preko Gornjeg, pa sve do Višnjevca koja će iznositi 12 kilometara, predstavljajući najdužu europsku promenadu.
Osim toga, Pampas je i danas veliko sportsko gradsko središte koje je poznato po pecarošima (ne čudi kako su Retfalčani poznati i kao majstori u pripremanju fiša), pristaništu za čamce, konjičkom klubu, streljani i biciklističkoj stazi. U Retfali se još nalaze i NK Grafičar te novo reciklažno dvorište u blizini Višnjevca koje, uz svježinu Drave i blizinu šume, doprinosi čistoći četvrti i cjelokupnog grada. Napominjemo kako se na drugoj lokaciji (Strossmayerova 345a) nalazilo prvo reciklažno dvorište od Zagreba do Vukovara otvoreno 1996. godine.
Pampas i konjički klub na Pampasu; FOTO: Ivica Benić/SiB.hr
Događaj je na koji Retfalčani, ali i svi Osječani trenutno mogu biti najviše ponosni svakako prošlogodišnje otvorenje Opus Arene, najmodernijeg nacionalnog stadiona na Pampasu koji također pripada Gradskoj četvrti Retfala. Riječ je o prostoru površine u iznosu od 20 tisuća kvadratnih metara koji može primiti i do 13 tisuća ljudi.
”Izgradnjom novog stadiona, NK Osijek dao nam je europsku, pa i svjetsku dimenziju. Kada tome dodamo njihovu susretljivost, spremnost i želju da budu s nama i dio nas, tada smo još ponosniji. Zahvaljujem se, stoga, klubu te njegovim igračima, trenerima i upravljačkoj strukturi na podršci i usmjeravanju naše djece na pravi put”, tvrdi Eljuga.
Iako smo naveli kako Retfala još uvijek nema nijednu srednju školu, u neposrednoj blizini spomenutog stadiona u tijeku je izgradnja nove zgrade osječke I. gimnazije koja bi trebala biti završena ove godine, a koja će, uz Opus Arenu, spomenutoj četvrti dati potpuno novu vizuru. Grad Osijek dobit će tako građevinu na površini od 16 tisuća kvadratnih metara koja će moći primiti 25 razreda sa 610 učenika. Vrijednost je radova gotovo 15 milijuna eura, a nositelj je projekta Osječko-baranjska županija.
Među ostalim radovima Eljuga spominje one usmjerene prema uklanjanju nedostatka parkirnih mjesta u retfalačkim naseljima te blizini stadiona, zbog čega vozači nerijetko parkiraju automobile na zelenim površinama i kolnim ulazima. Budući da Retfalčanima drugi veliki problem predstavljaju neravni kolnici i duge biciklističke staze u Strossmayerovoj, tramvajske će se tračnice, zahvaljujući Gradu Osijeku, Hrvatskim cestama i GPP-u, postaviti u desni kolnički trak sa sjeverne i s južne strane ulice. Time će ostati više prostora za drvored te široku pješačku i biciklističku stazu, a Strossmayerova će ulica postati moderna zelena avenija koja će biti privlačna ne samo Osječanima, nego i turistima.
”Naglasak još stavljamo i na izgradnju dvije prometnice. Prva je intrazonska cesta kojom bi se prometnica u Svilajskoj spojila s podvožnjakom u Čepinskoj ulici, čime bi se izravno omogućila bolja povezanost Retfale s istokom grada. Druga je nova prometnica koja bi se protezala od stadiona do križanja Strossmayerove i Petöfijeve ulice”, dodaje Eljuga.
U konačnici, planovi za budućnost usmjereni su i prema izgradnji novog trgovačkog centra pod nazivom “Retail park Retfala nova” između Emmezete i starog Peveca te izgradnji novog trga na prostoru nekadašnje OŠ Vladimira Nazora u okviru kojega će biti postavljena nova tržnica, dječja igrališta i prostori gradske četvrti.
”Retfala će napokon dobiti svoj centar kao najvažniji javni prostor i mjesto okupljanja svih građana. Novi retfalački trg bit će svojevrsna ‘točka na i’ naših napora u definiranju četvrti kao funkcionalne i urbanistički definirane cjeline u sklopu grada Osijeka. Želimo trg koji će plijeniti pažnju svojom estetikom, ambijentalnim ugođajem, sadržajnom opremljenošću i društveno-kulturnim sadržajima koji će mu podariti živost te ga označiti svojevrsnim orijentirom tog dijela grada”, najavljuje Eljuga.
Grafiti u Retfali; FOTO: Ivica Benić i Mirela Belaj/SiB.hr
Sve to, govori, ne bi bilo moguće bez ljudi koji su osnovni pokretač i jamac kvalitetnijeg života u spomenutoj četvrti. Među njima ističe članove Udruge MOGU, DVD Retfala koje postoji već 133 godine, Šokačku granu te Mađarsko kulturno društvo Népkör sa 77-godišnjom tradicijom djelovanja.
”Naše društvo trenutno broji 160 članova svih generacija, od kojih je gotovo 50 najaktivnije. Trudimo se tradiciju i multikulturalnost Retfale prenositi našim mladima, ali i svim ostalim stanovnicima kroz učenje jezika, folklor, zbor, izradu rukotvorina te organizaciju brojnih događanja kojih na godišnjoj razini bude više od desetak”, napominje Tibor Vidaković, predsjednik MKD Népkör.
>>> Osječki kvartovi [KARTA] <<<
Stanovnici Retfale voljeli bi još da se u njihovoj četvrti upriliče manifestacije poput božićnih sajmova, Dana piva, Sajma antikviteta na, kako kažu, nedovoljno iskorištenoj tržnici i još nekoliko etno događanja koji bi dodatno promicali retfalačku multikulturalnost.
Ipak, najvažnija je kvartovska manifestacija svakako crkveni god koji se održava na Dan gradske četvrti 14. rujna (Uzvišenje Svetog Križa). Prošle su godine u Retfali tako organizirani prezentacija rada njezinih udruga, sajam učenika njezinih osnovnih škola, kino na otvorenom, noć pod zvijezdama (uz nastupe DJ-a), košarkaški, boćarski, šahovski, malonogometni i odbojkaški turnir, biciklijada ‘Đir po Retfali’ te ‘food corner’, uz revijalno kuhanje graha i podjelu istoga sugrađanima.
Crkveni god u Retfali; FOTO: Tibor Vidaković
”Nisam ni spomenuo sve. Retfalčanke i Retfalčani nekoliko su dana uživali u svom danu i odaziv je bio sjajan – pune ulice, puni retfalački kafići te veliki sajam dobrih, dragih i raspoloženih ljudi. To želim vidjeti u svom dijelu grada, takvoj se emociji veselim i zbog toga sam kao predsjednik GČ Retfala iznimno ponosan i sretan”, zaključuje Eljuga.
Retfala je šesta u nizu kvartova koje smo obradili u okviru ovoga serijala. Naš Osijek prikazujemo na što detaljniji, zanimljiviji, kreativniji i kvalitetniji način jer shvaćamo da svaki njegov stanovnik ima za reći – zašto je baš i po čemu osječki kvart u kojemu on živi poseban i što bi u njemu eventualno trebalo promijeniti.
Ako i vi želite pridonijeti serijalu s bilo kakvom pričom o svom kvartu koju smatrate važnom, javite nam se na e-mail adresu: mirela.belaj@sib.hr i pratite nas jer već za dva tjedna pišemo o Donjem gradu!
