Autorice u knjizi navode kako su ''hrvatska glagoljica i glagoljaštvo kulturni fenomeni koji se vežu uz hrvatski narod, jedinstveni po svojim lingvističkim, grafijskim, etnološkim, antropološkim i semiotičkim odlikama''
Večer posvećenu glagoljici 14. prosinca u bečkom Veleposlanstvu
Republike Hrvatske u Republici Hrvatskoj upriličile su tri
znanstvenice i umjetnice – Jasna Horvat,
Katarina Livljanić i Josipa
Mijoč. Glagoljaškoj večeri nazočili su brojni okupljeni
uzvanici, među kojima se nalazio Jiřího Šitlera,
veleposlanik Republike Češke u Beču.
Uzvanike ”Glagoljaške večeri” pozdravio je hrvatski
veleposlanik Daniel Glunčić, ujedno i pozivatelj
na događanje upriličeno u drugom adventskom tjednu godine
posvećene obilježavanju desete obljetnice članstva Republike
Hrvatske u Europskoj uniji.
U ime Matice hrvatske Beč uzvanike je pozdravila Adrijana
Markon Jurčić te ih upoznala s Jasnom Horvat,
Katarinom Livljanić i Josipom Mijoč, hrvatskim
znanstvenicama posvećenim oživljavanju tradicijske kulture. Uz
znanstveni doprinos promociji glagoljice, Adrijana Markon Jurčić
istaknula je umjetnička ostvarenja Jasne Horvat i Katarine
Livljanić te produkcijske projekte Josipe Mijoč usmjerene
inovativnim postupcima brendiranja kulturom.
Program Glagoljaške večeri nastavljen je čitanjem teksta ”Tko
sam ja?”, proslova romana ”Az” Jasne Horvat (Naklada Ljevak
2009. i 2020.), a potom razotkrivanjem motiva koji su Jasnu
Horvat usmjerili književnom interpretiranju hrvatske glagoljice
za koje je 2010. nagrađena HAZU-ovom književnom nagradom ”Josip
Juraj Strossmayer”.
Osječanke Josipa Mijoč i Jasna Horvat opisale su vlastiti
autorski pristup u brendiranju kulturom kojega su nazvale ”Model
kružne kreativnosti”, a opisale u knjizi ”Brendiranje kulturom:
glagoljica”. Autorice u knjizi navode kako su ”hrvatska
glagoljica i glagoljaštvo kulturni fenomeni koji se vežu uz
hrvatski narod, jedinstveni po svojim lingvističkim, grafijskim,
etnološkim, antropološkim i semiotičkim odlikama”.
Josipa Mijoč podsjetila je kako se u veljači 2024. puni deseta
obljetnica imenovanja hrvatske glagoljice i glagoljaštva
nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, peta
obljetnica Dana hrvatske glagoljice za koji je proglašen 22.
veljače, dok je u siječnju 2024. godine prvi rođendan
eurokovanica označenih glagoljicom.
”Popularizacijski uspon glagoljice okidač je za upoznavanje
hrvatske glagoljice u ulozi glavne junakinje brendiranja kulturom
primjenom Modela kružne kreativnosti. Teorijski i praktično
brendiranje kulturom uspostavljeno je na Ekonomskom fakultetu u
Osijeku, a u suradnji s Institutom Andizet i studentima
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku”, rekla je
Mijoč.
Josipa Mijoč istaknula je kako je roman ”Az” ishodište
brojnih proizvoda kreativne industrije Instituta Andizet i
Ekonomskog fakulteta u Osijeku kojima je glagoljica
popularizirana na inovativan način. Među opisanim primjerima
uzvanici su imali prigodu vidjeti svijetleći stup glagoljskog
znakovlja ”Alkar”, medalju ”Ave, OsEconomia”, dio
”Sunčanoga sata” Ekonomskog fakulteta u Osijeku te Slatki
”Az” – medenjake načinjene u obliku prvog glagoljskoga slova.
Jasna Horvat pojasnila je kako se ”govorenjem o glagoljici,
popularizira tradicija glagoljske misije i vizije, pri čemu se
Republika Hrvatska predstavlja zemljom visoke i dugovječne
kulturne tradicije jer svoja pisma imaju samo velike kulture.”
Jasna Horvat naglasila je visoku etičnost glagoljske poruke koja
poručuje da je ”dobro živjeti časno” te ulijevanje povjerenja
takvog identitetskog određenje, uz istodobnu snažnu
prepoznatljivost prostora. Brendiranje glagoljicom poticaj je za
učestalo govorenje/glagoljanje te time i poticanje
poistovjećivanja s drugim identitetskim odlikama Republike
Hrvatske, istaknula je Horvat.
Katarina Livljanić prikazala je glagoljaško pjevanje
kroz povijest, od srednjeg vijeka i prvih pisanih spomena
liturgijskoga pjevanja na staroslavenskome, do spomenika
glagoljaškog pjevanja u usmenoj predaji kako se do danas očuvalo
na jadranskoj obali i otocima. Prikaz je ilustrirala zvučnim
primjerima glagoljaškog pjevanja (Plač Jeremije Proroka,
Govorenje Judino skalam) prisutnima u današnjoj usmenoj predaji
te u kreativnome radu ansambla Dialogos, čija je umjetnička
voditeljica Katarina Livljanić.
Glagoljaška večer završila je otvaranjem izložbe ”Glagoljica u
kružnoj kreativnosti” kojom su predstavljena rješenja usmjerena
”osvajanju glagoljicom u novom mileniju”. Uz programsku
knjižicu s opisom izložbe posjetitelji su za adventski dar
primili kolačić ”Slatki Az”.
Projekt Glagoljaška večer i njegovo predstavljanje u
Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji organizirano je uz
potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike
Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji,
Instituta Andizet u ulozi nositelja projekta te Matice hrvatske
Beč. Program Glagoljaške večeri bio je dvojezičan, a konzekutivno
prevođenje na njemački jezik vodila je Susanne
Oroz.