Ciljevi su tog projekta pod nazivom ''Različiti s istim željama'' osnažiti prepoznatljivost škole na lokalnoj i internacionalnoj razini, unaprijediti odgojno-obrazovne vještine djelatnika škole te povezati učenike škole s drugim učenicima waldorfskih škola u Europi
Waldorfska škola u Osijeku u prosincu 2023. privela je kraju
aktivnosti iz čak dva Erasmus projekta: Erasmus K1 pod nazivom
”Različiti s istim željama” kojemu je škola nositelj i
Erasmus K2 pod nazivom ”Ruralship Empowerment od Education
(Formal, Nonformal, Informal)” na kojemu je škola partner.
Posebno su ponosni na svoj prvi Erasmus K1 projekt koji je
po broju bodova rangiran kao drugi najbolji u državi od 60
prijava. Ciljevi su tog projekta pod nazivom ”Različiti s istim
željama” osnažiti prepoznatljivost škole na lokalnoj i
internacionalnoj razini, unaprijediti odgojno-obrazovne vještine
djelatnika škole te povezati učenike škole s drugim učenicima
waldorfskih škola u Europi.
Upravo su u svrhu ostvarenja potonjeg cilja, učenici 3. i 4. r. u
šk. g. 2022./23. bili u petodnevnom posjetu Waldorfskoj školi u
Ljubljani. U sklopu projekta je sedam zaposlenika škole
sudjelovalo na sedam mobilnosti diljem Europe (Estonija, Finska,
Grčka, Španjolska, Nizozemska), a koje su sudionike obogatile ne
samo profesionalno, već i na osobnoj razini. To je bila prilika i
za razmjenu iskustava i usporedbu s kolegama iz drugih europskih
zemalja o statusu odgoja i obrazovanja u njihovim zemljama,
uvjetima u kojima učitelji rade, visini plaće, prohodnosti
sustava itd.
Školska projektna koordinatorica, Nikolina
Kovač, posebno ističe obrazovne modele u Estoniji i
Finskoj kao modele koji su prema PISA rezultatima najbolji u
Europi i jedni od najboljih u svijetu. Zašto je to tako – nema
jednoznačnog odgovora. Zbog čega je finski, uz estonski sustav
obrazovanja, najbolji u Europi?
Naravno da je to zbog više faktora: učitelj je jedno od
najcjenjenijih zanimanja (samo 10 % najboljih upisuje učiteljski
fakultet za kojega je, uz ocjene iz srednje škole, potrebno proći
četiri razine testiranja). Nadalje, tu su i plaće učitelja te
motiviranost za rad, podrška sustava koji učitelji imaju,
decentralizacija školstva, država znatan dio financijskih
sredstava ulaže u odgojno-obrazovni sektor itd.
No, ono je što bismo htjeli izdvojiti koje su sve sličnosti
finskog i estonskog obrazovnog sustava s waldorfskim: nema
brojčanih ocjena do 5. razreda (za svakog učenika se od 1. do 5.
r. pišu opisne ocjene); jedan učitelj prati učenike od 1. do 6.
r.; epohalna nastava (jedan predmet se intenzivno obrađuje
nekoliko tjedana); učenje kroz pokret (npr. učenici 3. r. pišu
šest rečenica tako što naprave i do 70 vježbi); učenici
učitelja oslovljavaju imenom; veliko povjerenje u učitelja na
svim razinama (učenik, roditelj, kolege, ravnatelj, kreatori
obrazovnih politika).
Iako svaka škola ima potpunu autonomiju (uz napomenu da nema
inspekcija ni nacionalnih ispita do kraja srednje škole),
zajednički im je moto: ”manje stresa, manje tema, manje
testiranja – više igre i slobodnog vremena”.
Estonija je primjer digitalnog društva (preko 99 % usluga i
pribavljanja dokumenta se odvija online). Škole su također
digitalizirane, no opet imaju zdravu protutežu pretjeranoj
digitalizaciji jer njihovi učenici imaju predmete kao što su
ručni rad, domaćinstvo, obrada metala i drveta; puno vremena
provode u prirodi bez obzira na vremenske uvjete; naglasak je na
iskustvenom učenju i važnosti pokreta u nastavi jer se tako
najbolje uči.
Ovo je veliko iskustvo koje im je potvrdilo da imaju na čemu
poraditi u hrvatskom obrazovnom sustavu, ali i iskustvo koje je
potvrdilo da su finski i estonski obrazovni sustavi jedan od
najboljih upravo zato što ima puno dodirnih točaka s waldorfskom
pedagogijom.