Prigodno, posljednja projektna aktivnost je održana upravo u Osijeku, kojega su stručnjaci predstavili kao grad koji ima razvijen dobar sustav za obranu od poplava, u što su se, prilikom visokog vodostaja rijeke Drave, uvjerili i gosti iz Albanije, Slovenije te Bosne i Hercegovine
Potrebno je naučiti živjeti s klimatskim promjenama jer se
štete od poplava mogu ublažiti zajedničkim djelovanjem, nadzorom
riječnih promjena i aktivnim djelovanjem lokalne zajednice.
Zaključci su to završnog seminara projekta SMARTRIVER, koji je
uspješno priveden kraju, a koji je vrlo aktualno u fokus stavio
donošenje međunarodne strategije za upravljanje rijekama, nužnost
povećanja kapaciteta za sprječavanje rizika od poplava i potrebu
za implementacijom sustava nadzora riječnih tokova.
Upravo su to i osnovni ciljevi ovog projekta, koji je kroz EU
program ADRION okupio ukupno devet partnerskih organizacija
iz šest zemalja, među kojima su Grad Osijek te Agencija
za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) – ujedno i
organizator završnog seminara. Prigodno, posljednja projektna
aktivnost je održana upravo u Osijeku, kojega su stručnjaci
predstavili kao grad koji ima razvijen dobar sustav za obranu od
poplava, u što su se, prilikom visokog vodostaja rijeke Drave,
uvjerili i gosti iz Albanije, Slovenije te Bosne i Hercegovine.
“Koliko god mislili da su poplave daleko od nas, ovaj projekt je
postao znatno aktualniji i potrebniji nego na početku provedbe
2020. godine. Naime, naši talijanski partneri su u zadnjih godinu
dana imali dvije poplave velikih razmjera, a u zadnjih 10 dana
smo se uvjerili kako ni Zadarska županija, zbog izlijevanja
rijeke Zrmanje, nije otporna na poplave. Stoga je očito kako će
nam dosezi i saznanja, odnosno SMARTRIVER planovi i strategije
biti potrebni i prije nego što smo mislili”, ukazala je na
početku završnog seminara Ivana Mamić iz
AGGRA-e, naglašavajući kako je projekt kroz tri godine
uspješno povezao nadležne institucije, lokalnu i regionalnu
samoupravu, civilno društvo i lokalno stanovništvo u borbi protiv
poplava. Nositelj projekta je Općina Senigalija iz Italije, a u
istraživanja su, pokraj Drave, bili uključeni slivovi rijeka
Misa, Glafkos i Charadros, Neretva, Vjosa i Bosna.
“Razvili smo sustav za nadzor riječnih promjena, a kroz šest
Riječnih ugovora (eng. River contracts) stvorili smo zajednički
okvir za analizu rizika i ranjivosti od poplava, kao i planove za
borbu protiv klimatskih promjena kojima se potiče povećanje
kapaciteta prilagodbe na poplave i očuvanje bioraznolikosti u
svim projektnim područjima. No, ne zaustavljamo se na tome, jer
će dosezi projekta SMARTRIVER nastaviti i nakon njegova
završetka, implementacijom Strategije otpornosti i razvojem
digitalne platforme za redukciju rizika od poplava, čime će se
nastaviti umrežavanja riječnih zajednica, ne samo kako bi se
spriječile poplave, nego i kako bi se smanjio fenomen suše, koji
je iznimno prisutan posljednjih godina”, otkrila je
Caterina D’Aura ispred Općine Senigalija, ujedno
podsjećajući kako su kroz projekt održane brojne edukativne
aktivnosti za djecu i opću javnost, a sve kako bi se potaknula
aktivna participacija svih dionika.
Završni seminar u hibridnom je formatu – online i uživo, ugostio
Josipa Suvera iz Hrvatskih voda, koji je
predstavio projekt VEPAR (Vodno-ekološko praćenje, analize i
rješenja), također sufinanciran iz EU fondova, a kojemu je cilj
unaprijediti negrađevinske mjere upravljanja rizicima od poplava,
uz pomoć partnera iz Državnog hidrometeorološkog zavoda. Važna
tema bile su i podzemne vode, stoga je inženjerka Jasna
Kopić iz Vodoprivrede Vinkovci istaknula kako podzemne
vode imaju puno negativnih utjecaja, poput onečišćenja pitke
vode, aktivacije klizišta, preopterećenja kanalizacijskih
sustava, ugroze stabilnosti objekata i plavljenja podruma, dok
rješenje predstavljaju razne vrste nasipa, rekonstrukcija i
izgradnja vodootpornih objekata, te industrijalizacija objekata
podložnih poplavama.
“Na području je Osijeka kroz projekt SMARTRIVER provedena
analiza smanjenja poplavnog rizika, pri čemu su analizirani svi
mogući uzroci poplava na ovom području, korištenjem povijesnih
podataka, hidrološke i hidrauličke analize te analize ulaganja u
unaprjeđenje sustava. Zaključak je kako je sustav za obranu od
poplave u Osijeku vrlo dobar, budući da su se nakon četiri velike
poplave 60-ih godina prošlog stoljeća počele graditi nadvišena
obala s lijeve, te obaloutvrda s desne strane. Dodatna ulaganja
stoga nisu potrebna, a unatoč očekivanom povećanju ekstremnih
promjena i vremenskih pojava, rizik za poplavu je vrlo mali, pa
čak i u pesimističnom scenariju u narednih 100 do 1000 godina
Drrava ne bi trebala napraviti veliku štetu. No, preporučuje se
stalni nadzor i projiciranje”, zaključio je Igor
Tadić, inženjer i projektant iz tvrtke Hidroing, još
jednom ukazujući kako projekti poput SMARTRIVER-a, naročito zbog
svog međunarodnog formata, mogu doprinijeti podizanju svijesti i
opremljenosti u borbi protiv poplava.