Prapovijesni predmeti za uljepšavanje, keltski nakit, Dioklecijanov novac... Dug je i zanimljiv popis onog što su Petar i članovi njegove udruge dosad pronašli
Šeću prirodom opremljeni detektorima za metal i lopaticama. Oni
su tragači za blagom, odnosno predmetima iz naše prošlosti. Od
prapovijesti preko antike pa sve do predmeta koje je netko tek
nedavno izgubio. U Hrvatskoj ih je prema procjenama pet do šest
tisuća, a najistaknutiji među njima je Petar
Blažević, hrvatski Indiana Jones. Predsjednik je udruge
Balkan Imperium. On i nekoliko članova udruge
poveli su nas u pravu potragu za blagom na površini jedne
oranice.
“Ovo područje je dobilo toponimski naziv opeka. Ljudi su ovdje
vadili opeku i sam toponim ti može dati lokaciju. Ovo je nova
lokacija, muzej zna za nju, mi smo je otkrili kao tragači. Tu je
kako mi pretpostavljamo bila jedna rimska vila. Kad gledaš
satelitsku snimku ovog mjesta vidiš neku crnu fleku, to je od
garenja. Znači ovdje nije bilo kamena kao u Dalmaciji pa se sve
gradilo od drveta i kada je došao neprijatelj, napadao, sve je
gorjelo i to se još dan danas vidi”, kazao je predsjednik udruge
Balkan Imperium Petar Blažević.
“Dali su mi detektor, ugodili ga da reagira na sve osim na
željezo i krenuli smo. Napravili smo par koraka i detektor se već
javio”, kaže reporter RTL Ivan Žada.
“Znači ovo bi mogla biti kovanica… Evo ga. Jedna austrougarska
kovanica. Da vidimo godinu…. 1898”, kaže Blažević.
Sve što pronađu dužni su odnijeti u lokalni muzej s podacima gdje
su predmet našli. Članovi udruge Balkan Imperium ističu kako oni
upravo tako i rade.
“Nama pojedinci koji nađu metal detektorom predmet donesu u
muzej. Ponajviše tu ima antičkih premeta, nešto u manjem dijelu
prapovijesti, nešto srednjeg vijeka i oni prolaze istu proceduru
kao i drugi darovatelji koji donesu u naš muzej. Dakle, zabilježe
se podaci o mjestu nalaza, osobi koja je donijela i većina od
njih kažu da su to našli na površini jer stav je arheologa da
bilo kakvo kopanje, zadiranje u arheološke slojeve je
nedopustivo”, kazala je viša kustosica arheološkog odjela Muzeja
Brodskog Posavlja Lidija Miklik Lozuk.
Ministarstvo oformilo radnu skupinu
Uporaba metal detektora tek je u svibnju našla svoje mjesto u
zakonu. No samo u dijelu da ih se ne smije koristiti na
registriranim arheološkim područjima kojih je u Hrvatskoj nešto
više od 1100. Još uvijek nije definiran zakonski okvir suradnje
ovih ljudi i muzeja.
“Ministarstvo je zadnjih godina oformilo jednu radnu skupinu na
čelu s glavnim konzervatorom za arheologiju i cijelim timom
stručnjaka koji pripremaju stručnu analizu kako se posvetiti tom
problemu metal detektora, koji nije samo hrvatski problem već u
svim zemljama gdje postoji više arheoloških slojeva da ne dođe do
nekih devastacija koje su neželjene”, rekao je pomoćnik
ministrice kulture i medija za kulturnu
baštinu Davor Trupković.
“Mi pokušavamo naći neke modele putem kojih bi uključili naše
zainteresirane sugrađane koji imaju nekakav afinitet u
istraživanju povijesti u te nekakve terenske izvide, terenske
preglede. No dok ti modeli nisu postavljeni i implementirani
apeliram na sugrađane koji žele istraživati povijest da se drže
nekih standardnijih metoda. Čitajte literaturu, idite na izložbu,
čitajte kataloge, uključite se u rad prijatelja muzeja.
Volontirajte na službenim arheološkim ispitivanjima”, rekao je
viši kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu Ivan
Drnić.
Traže da se njihov status zakonski regulira
I građani okupljeni u udrugu Balkan
Imperium zainteresirani su da se njihov status zakonski
regulira. Zato su sudjelovali i u javnoj raspravi koja je nedavno
provedena. Zemlje u svijetu imaju različit pristup. Dok je u
Sjedinjenim državama ili Velikoj Britaniji sve što pronađete
vaše, druge europske zemlje su nešto strože. No većinom su
regulirali rad tragača za blagom. Petar Blažević zalaže se za
registraciju nađenih predmeta i obrazlaže kako bi na taj način
bili svi na dobitku.
“Svi bi profitirali, od tragača, muzeja i države. Recimo ja nađem
sada tu kovanicu i mogu je registrirati kod konzervatora. Znači
odnesem predmet kod konzervatora i registriram. Kao auto. I imaš
opcije da ga zadržiš ili da ga prodaš kolekcionarima i tako bi
spriječili crno tržište. Za prodaju bi morao prvo ponuditi
nadležnom muzeju, a poslije diljem Hrvatske jer je sve što nađemo
državno blago”, rekao je Blažević.
Na crnom tržištu ovih predmeta u Europi se okreću stotine
milijuna eura. Područje Slavonije i Baranje bogato je antičkom
baštinom. Nedavno su u Starim Jankovcima pronađena sačuvana
rimska kola. Tu je prolazila i jedna najvažnijih prometnica
Rimskoga Carstva, koja je povezivala Apeninski poluotok s
Panonijom, Balkanom i Malom Azijom. Upravo činjenica da je sve u
zemlji državno vlasništvo stvara najveće prijepore između ovih
ljudi i arheologa. Naravno i strah od devastacije mogućeg
arheološkog lokaliteta. Ne mogu se dogovoriti ni oko načina tko
će i kako nadzirati tragače.