ĐAKOVO – Klopke na
Internetu, koje prijete svima koji su i jednom kliknuli na neki
od pretraživača, a posebice djeci, kroz osam godina rada u
računalnoj i mrežnoj sigurnosti bilježio je i zapisivao đakovački
informatičar Dalibor Vlaho. Svoja iskustva
odlučio je sažeti u priručnik koji će, kaže, nositi ime kao i
onaj MUP-a, “Sigurnost djece na
Internetu”, a sadržavat će znatno više pojmova te
će biti namijenjen, naglašava Vlaho, i djeci i roditeljima.
– Na priručniku radim dva mjeseca, a vjerujem da ću ga
završiti do kraja godine. Neće biti na prodaju, nego besplatan.
Riječ je, bar za sada, o digitalnom obliku koji će se u PDF
formatu moći preuzeti sa stranice moje tvrtke
security-consulting.com.hr. Iako sam prvotno mislio da će
sadržavati oko 500 stranica, čini se da će ih ipak biti manje.
Volio bih da dođe i do tiska, da se, primjerice, čitateljima
pokloni kao prilog uz neke časopise, no još je dug put do
toga – kaže Vlaho. Kao najveću internetsku zamku ističe
društvenu mrežu facebook.
– Facebook je najveći problem i najveća prijetnja. Riječ je o
bazi od 600 milijuna korisnika s pravim informacijama, imenom,
prezimenom, fotografijama, bračnim statusom i drugim. Najviše
napada trenutačno broji upravo ta društvena mreža, bilo vezano uz
sigurnost djece, pornografije, ali i onih hakerskih. Upravo u
slučaju potonjih mnogo gube e-mail servisi, jer svatko tko ima
račun mora biti povezan na e-mail, koji u slučaju napada gubi. To
se događalo brojnim ljudima i s našeg područja kojima sam pomagao
da si povrate račune – pojašnjava Vlaho.
– Priručnik će sadržavati ‘sekciju’ koja će na jednostavan
način roditeljima pojasniti kako mogu ući u profil svoga djeteta
i vidjeti što ono radi. Najveća je zabluda da je problem riješen
ako je kompjutor u dnevnom boravku. Sam pogled na monitor nije i
kontrola – kaže Vlaho. Kao jednu od većih zamki na Internetu
spominje i probleme s komunikacijom.
– Djeca nikada ne znaju tko je s druge strane, može im se
osoba od 55 godina predstaviti kao 15-godišnjak. Roditelji često
znaju reći: “što se mom djetetu može dogoditi na Internetu, pa tu
je, kod kuće”. No, statistike MUP-a su zastrašujuće. Strahovito
je velik broj upravo djece koja su preko Interneta nekoga
upoznala te na različite načine bila zlostavljana. Tek tada,
nažalost, roditelji reagiraju – zaključuje Vlaho.
Kontrolni softver
“Postoji specijalizirani softver koji se stavlja na računalo
i samo bi se računalnom forenzikom moglo otkriti njegovo
postajanje na računalu, a koji kombinacijom tipki roditelj može
pokrenuti. Preko njega roditelj doslovno može vidjeti sve što mu
je dijete radilo na računalu. Svaka aktivnost bit će mu
prezentirana poput videa, svaki podatak koji je ušao i izišao iz
računala, lozinka, stranica, chat, e-mail. Ona najskuplja i
najjača stoji 1.800 kuna, riječ je o trajnoj verziji koja ne
traži održavanje. Postoje i jeftinije, stoje oko 700-800 kuna,
ali zahtijevaju dodatke i slično”, kaže Vlaho.
Tekst: Maja Muškić (Glas Slavonije)
