Danas je najrašireniji običaj sijanja pšenice na blagdan Svete Lucije, čije ime potječe od latinske riječi lux, što znači svjetlost
Usred zime, dok priroda spava pod pokrivačem hladnoće, u brojnim domovima niče život. Mali tanjurići ispunjeni bujnom, zelenom pšenicom postaju središnji ukras blagdanskog stola i jedan od najprepoznatljivijih simbola Božića.
“Iako se danas može kupiti za simboličan iznos na svakom koraku, sijanje božićne pšenice običaj je koji nas vraća u djetinjstvo, okuplja obitelj i nosi duboku poruku nade, obnove i blagostanja”, ističu tradicionalisti.
Duboka simbolika zelenih vlati
Tradicija sijanja pšenice ukorijenjena je u kršćanstvu i prirodi. Ona je prvenstveno simbol novog života i plodnosti. Prema starom narodnom vjerovanju, izgled pšenice na Božić predviđao je kakva će biti ljetina u nadolazećoj godini. Gusta, visoka i sočno zelena pšenica obećavala je bogatu i plodnu godinu, dok je rijetka i slabašna bila znak oskudice.
Osim agrarne simbolike, božićna pšenica nosi i snažnu duhovnu poruku. Njezine zelene vlati podsjećaju na novi život rođen u Betlehemu, čije ime na hebrejskom znači “kuća kruha”. Pšenica nas tako upućuje na Krista, koji je “kruh života”, i na euharistiju, koja se pripravlja od pšeničnog zrna.
“Jedna od legendi kaže da je ovaj običaj nastao kao spomen na Svetu obitelj. Bježeći pred Herodovim vojnicima, Marija i Josip zamolili su seljaka koji je sijao pšenicu da vojnicima kaže kako su oni već prošli. Tada se dogodilo čudo – pšenica je trenutačno izrasla, uvjerivši vojnike da je Sveta obitelj prošla davno prije”, objašnjavaju kulturni povjesničari.
Kada sijati i kako njegovati božićnu pšenicu
Danas je najrašireniji običaj sijanja pšenice na blagdan Svete Lucije, čije ime potječe od latinske riječi lux, što znači svjetlost. “Sveta Lucija navjestiteljica je Božića kao rođendana svjetla, a period od 12 dana do Božića, poznat kao ‘Lucijini dani’, dovoljan je da pšenica u toplini doma izraste u raskošan ukras”, dodaju stručnjaci.
Uzgoj božićne pšenice jednostavan je proces, idealan za uključivanje djece, no nekoliko savjeta može osigurati da vaša pšenica bude gusta i zdrava:
- Priprema sjemena: Potopite sjeme u mlaku vodu preko noći, potom ocijedite i osušite na papirnatom ubrusu.
- Odabir posude i podloge: Plitka posuda, tanjurić ili zdjelica s dva centimetra zemlje ili slojem pamučne vate.
- Sijanje: Ravnomjerno rasporedite sjeme, sloj ne smije biti pregust.
- Njega i zalijevanje: Postavite na svijetlo mjesto, prskajte vodom svakodnevno, izbjegavajte previše vode.
- Podrezivanje: Kada pšenica naraste, škarama podrežite vrhove radi ujednačenog i gušćeg izgleda.
Što s pšenicom nakon blagdana?
Nakon Sveta tri kralja, kada se blagdanski ukrasi pospremaju, pšenica se ne baca u smeće. Prema starom običaju, daje se pticama kako bi i one osjetile obilje.
Danas mnogi prepoznaju i njezine zdravstvene prednosti. “Mlade zelene izdanke možete ošišati i iskoristiti za pripremu hranjivog soka od pšenice, poznatog kao wheatgrass juice. Bogat je klorofilom, vitaminima i mineralima, a možete ga dodati u smoothie ili popiti samostalno kao pravu vitaminsku bombu”, savjetuju nutricionisti.