
Bećar priče svakoga tjedna donose inspirativne priče o Hrvatima diljem svijeta
U Irskom selu, nedaleko od Corka, nalazi se kuća koja odiše toplinom, okružena zelenilom i livadama, uz zvučnu kulisu laveža pasa. Ovdje, u miru i tišini, okruženi beskrajnim pašnjacima, Danijela Vrljić i Ivan Kolovrat su pronašli svoj kutak svijeta – mjesto gdje su ljubav prema životinjama iz Slavonskog Broda, prenijeli u irsku svakodnevicu.
Od Slavonskog Broda do Korka
Njihova priča počinje u Slavoniji, gdje je ljubav prema psima započela još u djetinjstvu. Nakon jednog putovanja u Englesku, odlučili su preseliti u Irsku, noseći sa sobom ne samo kofere, nego i nekoliko svojih pasa. Kroz kišu, uz vjetar i preko oceana – stigli su tamo gdje će njihova priča dobiti novi početak.
Na njihovom imanju danas žive moćni kavkaski ovčari, ponos uzgoja koji plijeni snagom i karakterom. Ovi psi nisu za svakoga – traže odlučnog ali i pravednog vlasnika. Njihova zadaća je čuvati, a njihovo srce je vjerno do kraja. Ivan kaže: “Ako im dopustiš, testirat će te. Mi smo prijatelji ali ja sam gazda!”
Od azijskih divova do minijaturnih pomeranaca
Zanimljivo je da se u istom dvorištu, uz ove gorostase, šetaju i sitni pomeranci – “mali lavovi” koji osvajaju svojom razigranošću. Od ovčara, koji teže preko 100 kilograma, do pomeranaca od svega par kilograma – kontrast je ogroman, ali u srcu Danijele i Ivana su jednako važni. Svaki ima svoje ime, svoju priču i svoje mjesto u njihovom domu.
Njihov dan počinje s izlaskom sunca i završava kad zadnji pas zaspi. Hrane ih svježim mesom, kuhanim obrocima i puno pažnje. “Ja kuham, Danijela peče kolače,” kaže Ivan sa smiješkom. Oboje priznaju – rijetko idu na godišnji, jer tko bi ostavio toliko pasa? Život im nije luksuzan, ali je ispunjen mirisom zemlje, lavežom pasa i smijehom.
O uzgoju i prijateljstvu
Njihovi psi danas žive diljem svijeta – od Engleske do Kanade. Svaki novi vlasnik postaje prijatelj, svaka pošiljka štenaca nova priča. “Putovao sam u Kanadu, pregovaramo s Australijom… ljudi se povezuju preko pasa,” kaže Ivan. Njihov uzgoj nije samo posao – to je mreža prijateljstava i ljubavi koja prelazi granice.
Život u ruralnoj Irskoj ima svoj ritam. Kiša, magla, zelena brda i povijest na svakom koraku. “Najbliža trgovina je na 20 minuta vožnje ali nam ništa ne fali”, kažu. Umjesto gradske buke, njih okružuje priroda i zvukovi koje vole – šum vjetra, lavež pasa (velikih i malih) i pucketanje vatre. “Nema tu puno izlazaka, ali ima duše.”
U njihovom domu svaki pas ima svoje mjesto – veliki spavaju u svojim prostorijama, a mali dijele krilo i deku. Iako ih je mnogo, uvijek znaju tko je tko. Tu su, između ostalih, Loki, Big Berta, Lucky Luciano, Kung Fu Panda i mali Maks. Svaki nosi priču, ime s razlogom i poneku anegdotu. I svaki od njih, na svoj način, dio je obitelji.
Ljubav koja ne poznaje granice
Na kraju, ovo nije samo priča o psima. Ovo je priča o ljudima koji su slijedili svoje srce, o ljubavi koja je prešla tisuće kilometara i o snu koji se ostvario u maglovitoj Irskoj. Kad ih pitate zašto sve to rade, Ivan samo kaže: “Zato što ih volimo. A kad voliš – nema granica.”




