Ose ne ostavljaju žalac, pa mogu ubosti više puta, što ih čini nešto opasnijima od pčela, ali opet manje opasnim od stršljena
S porastom temperatura i boravkom u prirodi sve su češći susreti sa stršljenima, osama i pčelama. Iako su većinom bezopasni ako ih ne uznemiravamo, njihovi ubodi mogu biti neugodni, a ponekad i opasni, osobito za osobe alergične na njihov otrov. Slavonija, s brojnim voćnjacima, dvorištima, poljima i rijekama, idealno je stanište za ove kukce tijekom toplih mjeseci.
Najčešće ih se može vidjeti oko hrane i pića na otvorenom, voća u fermentaciji, kanti za smeće te cvjetnih livada i voćaka. Posebno ih privlače slatki mirisi – voćni sokovi, alkoholna pića, parfemi, ali i otpadna hrana. Zbog toga su okupljanja na terasama i piknici u prirodi česta meta ovih uboda.
Ubodi pčele, ose i stršljena najčešće izazivaju bol, crvenilo i otok, no razlikuju se po načinu uboda, količini otrova i potencijalnoj opasnosti. Iako većina ljudi prođe bez ozbiljnih posljedica, kod osoba alergičnih na otrov ili kod više uboda – situacija može postati iznimno opasna.
Od sve tri vrste, stršljeni se smatraju najopasnijima zbog veće količine otrova i mogućnosti višestrukih uboda.
Ako vas ubode pčela
Pčele prilikom uboda ostavljaju žalac u koži, koji je važno odmah ukloniti, pazeći da se ne pritisne otrovni mjehurić na njegovom kraju jer se tako može ispustiti još više otrova. Nakon toga, mjesto uboda treba hladiti oblogom, a po potrebi uzeti antihistaminik. Pčelinji ubod obično izaziva blažu reakciju, osim kod osoba alergičnih, kod kojih može doći do anafilaktičkog šoka.
Ako vas ubode osa
Ose ne ostavljaju žalac, pa mogu ubosti više puta, što ih čini nešto opasnijima od pčela. Ubod ose je često bolniji i može izazvati jaču lokalnu reakciju. Postupak prve pomoći je sličan: hladan oblog, praćen eventualnim uzimanjem antihistaminika ili analgetika. U slučaju jače reakcije ili uboda u predjelu glave i vrata, preporučuje se hitno obratiti liječniku.
Ako vas ubode stršljen
Stršljen je najopasniji među njima – veći je, ima snažniji žalac i ubrizgava veću količinu otrova, što može izazvati ozbiljnije simptome čak i kod osoba koje nisu alergične. Njegov ubod može uzrokovati snažnu bol, otok, vrtoglavicu, povraćanje, a u nekim slučajevima i šok. Ako vas ubode stršljen, odmah stavite hladan oblog, a ako osjetite bilo kakve simptome potražite hitnu liječničku pomoć i to uz pratnju druge osobe u slučaju da vam se stanje naglo pogorša.
U svakom slučaju, ubod u predjelu vrata, jezika ili grla uvijek se smatra hitnim medicinskim stanjem zbog rizika od oticanja i gušenja. Više o opasnostima stršljena pročitajte u članku:
Kako se zaštititi od uboda?
Prevencija je najbolja obrana. Izbjegavajte nošenje intenzivnih parfema i svijetlih, cvjetnih uzoraka kada boravite u prirodi. Hranu i piće držite pokrivenima, a nakon jela obavezno operite ruke, osobito djeci. Pripazite pri ulasku u štagljeve, tavane, drvarnice ili prostore u kojima stršljeni mogu imati gnijezda – ako ih uočite, ne pokušavajte ih sami uklanjati, već pozovite dežurne službe.
U automobilima držite prozore zatvorene, a ako primijetite stršljena ili osu u vozilu tijekom vožnje, zaustavite se i pokušajte ih sigurno ukloniti bez panike. Ljubitelji prirode koji često borave na otvorenom mogu razmisliti i o nošenju adrenalinskog autoinjektora ako su alergični, uz prethodnu konzultaciju s liječnikom.
I da, ne mašite da ih otjerate, tako ih samo možete uplašiti i povećati šanse da vas ubodu.
Ubod osa, pčela i stršljena najčešće nije razlog za zabrinutost, ali uz malo opreza i pravilnu reakciju može se izbjeći ozbiljnija posljedica.