U proteklih 30 godina, više od 30 stručnjaka Državnog hidrometeorološkog zavoda doprinijelo je razvoju i primjeni ALADIN prognostičkoga modela
Jučer je u Osijeku svečano obilježen Svjetski meteorološki dan i Svjetski dan voda u organizaciji Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.
Ovogodišnja tema pod nazivom ”Zajedno zatvaramo jaz ranog upozorenja – Poljoprivreda bez vremenskih iznenađenja” istaknula je ključnu ulogu sustava za rana upozorenja u prilagodbi Hrvatske klimatskim promjenama, kao i nužnost izgradnje održive i klimatski otporne poljoprivrede za stabilnost proizvodnje hrane i očuvanje prirodnih resursa.
U uvodnom dijelu svečanosti, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, dr. sc. Ivana Güttler, istaknuo je neke od ključnih aktivnosti DHMZ-a usmjerene prema učinkovitom rješavanju klimatskih izazova u Hrvatskoj.
”Nastavljamo s modernizacijom i unapređenjem naših senzora na kopnu i moru te poboljšanjem meteoroloških, hidroloških i klimatskih usluga. Otvaramo baze podataka kako bismo potaknuli razvoj inovativnih rješenja, a integracijom umjetne inteligencije i strojnog učenja u naše operativne procese kako bismo predviđanja vremenskih, hidroloških i klimatskih ekstrema učinili što preciznijima”, poručio je Güttler i posebno istaknuo važnost otvorenosti podataka za poticanje inovacija i donošenje informiranih odluka.
Ulaganja u istraživanja kao temelj donošenja strateških odluka
Centralna integracijska platforma (CIP), koja je rezultat velikoga Projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC, omogućuje slobodan pristup aktualnim i arhivskim meteorološkim i drugim važnim podatcima. S otvaranjem baza podataka, odgovaraju potrebama poslovnoga sektora i podržavaju razvoj inovativnih usluga i produkata, rekao je.
Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, rekao je da su ulaganja u istraživanje, inovacije i kvalitetne meteorološke podatke temelj za donošenje strateških odluka i izgradnju održive budućnosti.
Zamjenica gradonačelnika Osijeka, Jasenka Crnković, poručila je kako im suradnja sa sustavom civilne zaštite i DHMZ-om omogućava pravovremenu reakciju na vremenske i hidrološke ekstremne pojave, štiti građane i smanjuje ekonomske gubitke. Zamjenik župana Osječko-baranjske županije, Josip Miletić, podsjetio je na uspješnu suradnju Županije i DHMZ-a u izgradnji novih meteoroloških postaja, naglašavajući značaj preciznih podataka za zaštitu stanovništva i prilagodbu klimatskim rizicima.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Marinko Beljo, poručio je da postizanje poljoprivredne i prehrambene samodostatnosti predstavlja strateški cilj, uz naglasak na učinkovitu podršku malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Željko Vuković, državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, ukazao je na Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskoga sloja kao ključnog okvira za provođenje zelene tranzicije.
DHMZ stalno unaprjeđuje sustave upozorenja
Također, upozorio je na potrebu zaštite najugroženijih skupina društva kako bi se osigurala pravedna i dostupna rješenja za sve. Tomislav Bilandžić, izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova, Davora Božinovića, pohvalio je suradnju Ravnateljstva civilne zaštite i DHMZ-a na razvoju inovativnih alata poput Sustava za rano upozorenje i upravljanje krizama (SRUUK). Od njegove aktivacije u kolovozu 2023., građanima je na mobilne uređaje 16 puta poslano upozorenje na opasne meteorološke pojave.
Tomislav Kozarić, voditelj Odjela za vremensku analizu i verifikaciju DHMZ-a, u predavanju ”DHMZ-ovi sustavi upozorenja: Ključ prilagodbe društva i poljoprivrede na klimatske promjene”predstavio je sustave upozorenja koje DHMZ kontinuirano unaprjeđuje kako bi omogućio pravovremenu reakciju i smanjenje posljedica ekstremnih vremenskih nepogoda.
Od sustava ranoga upozorenja na opasne vremenske i hidrološke pojave, preko Sustava za rano upozorenje i upravljanje krizama (SRUUK), pa do posebnih upozorenja na toplinske i hladne valove koji mogu ugroziti zdravlje građana te prognoza vremenskih uvjeta koji povećavaju rizik od brzog i nekontroliranog širenja požara – DHMZ razvija napredne alate koji omogućuju učinkovitu reakciju građanima, žurnim službama i nadležnim institucijama.
Predstavio je i projekte koji će dodatno unaprijediti postojeće sustave upozorenja kao što je projekt Clim4Cast koji nudi priliku za unaprjeđenje sustava motrenja, prognoze i upozorenja na suše, toplinske valove i šumske požare u Hrvatskoj. Također, osvrnuo se na podršku koju DHMZ pruža poljoprivrednicima kroz alate poput Agroklimatskog atlasa Hrvatske i specijaliziranih prognoza koji pomažu u planiranju poljoprivrednih aktivnosti i smanjenju šteta na usjevima.
Razvija se i ALADIN prognostički model
Prof. dr. sc. Danijel Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, u svom predavanju naziva ”Biljna proizvodnja u uvjetima klimatskih promjena – pretpostavke i mogućnosti” ukazao je na ključne izazove suvremene poljoprivrede te nužnost prilagodbe na klimatske promjene. Uz degradaciju tla i smanjenje poljoprivrednih površina, globalne klimatske promjene dodatno ugrožavaju održivost proizvodnje hrane.
Kako bi se smanjili negativni utjecaji, potrebno je istovremeno djelovati na zaustavljanje degradacije okoliša, ublažavanje uzroka klimatskih promjena i prilagodbu novim uvjetima. Predstavljene su strategije poput održivog gospodarenja zemljištem te klimatski pametne i konzervacijske poljoprivrede koje omogućuju stabilniju i otporniju poljoprivrednu proizvodnju u budućnosti.
U proteklih 30 godina, više od 30 stručnjaka Državnog hidrometeorološkog zavoda doprinijelo je razvoju i primjeni ALADIN prognostičkoga modela. U njihovo ime, zahvalnicu je primio Kristian Horvath, načelnik Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj. ALADIN-HR model predviđa vremenske prilike do tri dana unaprijed i ključna je podrška sustavima upozorenja na opasne vremenske i hidrološke prilike. Koristi se u donošenju odluka u kriznim situacijama, zaštiti prometa i energetske mreže te u agrometeorološkim prognozama. Model također igra ključnu ulogu u klimatologiji, analizi vjetropotencijala i projektiranju infrastrukture.
Dodijeljena priznanja Hrvatskog meteorološkog društva
U završnom dijelu svečanosti, tradicionalno su dodijeljena priznanja Hrvatskog meteorološkog društva. Predsjednica Hrvatskog meteorološkog društva (HMD) Vesna Đuričić i tajnik Društva Nikola Vikić-Topić uručili su priznanja u pet kategorija: Priznanje za životno djelo dobila je Branka Ivančan-Picek, za značajan doprinos razvitku i popularizaciji struke priznanje je otišlo Željku Lazaninu, dok je priznanje mladoj meteorologinji dodijeljeno Marijani Boras. Priznanje studentici meteorologije za postignute rezultate primila je Klara Severić, a dr. sc. Amela Jeričević nagrađena je za značajan doprinos razvitku i radu Društva.
Na kraju svečanosti, Vjeran Magjarević, voditelj Područne meteorološke službe Zagreb, u ime DHMZ-a zahvalio je meteorološkim motriteljima koji već 30 i više godina savjesno i kontinuirano prate meteorološke parametre na klimatološkim (KMP), kišomjernim (KŠP) i fenološkim (FENO) postajama DHMZ-a. Posebno su istaknuti Božo Plazonić (KŠP Vinalić) i Renato Krušlin (KŠP Kumrovec) koji su nagrađeni za 60 godina neprekidnoga rada te Ivan Ažić (KŠP Oltari) i Mario Švob (KŠP Zlobin) za 50 godina predanoga praćenja meteoroloških podataka.