Medijska pismenost uistinu predstavlja vještinu i znanje koja je preduvjet za ravnopravno sudjelovanje u društvu i to je veliki indikator da joj se treba dati mnogo više na važnosti
Kako prepoznati sve zamke digitalnih medija, zaustaviti širenje dezinformacija i poboljšati medijsku pismenost u digitalnom svijetu tema je Think’n’Click konferencije koja se jutros održala na osječkom Ekonomskom fakultetu.
U dvorani sedam okupili su se učenici osnovnih i srednjih škola sa svojim profesorima te pedagozima i psiholozima kako bi temu brzo rastućeg razvoja digitalnih i alata modernog doba demistificirali i približili mladima. Glavni naglasak bio je na prepoznavanju zamki digitalnih medija i poboljšanju medijske pismenosti kod mladih, a sve se odvijalo u sklopu projekta “Mladi u moru medija“ koji je pokrenuo Centar za nestalu i zlostavljanu djecu (CZND) koji kroz svoje projekte dugi niz godina osigurava podršku djeci i mladima, ali i roditeljima te stručnom osoblju.
Projekt “Mladi u moru medija“ predstavila je Sara Smojver, voditeljica odnosa s javnošću Centra i istaknula kako medijska pismenost nije dodatna vještina, već postaje ključno znanje za mlade.
“U ovome projektu provodili smo edukacije diljem Osječko-baranjske županije kroz koje je educirano oko 53 roditelja, više od 80 učenika te 70 stručnih djelatnika na različite teme o medijskoj pismenosti – lažne vijesti i dezinformacije, štetni utjecaji društvenih mreža, prekomjerno korištenje tehnologije i slično“, istaknula je Sara.
Tko su followeri, tko prati medije i kakve veze to ima s mentalnim zdravljem mladih objasnili su novinar Nove TV Tin Kovačić, trenerica medijske pismenosti Mirna Šmit, kreator sadržaja Ivan Poslon i Melani Đurković iz Centra za sigurniji internet.
“Medijska pismenost je osnovni preduvjet za normalno funkcioniranje u današnjem društvu. Mladima nedostaje kritičko razumijevanje medijskog sadržaja, dok im znanja u produkciji sadržaja ne manjka. Mladi imaju znanja i vještine digitalnih alata, a zapravo nemaju osnovno predznanje. Greška je u sustavu“, istaknula je Mirna Šmit.
Novinar Tin Kovačić nije kritičan prema mladima kako se koriste medijima jer smatra da su se kriteriji znatno promijenili od kada su sadržaj kreirale ozbiljne medijske kuće sa znanjem i iskustvom, dok danas vijest plasira bilo tko i svatko. Smatra da tradicionalni mediji ne gube na težini, ali gube na gledanosti jer mladi dolaze do informacija online.
Ivan Poslon, autor iza profila “Tata priča“ posvećenim odgoju djece, donio je drugu stranu medalje kreiranja sadržaja za društvene mreže – kako izgleda sam proces i od kuda vuče inspiraciju te naglasio važnost odgovornosti prilikom kreiranja digitalnog sadržaja, dok je Melani Đurković zaključila kako su ključni izazovi kod mladih u kontekstu korištenja društvenih mreža govor mržnje, uvredljivi komentari, isključivanje, nesporazumno dijeljenje fotografija i ostalog sadržaja.
“Mladi nisu svjesni posljedica koje može imati online ponašanje i to je ono što treba posebno naglašavati, a drugi veliki problem je prekomjerno korištenje mreža i ekrana“, zaključuje Melani.
Znaju li mediji u Hrvatskoj za privatnost djece bila je tema 1na1 razgovora s novinarkom HRT-a Melitom Homom. Otvorila je važne teme poput prava djeteta, zaštite privatnosti u online prostoru te izazova medijske industrije u ovome kontekstu.
Za kraj konferencije, mladi volonteri iz Centra za sigurniji internet u kratkoj radionici otkrili su postoje li pozitivni online izazovi i mlade sudionike
Medijska pismenost uistinu predstavlja vještinu i znanje koja je preduvjet za ravnopravno sudjelovanje u društvu i to je veliki indikator da joj se treba dati mnogo više na važnosti. Sustavni pristup medijskom obrazovanju kako djece, tako i svih stručnih kadrova koji su u doticaju s djecom i mladima važan je i na njemu se treba više raditi, pa i kroz ovako osmišljene kratke konferencije koje daju praktične primjere i imaju hands-on pristup.
Aktivnost je provedena u sklopu projekta “Mladi u moru medija“. Nositelj je projekta Centar za nestalu i zlostavljanu djecu. Projekt financira Ured za udruge Republike Hrvatske.
