Lifestyle / Ostalo

Osječki kvartovi

Tenja: Najveće osječko prigradsko naselje sa seoskim štihom i bogatom kulturnom baštinom

Tenja: Najveće osječko prigradsko naselje sa seoskim štihom i bogatom kulturnom baštinom
SiB.hr

Zbog povoljnijih cijena nekretnina u odnosu na grad (za sređene je kuće od 100 do 200 kvadrata potrebno izdvojiti od 100 do 250 tisuća eura), Tenja je iznimno pogodna za život mladih obitelji s djecom koje u nju sve više doseljavaju

U sklopu serijala ''Osječki kvartovi'' svake druge nedjelje predstavljamo prigradska naselja te njihova obilježja, odnosno prednosti i mane. Mnogi među nama nerijetko požele odseliti ili otputovati negdje kako bi promijenili okolinu, a još uvijek ne poznajemo dovoljno dobro grad u kojemu živimo i sve ono što on zapravo nudi.

Šesta je na redu Tenja, najveće prigradsko naselje grada na Dravi omeđeno Osijekom (sjeverno), Antunovcem (zapadno), Silašom (južno) i Klisom (istočno). Od grada na Dravi udaljeno je svega dva kilometra te, prema popisu iz 2021., u njemu živi nešto više od šest tisuća stanovnika.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Tenja se po prvi puta spominje još 1332. godine u popisu hrvatskih župa kod skupljanja poreza, odnosno desetine. Naselje je tada bilo u posjedu plemića Korođa koji su tijekom 16. i 17. stoljeća, točnije za vrijeme turske vladavine masovno napuštali Hrvati i Mađari, a naseljavali pravoslavni doseljenici. Početkom 18. stoljeća, Tenju su iznova krenuli naseljavati katolici, dok su ju krajem istoga stoljeća preuzeli Adamovići.

Navedena je obitelj u tom razdoblju u centru naselja izgradila jednokatni barokno-klasicistički Dvorac Adamović po kojemu je Tenja i danas najpoznatija, a koji je 1928. prenamijenjen u školu. Zgrada je naknadno obnovljena 70-ih godina 20. stoljeća te još jedanput iza Domovinskog rata, točnije 2005. godine.

Ispred dvorca nalazi se i park koji se od 1973. drži zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture, dok je i sama zgrada postala zaštićeno kulturno dobro četiri godine prije toga. U brojnim se izvorima spominje kako je na prostoru perivoja postojalo jezero koje se veže uz zanimljivu legendu o djevojčici Adici, kćeri jedinici grofa Adamovića. Prema toj priči, Adica se često igrala izvan dvorca i jednom se prilikom, točnije u osmoj godini utopila u jezeru. Njezin je otac, stoga, dao izgraditi spomen ploču s osam latica.

''Legenda kaže i kako bi svatko tko bi nakon tog događaja prespavao u dvorcu u noći čuo Adičin glas jer njezin duh tamo još uvijek vlada'', priča nam Ana (26).

Dvorac i park Adamović; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr

Budući da su se na prostoru Tenje, osim dvorca, nekada nalazili pašnjaci i stoka, smatra se kako je njezin sadašnji naziv, koji je službeno dobila 1914. godine, zapravo izvedenica iz mađarske riječi tehén, što znači krava. U skladu s time, oko naselja nalazile su se i brojne pustare na kojima su se rađale i živjele generacije ljudi. Danas više nema nijedne od njih.

''Većina ih se nalazila u smjeru Antunovca i Silaša, a mnoge sam njihove stanovnike poznavao i družio se s njima. Znali smo zajedno čuvati ovce te peći prasce i janjce'', prisjeća se Milan (76) koji u Tenji živi od 1956. godine.

Koje je najbolje prigradsko naselje za život?

Rezultati
  • Josipovac   13% (365)
  • Višnjevac   38% (1037)
  • Cvjetno   12% (317)
  • Brijest   2% (54)
  • Lijeva obala   10% (278)
  • Tenja   22% (607)
  • Klisa   0% (12)
  • Sarvaš   1% (36)
Vrati se na glasanje

Od ostalih tenjskih objekata iz prošlosti ističe se Tvornica lana i kudelje koja je radila u tri smjene, a oko koje su stanovali njezini zaposlenici u brojnim smještajnim prostorima. Tenjani su se, osim u nekadašnjim gostionicama Stadion, Slavonac i Milina u centru naselja, sastajali i na Koranskom igralištu koje je sve do prije desetak godina predstavljalo kultno okupljalište pripadnika svih generacija.

''Tamo se nisu samo igrali nogomet i basket, nego se okupljalo i do 50-ero sugrađana svakoga dana. Mladi su se družili sa starijima koji su tamo boćali, naručivala se hrana, slušala se glazba, a ljudi su si donosili stolice iz kuće'', govori Ana.

Nogometni i košarkaški teren, boćalište i igralište u Koranskoj ulici; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr

S obzirom na činjenicu kako je 1991. godine Tenja bila uporište srpskog napada na grad, a i dugo je vremena u njoj većinski živjelo pravoslavno stanovništvo, Srbi su pridali zanimljive nazive određenim dijelovima naselja koji se još i danas mogu pronaći na karti. Samo su neki od njih Babin guz, Barice, Šljivošani, Virovčev sokak, Šangaj, PanjeviSobanov ćošak i Zlatni prag.

Također, većina je ulica, kojih je trenutno u Tenji više od 50, iza Domovinskog rata promijenilo imena, dok je svoj stari naziv ostavila Ulica Branka Radičevića. Nakon ostalih demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990-ih i ustrojem županija, gradova i općina, 1993. naselje je postalo sastavnim dijelom grada Osijeka.

Tabla na ulazu u Tenje; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr

Danas je Tenja sve poželjnije naselje za život pripadnicima svih generacija. Primjerice, studenti i zaposleni samci doseljavaju u Tenju zbog jeftinih najmova te blizine grada i kvalitetne prometne povezanosti s njime gradskim autobusom i biciklističkom stazom, dok umirovljenici uživaju u velikim zelenim površinama i tradicionalnim kulturnim manifestacijama poput crkvenog goda na Dan Mjesnog odbora 26. srpnja (Sveta Ana) te ''Slavonijo, u jesen si zlatna'' i Pokladnog jahanja u organizaciji KUD-a Josip Šošić koji postoji od 2002. godine, broji oko 50 članova i nastupa na brojnim događanjima kao što su Vinkovačke jeseni i Đakovački vezovi.

Pokladno jahanje u Tenji 2024. Fotogalerija

Ipak, zbog povoljnijih cijena nekretnina u odnosu na grad (za sređene je kuće od 100 do 200 kvadrata potrebno izdvojiti od 100 do 250 tisuća eura), Tenja je iznimno pogodna za život mladih obitelji s djecom koje u nju sve više doseljavaju. Naselje tako, uz Osnovnu školu Tenja koju pohađa oko 550 učenika, sadrži dva vrtića (DV ''Vrapčić'' i privatni Regoč) te dječja igrališta u Koranskoj ulici, Ulici Vladka Mačeka i Ulici Augusta Šenoe, uz prateće sadržaje poput sportskih terena i fitness sprava.

''Doselili smo iz centra Osijeka u Tenje zbog želje za posjedovanjem dvorišta i kuće umjesto stana, ali i za vođenjem mirnijeg stila života s manje buke. S druge strane, još uvijek možemo brzo doći do grada s obzirom na uređenu prometnu infrastrukturu, iako i u naselju imamo sve što nam je potrebno'', pojašnjava Marina (30) koja u Tenji živi s dvjema kćerkama.

Igrališta u Ulici Vladka Mačeka i Ulici Augusta Šenoe; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr

Od ostalih sadržaja u Tenji izdvajaju se, stoga, pošta, ambulanta (obiteljska medicina opće prakse, pedijatar i stomatolog), ljekarna, dvije crkve (katolička Crkva svete Ane i pravoslavna Crkva svetoga Nikolaja), dva groblja (katoličko i pravoslavno), igraonica, Ferivi Outlet, Hrvatski dom, Volonterski centar Tenja, DVD Osijek Tenja te nekoliko trgovina i pekarnica.

Među ugostiteljskim objektima ističu se OPG Milić ''Bakina kuća'' poznata po tradicionalnim slavonskim jelima i ruralnom ambijentu te Caffe bar Shadow u koji nerijetko zalaze i Osječani. Isto je tako popularan Salaš Fury koji godinama gotovo svakoga vikenda redovito prima posjetitelje koji tamo organiziraju razne prigodne proslave.

Crkve, OPG Milić ''Bakina kuća'' i Caffe bar Shadow; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr

U Tenji je izrazito razvijen i sportski život, pa se tako u njoj nalazi Rukometni klub Tenja koji je osnovan 2016., a u kojemu trenira više od stotinu dječaka i djevojčica. Osim činjenice kako će im se ove sezone seniorska ekipa po prvi puta natjecati u 2. HRL-u Istok, već devetu godinu organiziraju i ljetni rukometni kamp za djecu svih uzrasta koji će se održavati od 15. srpnja do 9. kolovoza.

Pripadnici starijih generacija treniraju u Boćarskom klubu Tenja koji ove godine slavi 20. obljetnicu postojanja, broji 36 članova, natječe se u prvoj županijskoj boćarskoj ligi te također svake godine, uoči blagdana Svete Ane, organizira Dane boćanja koji će se upriličiti od 10. do 13. srpnja. U okolici naselja smješteno je i Lovačko društvo Sokol koje službeno postoji od 1993. godine te bilježi 22 člana, dok Tenjani treniraju i u Košarkaškoj akademiji Krolo.

Ipak, jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih sportskih događanja ne samo u Tenji, nego i u cijeloj Slavoniji i Baranji nedavno održani malonogometni turnir koji već deset godina u ljetno vrijeme organizira Nogometni klub Slavonac, a koji je ove sezone trajao čak 14 dana. Klub je osnovan 1928. godine te broji preko 150 članova škole nogometa, kao i 25 nogometaša u seniorskoj kategoriji koji se natječu u 1. ŽNL-u.

Grafit i veliki nogometni teren Nogometnog kluba Slavonac; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr

Osim u sportski i kulturni život, proteklih se godina u Tenji ulažu znatna financijska sredstva u rekonstrukciju njezinih ulica i nogostupa koji još uvijek odražavaju jednu od najvećih mana naselja, a to je infrastrukturna neizgrađenost kao posljedica ratnih razaranja. Tako su u skorije vrijeme u naselju obnovljene Ulica svete Ane u vrijednosti 220 tisuća, Ulica Jure Kaštelana u vrijednosti 230 tisuća te Ulica Vjekoslava Hengla u vrijednosti 235 tisuća eura.

''Prije mjesec dana obnovljeno je i igralište u Ulici Vladka Mačeka, a s nestrpljenjem očekujemo skoru izgradnju biciklističke staze do središta Tenje, Ulice Tina Ujevića, novih svlačionica Nogometnog kluba Slavonac i sportsko-rekreacijskog kompleksa Adica, kao i uređenje istoimenog jezera kao jedne od potencijalnih najatraktivnijih tenjskih lokacija i cjelokupne zelene infrastrukture u naselju. Također, Tenja je dobila i stambenu zgradu sa 68 stanova vrijednu tri milijuna eura, dok se na proljeće iduće godine očekuje završetak radova na izgradnji Dječjeg vrtića Tenja kapaciteta za više od stotinu djece i vrijednosti višoj od milijun eura'', navodi Marija Capan, predsjednica Vijeća Mjesnog odbora Tenja.

Jezero Adica i biciklistička staza u Tenji; FOTO: Petar Kelemović i Mirela Belaj/SiB.hr

Međutim, lokalni stanovnici smatraju kako bi još trebalo poraditi i na uređenju dvorca i dječjih igrališta kojima nedostaje hladovine, obnavljanju staza, parka i rasvjete u starom dijelu Tenje, uvođenju tramvaja i redovitijeg autobusnog prijevoza, boljoj pokrivenosti prometnim znakovima na ulazu i izlazu u naselje i bankomatima te organizaciji većeg broja manifestacija.

''Češća događanja poput adventa te različitih piknika, kulenijada, fišijada i čobanijada kakve se organiziraju u drugim prigradskim naseljima zasigurno bi potaknule veći broj mladih ljudi na to da posjete Tenju. Također, bilo bi dobro u naselje dovesti neka renomirana glazbena lica. Nekada smo ovdje išli na koncerte za deset kuna, no nije stvar u cijeni, nego u činjenici kako Tenja, posebice nakon što se još malo obnovi, uistinu ima veliki potencijal za organizaciju još većeg broja manifestacija koje nisu vezane isključivo uz tradiciju i kulturu'', zaključuje Ana.

kvartovi lijeva obala
Osječki kvartovi Lijeva obala: Mirna obiteljska naselja uz Dravu koja odišu zelenilom i sve većom urbanizacijom
Osječki kvartovi Višnjevac: Od Adolfovog dvora do suvremenog osječkog zapadnog bisera
Osječki kvartovi Josipovac: Kulturno, društveno i sportsko zapadno naselje u koje doseljava sve više ljudi
Osječki kvartovi Cvjetno i Briješće: Urbana naselja mladih obitelji s djecom i cvjetnih ulica
Osječki kvartovi Brijest: Malo naselje velikog poduzetničkog i gospodarskog potencijala

Tenja je šesto u nizu osječkih prigradskih naselja koje smo obradili u okviru ovoga serijala. Naš Osijek prikazujemo na što detaljniji, zanimljiviji, kreativniji i kvalitetniji način jer shvaćamo da svaki njegov stanovnik ima za reći – zašto je baš i po čemu naselje u kojemu on živi posebno i što bi u njemu eventualno trebalo promijeniti.

Ako i vi želite pridonijeti serijalu s bilo kakvom pričom o svom naselju koju smatrate važnom, javite nam se na e-mail adresu: [email protected] i pratite nas jer već za dva tjedna pišemo o Klisi!


Izdvojeno

Reci što misliš!