Zbog jeftinijih nekretnina u odnosu na grad (za sređene je kuće od 100 do 200 kvadrata potrebno izdvojiti od 100 do 250 tisuća eura), Tenja je iznimno pogodna za život mladih obitelji s djecom koje u nju sve više doseljavaju
U sklopu serijala ”Osječki kvartovi” svake druge nedjelje predstavljamo prigradska naselja te njihova obilježja, odnosno prednosti i mane. Mnogi među nama nerijetko požele odseliti ili otputovati negdje kako bi promijenili okolinu, a još uvijek ne poznajemo dovoljno dobro grad u kojemu živimo i sve ono što on zapravo nudi.
Šesta je na redu Tenja, najveće prigradsko naselje grada na Dravi omeđeno Osijekom (sjeverno), Antunovcem (zapadno), Silašom (južno) i Klisom (istočno). Od grada na Dravi udaljeno je svega dva kilometra te, prema popisu iz 2021., u njemu živi nešto više od šest tisuća stanovnika.
Tenja se po prvi puta spominje još 1332. godine u popisu hrvatskih župa kod skupljanja poreza, odnosno desetine. Naselje je tada bilo u posjedu plemića Korođa koji su tijekom 16. i 17. stoljeća, točnije za vrijeme turske vladavine masovno napuštali Hrvati i Mađari, a naseljavali pravoslavci. Početkom 18. stoljeća, Tenju su iznova krenuli naseljavati katolici, dok su ju krajem istoga stoljeća preuzeli Adamovići.
Navedena je obitelj u tom razdoblju u centru naselja izgradila jednokatni barokno-klasicistički Dvorac Adamović po kojemu je Tenja i danas najpoznatija, a koji je 1928. prenamijenjen u školu. Zgrada je naknadno obnovljena 70-ih godina 20. stoljeća te još jedanput iza Domovinskog rata, točnije 2005. godine.
Ispred dvorca nalazi se i park koji se od 1973. drži zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture, dok je i sama zgrada postala zaštićeno kulturno dobro četiri godine prije toga. U brojnim se izvorima spominje kako je na prostoru perivoja postojalo jezero koje se veže uz zanimljivu legendu o djevojčici Adici, kćeri jedinici grofa Adamovića. Prema toj priči, Adica se često igrala izvan dvorca i jednom se prilikom, točnije u osmoj godini utopila u jezeru. Njezin je otac, stoga, dao izgraditi spomen ploču s osam latica.
”Legenda kaže i kako bi svatko tko bi nakon tog događaja prespavao u dvorcu u noći čuo Adičin glas jer njezin duh tamo još uvijek vlada”, priča nam Ana (26).
Dvorac i park Adamović; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr
Budući da su se na prostoru Tenje, osim dvorca, nekada nalazili pašnjaci i stoka, smatra se kako je njezin sadašnji naziv, koji je službeno dobila 1914. godine, zapravo izvedenica iz mađarske riječi tehén, što znači krava. U skladu s time, oko naselja nalazile su se i brojne pustare na kojima su se rađale i živjele generacije ljudi. Danas više nema nijedne od njih.
”Većina ih se nalazila u smjeru Antunovca i Silaša, a mnoge sam njihove stanovnike poznavao i družio se s njima. Znali smo zajedno čuvati ovce te peći prasce i janjce”, prisjeća se Milan (76) koji u Tenji živi od 1956. godine.
Od ostalih tenjskih objekata iz prošlosti ističe se Tvornica lana i kudelje koja je radila u tri smjene, a oko koje su stanovali njezini zaposlenici u brojnim smještajnim prostorima. Tenjani su se, osim u nekadašnjim gostionicama Stadion, Slavonac i Milina u centru naselja, sastajali i na Koranskom igralištu koje je sve do prije desetak godina predstavljalo kultno okupljalište pripadnika svih generacija.
”Tamo se nisu samo igrali nogomet i basket, nego se okupljalo i do 50-ero sugrađana svakoga dana. Mladi su se družili sa starijima koji su tamo boćali, naručivala se hrana, slušala se glazba, a ljudi su si donosili stolice iz kuće”, govori Ana.
Nogometni i košarkaški teren, boćalište i igralište u Koranskoj ulici; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr
S obzirom na činjenicu kako je 1991. godine Tenja bila uporište srpskog napada na grad, a i dugo je vremena u njoj većinski živjelo pravoslavno stanovništvo, Srbi su pridali zanimljive nazive određenim dijelovima naselja koji se još i danas mogu pronaći na karti. Samo su neki od njih Babin guz, Barice, Šljivošani, Virovčev sokak, Šangaj, Panjevi, Sobanov ćošak i Zlatni prag.
Također, većina je ulica, kojih je trenutno u Tenji više od 50, iza Domovinskog rata promijenilo imena, dok je svoj stari naziv ostavila Ulica Branka Radičevića. Nakon ostalih demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990-ih i ustrojem županija, gradova i općina, 1993. naselje je postalo sastavnim dijelom grada Osijeka.
Tabla na ulazu u Tenje; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr
Danas je Tenja sve poželjnije naselje za život pripadnicima svih generacija. Primjerice, studenti i zaposleni samci doseljavaju u Tenju zbog povoljnih cijena najmova te blizine grada i kvalitetne prometne povezanosti s njime gradskim autobusom i biciklističkom stazom, dok umirovljenici uživaju u velikim zelenim površinama i tradicionalnim kulturnim manifestacijama poput crkvenog goda na Dan Mjesnog odbora 26. srpnja (Sveta Ana) te ”Slavonijo, u jesen si zlatna” i Pokladnog jahanja u organizaciji KUD-a Josip Šošić koji postoji od 2002. godine, broji oko 50 članova i nastupa na brojnim događanjima kao što su
Vinkovačke jeseni i
Đakovački vezovi.
Ipak, zbog jeftinijih nekretnina u odnosu na grad (za sređene je kuće od 100 do 200 kvadrata potrebno izdvojiti od 100 do 250 tisuća eura), Tenja je iznimno pogodna za život mladih obitelji s djecom koje u nju sve više doseljavaju. Naselje tako, uz Osnovnu školu Tenja koju pohađa oko 550 učenika, sadrži dva vrtića (DV ”Vrapčić” i privatni Regoč) te dječja igrališta u Koranskoj ulici, Ulici Vladka Mačeka i Ulici Augusta Šenoe, uz prateće sadržaje poput sportskih terena i fitness sprava.
>>> Osječki kvartovi [KARTA] <<<
”Doselili smo iz centra Osijeka u Tenje zbog želje za posjedovanjem dvorišta i kuće umjesto stana, ali i za vođenjem mirnijeg stila života s manje buke. S druge strane, još uvijek možemo brzo doći do grada s obzirom na uređenu prometnu infrastrukturu, iako i u naselju imamo sve što nam je potrebno”, pojašnjava Marina (30) koja u Tenji živi s dvjema kćerkama.
Igrališta u Ulici Vladka Mačeka i Ulici Augusta Šenoe; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr
Od ostalih sadržaja u Tenji izdvajaju se, stoga, pošta, ambulanta (obiteljska medicina opće prakse, pedijatar i stomatolog), ljekarna, dvije crkve (katolička Crkva svete Ane i pravoslavna Crkva svetoga Nikolaja), dva groblja (katoličko i pravoslavno), igraonica, Ferivi Outlet, Hrvatski dom, Volonterski centar Tenja, DVD Osijek Tenja te nekoliko trgovina i pekarnica.
Među ugostiteljskim objektima ističu se OPG Milić ”Bakina kuća” poznata po tradicionalnim slavonskim jelima i ruralnom ambijentu te Caffe bar Shadow u koji nerijetko zalaze i Osječani. Isto je tako popularan Salaš Fury koji godinama gotovo svakoga vikenda redovito prima posjetitelje koji tamo organiziraju razne prigodne proslave.
Crkve, OPG Milić ”Bakina kuća” i Caffe bar Shadow; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr
U Tenji je izrazito razvijen i sportski život, pa se tako u njoj nalazi Rukometni klub Tenja koji je osnovan 2016., a u kojemu trenira više od stotinu dječaka idjevojčica. Osim činjenice kako će im se ove sezone seniorska ekipa po prvi puta natjecati u 2. HRL-u Istok, već devetu godinu organiziraju i ljetni rukometni kamp za djecu svih uzrasta koji će se održavati od 15. srpnja do 9. kolovoza.
Pripadnici starijih generacija treniraju u Boćarskom klubu Tenja koji ove godine slavi 20. obljetnicu postojanja, broji 36 članova, natječe se u prvoj županijskoj boćarskoj ligi te također svake godine, uoči blagdana Svete Ane, organizira Dane boćanja koji će se upriličiti od 10. do 13. srpnja. U okolici naselja smješteno je i Lovačko društvo Sokol koje službeno postoji od 1993. godine te bilježi 22 člana, dok Tenjani treniraju i u Košarkaškoj akademiji Krolo.
Ipak, jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih sportskih događanja ne samo u Tenji, nego i u cijeloj Slavoniji i Baranji nedavno održani malonogometni turnir koji već deset godina u ljetno vrijeme organizira Nogometni klub Slavonac, a koji je ove sezone trajao čak 14 dana. Klub je osnovan 1928. godine te broji preko 150 članova nogometne škole, kao i 25 nogometaša u seniorskoj kategoriji koji se natječu u 1. ŽNL-u.
Grafit i veliki nogometni teren Nogometnog kluba Slavonac; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr
Osim u sportski i kulturni život, proteklih se godina u Tenji ulažu znatna financijska sredstva u rekonstrukciju njezinih ulica i nogostupa koji još uvijek odražavaju jednu od najvećih mana naselja, a to je infrastrukturna neizgrađenost kao posljedica ratnih razaranja. Tako su u skorije vrijeme u naselju obnovljene Ulica svete Ane u vrijednosti 220 tisuća, Ulica Jure Kaštelana u vrijednosti 230 tisuća te Ulica Vjekoslava Hengla u vrijednosti 235 tisuća eura.
”Prije mjesec dana obnovljeno je i igralište u Ulici Vladka Mačeka, a s nestrpljenjem očekujemo skoru izgradnju biciklističke staze do središta Tenje, Ulice Tina Ujevića, novih svlačionica Nogometnog kluba Slavonac i Sportsko-rekreacijskog kompleksa Adica, kao i uređenje istoimenog jezera kao jedne od potencijalnih najatraktivnijih tenjskih lokacija i cjelokupne zelene infrastrukture u naselju. Također, Tenja je dobila i stambenu zgradu sa 68 stanova vrijednu tri milijuna eura, dok se na proljeće iduće godine očekuje završetak radova na izgradnji Dječjeg vrtića Tenja kapaciteta za više od stotinu djece i vrijednosti višoj od milijun eura”, navodi Marija Capan, predsjednica Vijeća Mjesnog odbora Tenja.
Jezero Adica i biciklistička staza u Tenji; FOTO: Mirela Belaj/SiB.hr
Međutim, lokalni stanovnici smatraju kako bi još trebalo poraditi i na uređenju dvorca i dječjih igrališta kojima nedostaje hladovine, obnavljanju staza, parka i rasvjete u starom dijelu Tenje, uvođenju tramvaja i redovitijeg autobusnog prijevoza, boljoj pokrivenosti prometnim znakovima na ulazu i izlazu u naselje i bankomatima te organizaciji većeg broja manifestacija.
”Češća događanja poput adventa te različitih piknika, kulenijada, fišijada i čobanijada kakve se organiziraju u ostalim prigradskim naseljima zasigurno bi potaknule veći broj mladih ljudi na to da posjete Tenju. Također, bilo bi dobro u naselje dovesti neka renomirana glazbena lica. Nekada smo ovdje išli na koncerte za deset kuna, no nije stvar u cijeni, nego u činjenici kako Tenja, posebice nakon što se još malo obnovi, uistinu ima veliki potencijal za organizaciju još većeg broja manifestacija koje nisu vezane isključivo uz tradiciju i kulturu”, zaključuje Ana.
Tenja je šesto u nizu osječkih prigradskih naselja koje smo obradili u okviru ovoga serijala. Naš Osijek prikazujemo na što detaljniji, zanimljiviji, kreativniji i kvalitetniji način jer shvaćamo da svaki njegov stanovnik ima za reći – zašto je baš i po čemu naselje u kojemu on živi posebno i što bi u njem eventualno trebalo promijeniti.
Ako i vi želite pridonijeti serijalu s bilo kakvom pričom o svom naselju koju smatrate važnom, javite nam se na e-mail adresu mirela.belaj@sib.hr i pratite nas jer već za dva tjedna pišemo o Klisi!
