Naziv ''Sjenjak'' prvi se puta spominje u izvedbenom urbanističkom planu 1965. godine, pri čemu je kvart već od početka bio zamišljen kao samostalna prostorna organizacijska cjelina
Započeli smo serijal članaka krovnog naziva ”Osječki kvartovi” u kojemu svake druge nedjelje istražujemo obilježja, odnosno prednosti i mane svakog pojedinog kvarta u gradu na Dravi. Mnogi među nama nerijetko požele odseliti ili otputovati negdje kako bi promijenili okolinu, a još uvijek ne poznajemo dovoljno dobro grad u kojemu živimo i sve ono što on zapravo nudi.
Prvi je na redu Sjenjak, osječki kvart za koji se smatra kako se nalazi u središtu Osijeka, odnosno iz njega se lako može doći do svih ostalih mjesta. Naziv ”Sjenjak” prvi se puta spominje u izvedbenom urbanističkom planu 1965. godine, pri čemu je kvart već od početka bio zamišljen kao samostalna prostorna organizacijska cjelina.
Ime je pak, nakon prvotnog naziva ”Vijenac VI. Slavonskog udarnog korpusa”, dobio po tome što se počeo graditi na nekadašnjoj livadi, odnosno oranici.
”Ovdje nije bilo nijedne zgrade, već su postojale samo poljane i konjušnice. Na mjestu današnjeg SPAR-a i Restorana Karaka nalazile su se obične kuće sa svojim vrtovima i životinjama, što sada više ne možete zamisliti. Danas je taj kružni tok u Trpimirovoj ulici važan ne samo za ulazak na Sjenjak, nego i u cijeli grad”, za SiB.hr pojašnjava 78-godišnji Zvonimir koji na Sjenjaku živi punih 47 godina.
Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u istoimenom kvartu počele su se graditi zgrade kakve danas poznajemo. Prve tri izgrađene i useljene zgrade one su koje nose brojeve 2, 4 i 6 te su najbliže Ulici Ivana Gorana Kovačića. Primjerice, u ”četvorku” stanari uselili su krajem 1971. godine te su prvi na Sjenjaku dočekali Novu godinu. Nakon toga, uslijedila je izgradnja zgrada pod brojevima 1, 3 i 5.
”Gradilo se tako da zgrade na sjevernoj strani imaju parne, a na južnoj, odnosno one smještene prema Divaltovoj ulici neparne brojeve, kako je ostalo i danas”, dodaje Zvonimir.
FOTO: Facebook/Grad Osijek
Sjenjak se potom 80-ih i svih ostalih godina samo nadograđivao, pri čemu je posebno važno istaknuti izgradnju Osnovne škole ”Mladost” (tadašnje Osnovne škole ”Osječka udarna brigada”), dječjeg vrtića i Robne kuće IPK na broju 133. Naime, upravo navedeni objekt kod stanovnika Sjenjaka budi brojne uspomene budući da su njezini prostori tijekom Domovinskog rata predstavljali atomsko sklonište, a sadržavala je i kultni restoran ”Pod košem”, gdje je danas banka.
Okupljalište pak djece i mladih ljudi predstavljale su klupe na sadašnjem Šetalištu Joze Petovića (koje stanovnici Sjenjaka zovu još i promenadom) te tzv. ”valovi” – velike betonske posude za cvijeće na kojima se sjedilo i puštalo različite glazbene izvođače tadašnjeg doba kao što su bili Prljavci, Parni valjak, Azra i Dino Merlin. Ushićeni Kohortaši pokriveni zastavama voljenog kluba pjevajući su prolazili prema Gradskom vrtu.
FOTO: Facebook/Sjenjak
”Kada smo bili djeca, imali smo pregršt prostora za igru. Penjali smo se po drveću, crtali kredom po betonu, trčali, vozili bicikl, igrali graničara, pravili salta i skrivali se iza ostataka pokošene trave. Sjećam se da je na kosoj stazi, prema Bijelo-plavim, postojalo drvo trešnje na koje smo se penjali pa brali i jeli voćke. Rekli bismo roditeljima da idemo u naselje, što se na prvu činilo da smo blizu kuće, ali ustvari uzme ti vremena dok ga prehodaš i pozdraviš se sa svakim na pojedinom igralištu”, prisjeća se 46-godišnja Ivana koja je na Sjenjaku rođena i odrasla, a trenutno tamo živi s obitelji.
Danas Sjenjak predstavlja najveći dio Gradske četvrti Novi grad koja ima gotovo 14 tisuća stanovnika te je druga četvrt po veličini, a i naseljenosti u Osijeku. Glavna je prednost Sjenjaka ponajprije dostupnost svih sadržaja koji čovjeku trebaju u svakodnevnom životu. Uz blizinu javnog prijevoza, može se reći kako je kvartovsko središte upravo Robna kuća IPK u kojoj se danas nalaze bankomati, kiosk, frizerski i kozmetički salon, optika, urar, plesni klub, teretana, banka, zalogajnica i trgovački centar.
U njezinoj su neposrednoj blizini tržnica sa svježim voćem i povrćem, ljekarna, cvjećarna, pekarnica, poštanski ured, benzinske crpke, restorani i kafići. Jedino je što još nedostaje kvartu ambulanta, dok župljani gravitiraju prema Crkvi sv. Ćirila i Metoda.
”Aktivno se radi na njezinom otvaranju, no to nije jednostavno učiniti u tako gusto naseljenoj četvrti jer nosi svoje određene zakonitosti – od pristupa za invalide, određene kvadrature, lokacije i svega ostaloga. Ipak, nadamo se da ćemo ju omogućiti iduće godine”, tvrdi Robert Seligman, predsjednik Gradske četvrti Novi grad.
FOTO: Ivica Benić/SiB.hr
Unatoč postojanju velikog broja zgrada i nabrojanih objekata, Sjenjakom zapravo dominiraju mir i zelenilo. Spomenuto šetalište, između ostaloga, predstavlja biciklističku i pješačku zonu s okolišem koji obiluje cvijećem i drvećem. Isto je tako, budući da ima park za pse, kvart izrazito pogodan i za šetnju s kućnim ljubimcima i smatra se ”pet friendly” okruženjem.
”Prvo na što me Sjenjak asocira nisu zgrade, nego zelenilo. Živim na visokom katu i kada god pogledam dolje, čini mi se kao da sam u šumi u kojoj ima mnogo različitog drveća – moj je tata tijekom šetnje zabilježio više od 20 vrsta, tako da živimo u svojevrsnom arboretumu”, navodi Ivana.
S obzirom na to, Sjenjak se ponajprije smatra idealnim mjestom za život obitelji s djecom. Naime, u navedenom su kvartu, osim velikog broja igrališta (među kojima je jedno nedavno izgrađeno), prisutne dvije osnovne škole – spomenuta Osnovna škola ”Mladost” i Osnovna škola ”Fran Krsto Frankopan”. Preko puta prve škole nalazi se i Dječji vrtić ”Sjenčica”, što je pogodno za druženje i upoznavanje između djece različitih generacija, odnosno školaraca i vrtićaraca.
”Promet se odvija oko Sjenjaka, dok u njemu imate samo parkinge. Nema semafora, raskrižja i cesta koje prolaze izravno kroz naselje, pa se roditelji ne moraju toliko brinuti da će im djeca naletjeti na nekoga”, objašnjava Ivana.
Međutim, Sjenjak je i studentsko naselje. Osim toga što se upravo na njemu nalazi Studentski dom IGK, samo u zgradi u kojoj živi Zvonimir prisutno je 55 stanova, od kojih u polovici žive studenti u samostalnim kućanstvima.
”Prije nekih desetak godina rekla sam kako bi bilo odlično živjeti na Sjenjaku i eto me sada u njemu. Navedeni je kvart pristupačan studentima ponajviše zbog blizine Campusa, Tvrđe za izlaske, kultnog Tanga i Craft puba, ali i prisutnosti velikog broja stanova u najmu”, smatra 28-godišnja studentica Iva.
FOTO: Davor Javorović/PIXSELL
Iako su se stanovi na Sjenjaku u početku slabo prodavali, danas je riječ o jednoj od najtraženijih stambenih lokacija u Osijeku. Naime, pokazalo se kako kvadrat stana na Sjenjaku ima višu cijenu od kvadrata stanova u novogradnji, pa mu se prosječna cijena penje i na dvije tisuće eura.
”Cijene su stanova jako skočile, ali to nije smanjilo potražnju. Međutim, ne može se tako jednostavno kupiti stan na Sjenjaku jer se rijetko tko odriče svoje nekretnine u tom dijelu grada”, upozorava Seligman.
>>> Osječki kvartovi [KARTA] <<<
Jedna je od svojevrsnih mana života u zgradama na Sjenjaku nedostatak dizala u četverokatnicama, posebice s obzirom na pripadnike starije životne dobi koji nerijetko moraju ići u trgovinu više puta dnevno budući da ne mogu sami ponijeti toliku količinu kupljenih namirnica do svojih stanova. Prisutan je i problem štakora kojih je sve više po podrumima zgrada, ali i ispred njih. U konačnici, trebalo bi urediti i plato na istočnoj strani Robne kuće IPK.
FOTO: Ivica Benić/SiB.hr
”Ona je prvotno zamišljena ne samo za kupovinu, nego i za održavanje raznih događanja kao što su, primjerice, Dani kruha. Okupe se učenici naših dviju osnovnih škola ne samo tamo, nego i na cijelom šetalištu koje potom bude krcato ljudima. Osim obnove, bilo bi dobro tamo češće upriličiti pokoju manifestaciju po uzoru na spomenute Dane kruha, kvartovske ‘sofa’ partyje i proslavu Dana Gradske četvrti Novi grad 5. srpnja”, savjetuje Ivana.
U tom su se kontekstu već organizirali turniri poput malonogometnog, košarkaškog i stolnoteniskog. Za umirovljenike se pak u mjesnoj zajednici često održavaju aktivnosti kao što su ples i igranje šaha. Uz navedene manifestacije, među aktualnim radovima Seligman ističe nedavno završenu obnovu košarkaškog terena pokraj Robne kuće IPK, nadograđivanje Dječjeg vrtića ”Sjenčica”, potpunu rekonstrukciju Ulice Brune Bjelinskog te energetsku obnovu Gradskih bazena najavljenu za iduću godinu koji, iako tehnički ne spadaju pod Sjenjak, nalaze se u njegovoj neposrednoj blizini.
Sjenjak je tek prvi u nizu kvartova koji smo obradili u okviru ovoga serijala. Naš Osijek prikazujemo na što detaljniji, zanimljiviji, kreativniji i kvalitetniji način jer shvaćamo da svaki njegov stanovnik ima za reći – zašto je baš i po čemu osječki kvart u kojemu on živi poseban i što bi u njemu eventualno trebalo promijeniti.
Ako i vi želite pridonijeti serijalu s bilo kakvom pričom o svom kvartu koju smatrate važnom, javite nam se na e-mail adresu: mirela.belaj@sib.hr i pratite nas jer već za dva tjedna pišemo o Jugu II!
