Ravnatelj Arheološkog muzeja i profesor arheologije, prof. Zvonko Bojčić, ističe poznatu sintagmu kako je grad Osijek "rađen po mjeri čovjeka".
U tom kontekstu, kao i činjenici da je grad prije dvadeset godina pretrpio rat, pokušava sagledati pozitivne i negativne strane aktualne situacije. “Rat je nesumnjivo ostavio duboke tragove u svim segmentima života i razvoja grada, osobito u gospodarstvu i uređenju grada. Ipak, mnogi posjetitelji oduševljeni su izgledom Osijeka, povijesnim i arhitektonskim nasljeđem, razvijenim urbanizmom, kulturnim životom, Dravom i njezinom obalom, brojnim parkovima i zelenilom, pješačkim i biciklističkim stazama te otvorenim prostorima za rekreaciju praktično u srcu grada. Sve navedeno stoji, ali ima još mnogo prostora za napredak“, ističe Bojčić.
Tako navodi da, iako su trgovački lanci i šoping centri normalna
pojava i dio suvremenog trenda globalizacije, posljedica je sve
prazniji centar grada. “Moraju se osmisliti novi
sadržaji – kulturni, zabavni i turistički – koji će vratiti ljude
u središte grada. Vesele me nove investicije i nove
građevine kao što su dvorana Gradski vrt, nove biciklističke
staze, pješački nadvožnjak na željezničkom kolodvoru i posebno
novi autobusni kolodvor, jer je stari bio ruglo i sramota za
grad“, nabraja Bojčić. Svakako bi, kaže,
trebalo valorizirati i uobličiti turističku ponudu grada
sa svojim prirodnim zaleđem i velikim potencijalima,
poput mogućih vožnji brodom Dravom i Dunavom, Parkom prirode
Kopački rit, vinskim cestama u Baranji, festivalom Surduk i
Slamom… “Ono što nikako ne mogu prihvatiti jest besmisleno
uništavanje pročelja osječkih građevina i uništavanje javne
gradske imovine. Više bi se trebale isticati pozitivne
stvari u Osijeku kako bi se podigla samosvijest
građana“, navodi. Ipak,
“ključ” oporavka i razvoja
Osijeka, po njemu, svakako je –
gospodarstvo. “Loše gospodarsko stanje
Osijeka i okolice posljedično donosi nezaposlenost, siromaštvo i
frustracije. Gradu očito nedostaju investicije u gospodarstvo i
privredu kako bi se ljudi zaposlili i osigurala sredstva za
normalan život, a to bi zaustavilo i trend odlaska mladih ljudi
iz Osijeka. Tek nakon toga možemo razgovarati o društvenoj i
kulturnoj nadogradnji, stvaranju sadržaja i ozračja u kojem će se
konzumirati sadržaji u slobodno vrijeme. Zadovoljni građani
živjeli bi opuštenije, imali bi manje potreba za frustriranim
noćnim zabavama i pijankama, koje su često sinonim za beznađe.
Napiješ se da zaboraviš“, zaključuje ravnatelj.
[important title=Vrijednosti Osijeka]Bojčiću se
čini kako se grad ipak pomalo budi iz letargije, bar što se tiče
kulturnih događanja. “Kao posebno vrijedne valja istaknuti
Dječje kazalište Branka Mihaljevića, koje je godinama u vrhu
kazališnog stvaralaštva za djecu u Hrvatskoj, zatim Glazbenu
školu Franjo Kuhač, čiji polaznici redovito osvajaju prva mjesta
na glazbenim natjecanjima, te HPD Lipa i VA Brevis, zborove s
velikim uspjesima i međunarodnom reputacijom. Dva nacionalna
muzeja, Muzej Slavonije i Arheološki muzej, te Galerija likovnih
umjetnosti i Gradske galerije nude, po mom mišljenju, raznovrsnu
i jaku izložbenu ponudu na svim razinama. Nadalje, Državni arhiv,
HNK, Umjetnička akademija, kulturno-umjetnička društva i brojne
udruge tijekom cijele godine stvaraju i nude raznolike kulturne i
zabavne sadržaje u gradu“, kaže
Bojčić.[/important]
[important title=Izbaciti promet iz Tvrđe]Bojčić ponosno naglašava kako je Osijek i sveučilišni centar cijele regije, s potencijalima daljnjeg razvoja zahvaljujući sveučilišnom campusu i – Tvrđi. “Preseljenje dijela Sveučilišta u Tvrđu bilo je dobar potez. Tvrđa je najvrednija urbana aglomeracija u gradu, a Sajam antikviteta unio je dodatnu ponudu i živost te postao mjesto okupljanja i neformalnog druženja svih generacija“, kaže Bojčić, ističući kako je dobro da se u Tvrđi mladi skupljaju, druže i provode svoje slobodno vrijeme. “Naravno da bi trebalo dodavati stalno nove atraktivne sadržaje kako bi se proširila ponuda primjerena potrebama ovakve povijesne cjeline. Također, nedopustivo je da se u glavnoj, Kuhačevoj ulici nalaze polusrušene i krajnje zapuštene dvije zgrade. Krajnje je problematičan prevelik broj automobila u Tvrđi, koja je deklarativno ‘pješačka zona’. Ne bi trebalo dozvoliti ulazak turističkih autobusa u Tvrđu“, tvrdi.[/important]
TEKST: Tomislav LEVAK (Glas
Slavonije)
FOTO: urbanaekonomija.com