Đelo od Gisko predstavlja nove naslove u Knjižnici [8]

U našu Knjižnicu stigli su dugo očekivani svjetski i domaći hit naslovi. Pogledajte o kojim je knjigama riječ i zaputite se prema knjižnici kako bi jesenjske dane upotpunili dobrim štivom...

Kako nam se približava jesen, kišni i sve hladniji dani, tako i u Knjižnicu stižu toliko očekivani svjetski i domaći hit naslovi. Odmah na početku najavljujemo dobru vijest i nastavak ljetne akcije ovoga puta izmijenjenog naziva ‘Dočekajmo jesen s većim brojem knjiga’, ali s istim ciljem. Naime, svi će korisnici, s ciljem poticanja čitanja, moći i dalje posuđivati više knjiga na svoje iskaznice. Korisnici upisani na osnovnu iskaznicu moći će posuditi umjesto dosadašnje četiri – šest knjiga, a korisnici obiteljske iskaznice umjesto dosadašnjih sedam – devet knjiga. Stoga uživajte u jesenjim danima uz knjigu i pratite naše aktivnosti i preporuke na facebook profilu Gisko Knjižnica.

Pogledajte o kojim je knjigama riječ…

‘Pedeset nijansi sive’ autorice E. L. James fenomen je o kojemu se ne prestaje govoriti i pisati, koji je od usmene predaje preko blogova i uglednih novina u rangu Guardiana i New York Timesa, do emisija u udarnom terminu dosegao razmjere globalnog izdavačkog cunamija. Koliko je ovaj bestseler zaludio čitav svijet govore podaci o čak četiri milijuna primjeraka prodana u samo četiri tjedna u SAD-u, dosezanje statusa najprodavanijeg naslova u SAD-u i Velikoj Britaniji te interes čak 45 zemalja koja su otkupila prava za objavljivanje ovog naslova. Kada studentica književnosti Anastasia Steele ode intervjuirati mladoga poduzetnika Christiana Greya, upozna lijepog, vrlo inteligentnog i zastrašujućeg muškarca. Neiskusna i nevina Ana sa strahom shvaća da želi tog muškarca i da se, unatoč njegovoj tajanstvenoj suzdržljivosti, očajnički želi zbližiti s njim. Ne mogavši odoljeti Aninoj nenametljivoj ljepoti, pameti i slobodoumnome duhu, Grey priznaje da i on nju želi, ali pod vlastitim uvjetima. Šokirana, ali i uzbuđena Christianovim neobičnim erotskim ukusom, Ana oklijeva…           

Ledena prostranstva Arktika krajem devetnaestog stoljeća. Tri švedska polarna istraživača nestaju nakon pogibeljna putovanja balonom. Tijela su im pronađena nakon više desetljeća, ali nitko sa sigurnošću ne može utvrditi kako su Andreé i njegovi suputnici stradali. Također, još manje ljudi zna pravi razlog ekspedicije, kao i to da je mladi fizičar Nils Strindberg na put ponio egipatski križ ‘ankh’ te zvijezdu nepoznata podrijetla. Stotinjak godina poslije amaterski ronilac Erik Hall u rudniku u Dalarni dolazi do zastrašujućeg otkrića – izvrsno očuvana leša nepoznate osobe… ‘Strindbergova zvijezda’ Jana Wallentina pustolovni je roman koji podsjeća na Julesa Vernea i Indianu Jonesa. Ova istinski uzbudljiva priča o drevnom znanju i ljudskom zlu međunarodna je senzacija prevedena na više od dvadeset jezika.

‘Žohar’, iznimno poetičan roman IMPAC-om nagrađenog Rawija Hagea, s mnogo gorkoga humora i briljantnih slika opisuje dramatičan i turbulentan život mladih imigranata na Zapadu u novom tisućljeću. Neimenovani glavni junak napustio je ratom opustošenu bliskoistočnu zemlju i utočište pronašao u hladnome kanadskom gradu. On je izbjeglica, stranac koji pokušava pronaći smisao života u stranoj zemlji. Sa sobom je donio velike tajne, obiteljsku tragediju koju nije spriječio i mladost protkanu preživljavanjem u ratu. I dok luta snijegom zametenim ulicama, ulazi u imigrantske kafiće i odlazi na psihoterapiju, zaljubljuje se u prekrasnu djevojku Shoreh, također izbjeglicu s Istoka te shvaća da mora postati netko drugi, postati onakvim kakvim se u prošlom životu nije usudio biti…

 

Inspirirana grčkim mitovima o Tezeju i Minotauru, kao i rimskim gladijatorskim igrama, priča o odanosti, ratu, moći, istini i ljubavi od početka je bila osuđena na uspjeh. Nakon nevjerojatnog uspjeha koji su postigla prva dva romana u trilogiji ‘Igre gladi’ Suzanne Collins u zadnjem nastavku ‘Šojka Rugalica’ donosi nam veličanstveni završetak uzbudljive priče o nenadanim junacima u alternativnoj budućnosti u kojoj su Sjedinjene Američke Države propale, izmučene sušom, požarima, glađu i ratom, a njihovi stanovnici prisiljeni su sudjelovati na okrutnim igrama. Katniss Everdeen, koliko god nevjerojatno zvučalo, preživjela je Igre gladi, i to dvaput. No, iako se uspjela izvući iz krvave arene, još uvijek nije sigurna, naprotiv, u većoj je opasnosti nego ikada do sada. Kapitol je bijesan i dalje želi osvetu, a prva na udaru bit će upravo Katniss. Iza nje uslijedit će njezina obitelj, prijatelji, pa svi iz Okruga 12.

William Gibson koji je romanom Neuromancer utemeljio novi književni smjer unutar znanstvene fantastike – cyberpunk, ovaj nam put predstavlja politički triler radnje smještene u suvremenu high-tech američku stvarnost ispremiješanu najrazličitijim čudnim likovima i začinjenu referencama na stvarna događanja, na politiku i na tehnologiju. ‘Zemlja špijuna’ manje je konvencionalni triler, a puno više razarajuće precizna refleksija američkog zeitgeista. Sveprisutnost high-tech tehnologije, ratno profiterstvo od iračkog rata, stalni osjećaj nespokoja u premreženoj stvarnosti nakon napada na Ameriku 11. rujna, samo su neki od Gibsonovih književnih fragmenata koje on, vješto manevrirajući kako to samo najveći pisci mogu, predstavlja svojim oduševljenim poklonicima.


Tom McCarthy roman ‘K’ složio je po sistemu ‘tko je razumio sve, nije razumio ništa’. ‘K’ je veliki rezervoar različitih tematika. Ono što iskače iz romana njegov je portret moderne, portret XX stoljeća: vremena otvorenog bežičnom telekomunikacijom i zrakoplovnim letovima, znanstvenom utopijom i povijesnom distopijom, društvima totalne kontrole i društvima prikrivene kontrole, povezanih živčanim sustavom televizije i interneta, sintetičkih droga i farmakološke industrije. Navedeni roman postigao je veliki uspjeh kod britanske kritike, a roman ujedno je prošle jeseni bio i u najužem izboru (među pet nominiranih) za najprestižniju britansku književnu nagradu – Booker.




‘Arnovo naslijeđe’ najnoviji je nastavak iznimno popularnog ciklusa povijesnih romana Jana Guilloua o dobu križarskih pohoda, ekraniziranom u dosad najvećoj filmskoj produkciji na sjeveru Europe. Taj punokrvni viteški roman podjednako je lijepo i krvavo štivo, saga o junaštvu u kojoj tlo podrhtava pod naletom nadolazećih vojski, dok se more razbija o pramce križarskih brodova što plove na Istok. Priča je to u kojoj ljubav pobjeđuje moć. Roman Arnovo naslijeđe postao je najveći nacionalni bestseler te se samo u Švedskoj prodao u pola milijuna primjeraka i tri je uzastopna mjeseca zauzimao prvo mjesto na ljestvici bestselera.




 Autor Graham Brown veliki je ljubitelj djela Clivea Cusslera, Michaela Crichtona i Stephena Kinga te zaljubljenik u serije Dosje X i Izgubljeni. Njegov prvi roman ‘Urota Maja’, pustolovni triler prožet napetošću i tajnovitošću, kombinira potragu za hladnom fuzijom i drevnom legendom Maja iz djela Popol Vuh. Vladina operativka Danielle Laidlaw u tajnosti vodi ekspediciju u najdublje dijelove Amazonije u potrazi za legendarnim gradom Maja. Uz pomoć poznatoga sveučilišnog profesora i pod zaštitom plaćenika po imenu Hawker, članovi njezina tima putuju u najzabačenije zakutke prašume nesvjesni da su u stvari zamjena za skupinu koja je nestala prije nekoliko tjedana i da ono što traže nije običan predmet, već revolucionarno otkriće koje bi moglo promijeniti svijet.


‘Jutro čarobnjaka : uvod u fantastični realizam’ Louis Pauwelsa i Jacques Bergiera kultna je knjiga ’60-tih. Prva je otvorila teme nestalih i mitskih civilizacija, Maya, Inka, Atlantide, Tule… Navijestila je međuplanetarne letove, postojanje i dolazak vanzemaljaca, buđenje ljudske svijesti, nove dimenzije psihe, telepatiju, teleportaciju, telekinezu, dolazak modernog nadčovjeka četvrte dimenzije! Ova knjiga nije roman, ne pripada u znanstvenu fantastiku, nije zbirka čudnovatih činjenica, nije ni doprinos znanosti, ni instrument nepoznate znanosti, ni svjedočanstvo, ni dokumentacija, ni poduka. Ona je priča, pomalo legenda, a pomalo istinita, o prvom putovanju u još neistražena područja svijesti. U njoj se, kao u dnevnicima renesansnih putnika, isprepleću bajka i stvarnost, nasumično uspoređivanje i točna vizija.

Zbirka kolumni ‘Halter, štikla, tambura’ Jelene Badovinac, iskrena je, beskompromisna, neumoljiva, tvrdoglava, intuitivna, lukava i odlična knjiga prepuna otrovnih strelica kojima kroz svoju satiru gađa svoje najbliže. Autorica je ironična i sarkastična, ali ono što je opravdava iznimna je sklonost prema samoironiji i samosarkazmu. Jelena Badovinac, rođena je 1976. godine, školovala se i odrasla u Zagrebu. Upisala je fakultet Političkih znanosti i kao studentica prve godine počela je raditi na HTV-u, prvi joj je šef bio Dubravko Merlić u emisiji ‘Slikom na sliku’. Nakon četiri godine počinje raditi za Story s Borisom Trupčevićem, krajem 2006. Dolazi u Nacional kao novinar. Početkom 2010. Sina Karli je postavlja na mjesto glavne urednice tjednika Extra. Sa Sinom Karli i nekolicinom urednika iz Nacionala u lipnju 2011. odlazi u magazin Aktual na mjesto urednice i kolumnistice.

‘Iz povijesti hrvatske filmologije i filma’ zbornik je tekstova o hrvatskoj kinematografiji pokojnog prof. dr. sc. Ante Peterlića koji predstavlja vrijedno kulturno djelo i literaturu korisnu ljubiteljima hrvatskog filma te studentima povijesti hrvatskog filma i kulture. Riječ je o radovima rasutim po različitim znanstvenim zbornicima i časopisima, a predstavljaju plod Peterlićevog zaokruženog rada na onim područjima povijesti hrvatskog filma i filmologije koja su u dosadašnjem radu uglavnom bili potisnuti, katkada i potpuno zanemareni.




Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari