Tradicionalna znanstveno-teatrološka priredba »Krležini dani« održat će se u Osijeku od 9. do 11. prosinca. Pogledajte tri predstave: Zeusove ljubavnice, U agoniji i Tri kavaljera frajle Melanije.
Kazališno-teatrološka manifestacija Krležini dani začeta je u
Osijeku 1987. godine, kada je otkriven spomenik Miroslavu Krleži,
rad zagrebačke kiparice Marije Ujević, a u sklopu smotre pod
naslovom Krleži ovih dana. Tada se rodila i ideja o održavanju
teatroloških savjetovanja u Osijeku, a njezini su zagovornici
bili tadašnji intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku
Zvonimir Ivković, prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, intendant
HNK u Zagrebu Marijan Radmilović i dr. sc. Branko Hećimović. Do
realizacije Krležinih dana koji uključuju međusobno povezanu
kazališnu smotru i teatrološko savjetovanje dolazi tek 1990.
godine, kada se kao suorganizatori uz osječko Hrvatsko narodno
kazalište pojavljuju i Akademijin Zavod za književnost i
teatrologiju iz Zagreba i Pedagoški fakultet u Osijeku (danas
Filozofski fakultet), a izabran je i Odbor u sastavu prof. dr.
sc. Nikola Batušić, Branimir Donat, dr. sc. Branko Hećimović, dr.
sc. Dubravko Jelčić, Zvonimir Ivković i prof. dr. sc. Stanislav
Marijanović. Za predsjednika je izabran Branko Hećimović.
Znanstvena savjetovanja Krležinih dana obuhvaćaju svekoliku
problematiku hrvatske dramske književnosti i kazališta. Nedugo
nakon osnutka prošireni su i popratnim manifestacijama –
izložbama, predavanjima, predstavljanjima knjiga te postavljanjem
vijenca, govorom i recitalom pred spomenikom Miroslavu Krleži.
Pokrovitelji Krležinih dana od 1990. godine su Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, od 2006. njezin Razred za književnost,
te od samoga početka i Sveučilište Josipa Jurja
Strossmayera iz Osijeka. Skup se održava svake godine u prosincu,
u vrijeme proslave godišnjice otvaranja Hrvatskoga narodnog
kazališta u Osijeku 7. prosinca i Dana grada Osijeka. Krležini
dani od samoga su početka tematski, kulturološki i znanstveno
aktualni, a na njima sudjeluje više generacija znanstvenika.
Svake se godine na Krležinim danima predstavlja zbornik radova s
prošlogodišnjeg skupa.
Znanstveni skup ove je godine naslovljen “Supostojanja i
suprotstavljanja u hrvatskoj drami i kazalištu”.
PONEDJELJAK, 9. prosinca 2013.
Perivoj kralja Držislava – 13 sati
Polaganje vijenca na spomenik Miroslava Krleže
Govori akademik Boris Senker
Miroslav Krleža
BALADE PETRICE KEREMPUHA
Izvodi Nikša Eldan
HNK, Osijek, Foyer, prizemlje 18’30 sati
Otvaranje izložbe
Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu
BORIS BUĆAN – VARAŽDINSKI PLAKATI
Govore Božidar Šnajder i Marijan Varjačić
HNK, Osijek 19’30 sati
OTVARANJE KRLEŽINIH DANA
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
Ana Tonković Dolenčić ZEUSOVE LJUBAVNICE Redatelj Ivan Leo
Lemo
UTORAK, 10. prosinca 2013.
HNK, Osijek, Foyer, I. kat – 17’30 sati
Predstavljanje novih teatroloških izdanja
KRLEŽINI DANI U OSIJEKU 2012.
KAZALIŠTE PO KRLEŽI
Govore akademici Nedjeljko Fabrio, Boris Senker i priređivač
izdanja Branko Hećimović
Lucija Ljubić, DESETICA. Ex libris, Zagreb, 2013.
Govore Dubravka Crnojević Carić, Darko Gašparović i
autorica
Martina Petranović, NA SCENI I OKO NJE. Oksimoron, Osijek,
2013.
Govore Lucija Ljubić, Ivan Trojan i autorica
HNK, Osijek 19’30 sati
Kazalište Marina Držića, Dubrovnik
Miroslav Krleža, U AGONIJI
Redatelj Joško Juvančić
Tekst Miroslava Krleže “U agoniji” proizlazi iz dijela
njegovog najpoznatijeg dramskog opusa o Glembajevima. U prikazu
pada i raspada obitelji iz visokog gradskog staleža, posebno
mjesto zauzima ovo djelo – drugi dio u nizu trilogije. Detalji i
estetika, u pozitivnom i negativnom smislu, su minijature koje je
autor doveo do savršenstva kroz svoje opise. Sve to iščitavamo iz
likova baruna Lenbacha, Laure Lenbachove i dr. Križoveca; a sam
Krleža postaje svojevrsnim forenzičarom koji secira ono najbolje,
a u isto vrijeme jednakim žarom ono najprljavije i najtmurnije u
ljudima. Redatelj je predstave Joško Juvančić, a u predstavi
igraju Frane Perišin, Jasna Jukić, Vladimir Posavec Tušek, Izmira
Brautović, Anita Bubalo i Marko Kriste.
SRIJEDA, 11. prosinca 2013.
HNK, Osijek, Foyer, I. kat – 17’30 sati
Predstavljanje novih teatroloških izdanja
Branka Hlevnjak, DRAGO TURINA SCENOGRAF, ULUPUH, Zagreb,
2013.
Govore Ivana Bakal i autorica
ANTOLOGIJA HRVATSKE RATNE KOMEDIJE (1991. – 1997.), priredila
Sanja Nikčević, “Privlačica”, Vinkovci, 2013.
Govore Vlatko Perković i Sanja Nikčević
Ulomke iz komedija izvode Selena Andrić i Ivan Čačić
HNK, Osijek 19’30 sati
Hrvatsko narodno u Varaždinu
Miroslav Krleža, TRI KAVALJERA FRAJLE MELANIJE
Redatelj Georgij Paro
Scensku adaptaciju Krležina romana Tri kavaljera frajle Melanije
koju potpisuje Georgij Paro, ujedno i redatelj predstave, HNK u
Varaždinu praizveo je krajem travnja 2013. godine. Time se
obilježavaju dvije značajne obljetnice: 140. obljetnica otvorenja
zgrade varaždinskoga Kazališta i 120. obljetnica rođenja
Miroslava Krleže, najizvođenijeg autora u povijesti HNK u
Varaždinu (to je dvadeseta premijera Krležina teksta).
Roman ne samo da uvelike tematizira trivijalnu književnost
prikazom čitateljskih navika glavne junakinje, nego se i u
znatnoj mjeri koristi popularnim pripovjednim obrascima, i to
posebno obrascima najomraženijeg među popularnim žanrovima –
ljubavnog romana.
U središtu priče nalazi se Melanija Krvarić, osjetljiva djevojka
(“ona je kao fikcija lebdjela među fikcijama”), koja je nakon
smrti roditelja stekla bogatstvo i postala u provincijskom
okružju dobra ženidbena prilika. Prvi je kavalir primitivni
bilježnički kandidat Janko Fintek, koji je nakon zaruka smatra
privatnim vlasništvom i u pijanstvu prodaje studentu Mirku
Novaku, zagovorniku ženske emancipacije. Na njegov nagovor
Melanija prodaje imanje, prelazi u grad i zajedno putuju po
Europi. Novakovu ljubav kao novčani interes, a njegov studij kao
prevaru razotkriva Melaniji u nju zaljubljeni susjed, bolesni
pjesnik idealist Marijan Ksaver Tmin. On sebe doživljava kao
mučenika, osobu koja se žrtvuje za ideale i zato živi bijedno ali
moralno čisto. Dok Tmin mašta o Melaniji, ona se zaljubljuje u
mladoga novinara buntovnika Pubu Vlahovića. Puba je u gimnaziji –
iz koje je izbačen poradi liberalizma i ateizma – bio pod
utjecajem Tminova pjesništva, potom je postao novinar,
jugoslavenski nacionalist oduševljen Meštrovićem i neka vrsta
proroka novoga narodnog vremena. Upravo je dijalog između Tmina i
Vlahovića zapravo sukob između dvaju naraštaja hrvatske
književnosti i kulture. U trenutku patetičnoga zanosa Trnin se
penje na krov i nespretno pogiba, a Melanija otkriva Pubin
preljub i dovodi stvar do skandala koji svršava na policiji.
ZNANSTVENI SKUP NA FILOZOFSKOM FAKULTETU
UTORAK, 10. prosinca 2013.
9’00 sati
POZDRAVNI GOVORI
Zlata Šundalić, Flora i fauna Nalješkovićevih Komedija
Helena Sablić-Tomić i Katarina Žeravica, Sakralno i profano u
starohrvatskim crkvenim prikazanjima 16. i 17. stoljeća
Cvijeta Pavlović, Šenoin prijevod Fausta Charlesa Gounoda
Vinko Brešić, Šest konaka Šegrta Hlapića / autoričina
dramatizacija vlastitog romana
Marijan Varjačić, Igra / šala i ozbiljnost u kajkavskom
kazalištu
Anica Bilić, Komedija Malo pa ništa, izazov za pošteno pero
Antuna Gustava Matoša i hrvatsko kazalište
Martina Petranović, Hrvatska dramska književnost i kazalište u
hrvatskim povijestima književnosti
Alen Biskupović, Dramski kritičar Otto (Oton) Pfeiffer u osječkom
listu “Die Drau”
Tatjana Stupin Lukašević, Komparacija Kamovljeva i Krležina
dramskog stvaralaštva
Snježana Banović, Branko Gavella i oblikovanje naših kazališnih
politika u XX. stoljeću – između politike i ideje novoga
teatra
Vlatko Perković, Dramska forma i poetski sadržaj
Helena Peričić i Marijana Roščić, Neki obrasci artikuliranja
političkog i polemičkog u hrvatskoj drami XX. st.
Zlatko Sviben, Etika i kozmetika suvremenog kazališta
Kristina Peternai Andrić, Empatija nasuprot otuđenja u suvremenoj
teoriji drame
SRIJEDA, 11. prosinca 2013.
9’00 sati
Rikard Puh, Uspjela neuspjela revolucija 1971. u Zagrebu. O
predstavi Plebejci uvježbavaju ustanak na sceni Teatra ITD
Darko Gašparović, Kontroverze oko Šnajderova Gamlleta
Branko Hećimović, Posljednje desetljeće 20. stoljeća – desetljeće
opreka, mijena i novina
Maja Đurinović, Balet i suvremeni ples
Stanislav Marijanović i Tihomir Živić, Baletni ansambl HNK u
Osijeku od supostojanja do nestajanja
Mira Muhoberac, Hrvatska institucionalna i izvaninstitucionalna
kazališna scena: supostojanje i/ili suprotstavljanje?
Sanja Nikčević, Poetika Kazališne družine Histrion
Ivan Bošković, Što je mlado u Gradskom kazalištu mladih
Split
Dubravka Crnojević-Carić, Glumčeva samostalnost, pokretač ili
smetnja kazalištu / izvedbi
Livija Kroflin, Interaktivno supostojanje lutke i glumca u
lutkarskoj predstavi
Ivan Trojan, Subjektivnost recentne hrvatske kazališne
kritike
Lucija Ljubić, Hrvatsko kazalište i mediji
Suzana Marjanić, Scenaristička dramaturgija Ive Štivičića ili od
Vražjeg otoka do Kremlja
Željko Uvanović, Kazališni tekst Mate Matišića Svećenikova djeca
(1999.) i istoimeni filmski tekst Vinka Brešana (2013.) u
usporedbi
Izvor: Radio Osijek