On razgovara s ptičicama, s malinama i hortenzijama, s ovcama, krokodilima, žirafama, vulkanima i ribicom u moru, i ima rješenje za svaki problem. On je dobri doktor Jojboli i odnedavno živi u osječkom Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića.
Na osječke ga je kazališne daske dovela 27-godišnja Zagrepčanka
Tamara Kučinović, inače diplomantica prve
generacije Umjetničke akademije u Osijeku, koju je ljubav prema
lutkarstvu prije nekoliko godina odvela u St. Petersburg na
studij lutkarske režije, za što će vrlo uskoro dobiti i diplomu,
kao prva u Hrvatskoj (a vjerujemo i šire).
Još jedna ljubav – ona prema Osijeku, vratila ju je u naš grad,
kojemu je podarila svoju prvu profesionalnu režiju. Ravnateljica
Jasminka Mesarić, u ime cijeloga asnambla, nakon
premijere (u utorak, 31. siječnja) uručila je Tamari panoramu
Osijeka, rad Rije Trdin, kao čestitku, ali i u znak zahvalnosti.
Zaslužene čestitke
Brojni mali i veliki imali su prigode uvjeriti se da su čestitke
i zahvalnost potpuno zasluženi jer pod Tamarinom sigurnom
redateljskom palicom (koja ništa nije prepuštala slučaju) osječki
glumački ansambl dao je sve od sebe, što je rezultiralo čarobnom
igrom. U svom nastupu siguran Ivica Lučić (kao
doktor Jojboli) bio je motor čitave scenske igre, a svi ostali –
razigrana Areta Ćurković (kao šarmantna, ali
neshvaćena i zanemarena Jojbolijeva supruga Barbara),
neponovljivi Mladen Vujčić (koji je zablistao
kao zločesti Barmalej), Inga Šarić (prpošna
papiga Karuda), Snježana Ivković (dražesni pas
Av), Đorđe Dukić (razigrani majmun Čići) i
Aleksandra Colnarić (sjajna u minijaturama:
sove, ovce, krokodila, žirafe, nilskog konja i Majčice Zemlje) –
bili su važni kotačići ove predstave koja će se sigurno pokazati
kao vrhunac sezone, (još jedan) pun premijerni pogodak
donjogradskog kazališta. No to nikako ne znači umanjivanje
vrijednosti prve ovosezonske premijere “Emila i detektiva”, u
režiji Nikole Zavišića.
Sedmero glumaca entuzijasti su koji čvrsto stoje iza vlastitoga
rada, a ponovno su pokazali da im ne manjka kreativnosti,
vještine ni energije.
Tamara Kučinović, osim režije, potpisuje i tekst
jer je, kako sama kaže, od izvornog ostalo vrlo malo, nakon što
ga je “prilično isecirala”, predlošku Čukovskog
dopisujući suvremeniji kontekst. Autoricom je i tekstova pjesama,
za koje je fantastičnu glazbu napisao Hrvoje
Radnić, što je rezultiralo lucidnim i duhovitim
songovima.
Lutkarski senzibilitet
Atraktivnosti uvelike pridonosi likovnost koju potpisuje
26-godišnja Volha Balashova, iza koje su brojni projekti, ali već
i neke nagrade. Iz Bjelorusije je donijela specifičan lutkarski
senzibilitet, s kojim se osječka publika već donekle upoznala u
predstavi “Uspavanka za mišića”, za koju je scenu, lutke i
kostime oblikovala Aleksandra Zubova.
Sve nabrojeno u savršenoj je sinergiji, zbog čega ova predstava
spada u red onih koje su kvalitetom iznad mnogo ambicioznijih
projekata i koje će sigurno trajati na repertoaru. Svi glumci
odreda su pokazali da ne samo da znaju glumiti i lutke animirati
nego i izvrsno pjevati, unoseći svoju jedinstvenu osobnost u
cjelinu, ali pritom ne narušavajući njezin sklad, nego ga
učvršćujući i tvoreći posve novu, drukčiju dramsku sliku.
Tekst: Narcisa VEKIĆ (Glas Slavonije)
VIDEO: STV
