Ova knjiga doprinijet će boljem razumijevanju svijeta u kojemu živimo i učiniti nam japansku kulturu manje dalekom i stranom
U utorak, 21. studenoga održat će se predstavljanje knjige Karla Kimera “Japan za vladavine šoguna”. O knjizi govorit će autor, urednik Maroje Višić te recenzent Luka Pejić. Predstavljanje održat će se u Maloj svečanoj dvorani (prvi kat, soba 39) na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Lorenza Jägera 9) s početkom u 19 sati te je otvoreno za javnost.
Knjiga detaljno opisuje najfascinantniji aspekt japanske povijesti – doba samuraja od nastanka, uspona, vrhunca i propasti. Ovo je prva knjiga na našem prostoru koja se bavi primarno šogunatom, a zahvaljujući usporedbi šogunata sa Svetim Rimskim Carstvom Njemačke Narodnosti, tj. uspoređivanja Njemačke i Japana tijekom 16., ali i 19. stoljeća, autor objašnjava japanske prilike koristeći se europskim iskustvima. Također, upoznaje nas s različitim povijesnim aspektima i strukturama društva kao što su administrativni sustav, poljoprivreda, gospodarstvo, arhitektura, književnost i religija.
Hvalevrijedan je autorov pokušaj da se odmakne od klasične povijesti država i velikih ličnosti, što nije lako jer šogunat svojom vojničkom esencijom stavlja u prvi plan upravo takvu vrstu povijesti. Autor, stoga, otvara teme koje nisu toliko zastupljene u službenim povijesnim monografijama poput nediscipliniranih ashigaru pješaka, naoružanih redovnika soheija ili shinobi ratnika iz sjene.
Zanimljive su i originalne njegove usporedbe Sengoku Japana s europskim kontekstom 16. stoljeća. U današnjem svijetu sve veću važnost i ulogu imaju dalekoistočni narodi koji svojom ekonomskom i gospodarskom snagom određuju uvjete poslovanja, življenja i stvaranja. Ova knjiga doprinijet će boljem razumijevanju svijeta u kojemu živimo i učiniti nam japansku kulturu manje dalekom i stranom.
Povijest Dalekog istoka, a napose Japana, predstavlja istraživačko područje koje u domaćoj historiografiji gotovo da i nije otvoreno. Japan za vladavine šoguna izrazito je važno djelo jer popunjava prazninu u dosadašnjoj hrvatskoj povijesnoj znanosti te donosi stručan osvrt na povijest Japana. Kimer ne zanemaruje niti aktualizaciju, stoga, upućeno komentira suvremeno japansko društvo i politiku, ne ostavljajući čitatelja isključivo unutar okvira srednjeg ili ranog novog vijeka.
Knjiga sadrži poželjne elemente moderne historijske produkcije poput nadilaženja eurocentrizma i lokalnih i regionalnih okvira te uspješno komparira odabrane fenomene iz japanske povijesti sa zbivanjima u Europi i ostatku svijeta.
