Za svoj rad primio je nekoliko nagrada i priznanja, među kojima su Nagrada Zagrebačkog salona (1968.), Grand prix X. Biennala Slavonaca (1985.), Godišnja republička nagrada za arhitekturu Vladimir Nazor (1991.), Godišnja nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata za arhitekturu Viktor Kovačić i Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor (2004.)
Akademik Andrija Mutnjaković redoviti je član
Razreda za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti od 2004. godine i voditelj Hrvatskog muzeja
arhitekture od 2011. godine. Na osječkoj Akademiji za umjetnost i
kulturu (K. P. Svačića 1/G, Osijek, svečana dvorana) u četvrtak,
5. listopada u 12 sati održat će predavanje naziva ”Intencije u
arhitekturi”.
Rođen je u Osijeku 1929. godine, gdje završava osnovnu školu i
gimnaziju. 1954. godine diplomirao je na Tehničkom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega radi kao suradnik Drage
Galića, Lavoslava Horvata i
Marijana Haberlea. Od 1957. do 1960. obrazuje se
u Državnoj majstorskoj radionici za arhitekturu prof.
Drage Iblera pri Likovnoj akademiji Sveučilišta
u Zagrebu.
Na temelju dotadašnjeg rada, 1961. godine Savjet za kulturu i
nauku Hrvatske priznaje mu status umjetnika. Osim samostalnog
arhitektonskog rada, također je istraživač i pisac mnogo
teorijskih i povijesnih studija i knjiga. Kroz publicističke i
društvene aktivnosti promiče arhitektonsko stvaralaštvo i
razvijanje kulture stanovanja, a također djeluje kao predavač na
Radničkom sveučilištu u Zagrebu.
Dugogodišnji je član uredništva stručnih publikacija Čovjek i
prostor, Arhitektura, Arhitektura urbanizam te predsjednik
Savjeta izdavačke djelatnosti Društva arhitekata Hrvatske.
Član je predsjedništva Hrvatske udruge likovnih umjetnika
primijenjenih umjetnosti, Udruženja hrvatskih arhitekata te
inicijator formiranja Zajednice umjetnika Hrvatske i Zagrebačkog
salona, čiji je predsjednik bio u dva mandata.
Za svoj rad primio je nekoliko nagrada i priznanja, među kojima
su Nagrada Zagrebačkog salona (1968.), Grand prix X. Biennala
Slavonaca (1985.), Godišnja republička nagrada za arhitekturu
Vladimir Nazor (1991.), Godišnja nagrada Udruženja hrvatskih
arhitekata za arhitekturu Viktor Kovačić i Nagrada za životno
djelo Vladimir Nazor (2004.).
Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Družbe
Braća Hrvatskoga Zmaja i Matice Hrvatske. U zemlji i inozemstvu
objavljuje mnoge edukacijske sadržaje, predgovore zbornicima te
teorijske knjige o suštini i razvoju arhitekture i urbanizma.
Neke od njegovih arhitektonskih realizacija, fokusiranih na
reafirmaciju nacionalne ili regionalne arhitekture u suvremenom
arhitektonskom izrazu, uključuju Narodnu i univerzitetsku
biblioteku Kosova u Prištini, Dom sindikata na Medvednici u
Zagrebu, Dom Crvenog križa u Novom Vinodolskom, Kazalište Trešnja
u Zagrebu i mnoge druge.
Među njegovim projektima poticanja primjene bioničkih zakonitosti
u funkciji arhitekture kao alternative apstraktnom shematizmu
suvremenog grada osječki su Novi grad te druga stambena naselja u
Osijeku, Zagrebu, Beogradu i Bratislavi, ali i centar grada u Tel
Avivu. Također istražuje primjenu kinetičkih faktora u formiranju
zgrada te sudjeluje u mnogobrojnim projektima obnove i
revitalizacije graditeljske baštine na primjeru renovacije
Kaptola, Gornjeg grada i Stare jezgre Zagreba.