Doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a tom je prigodom zahvalila uzgojnim udruženjima što su, unatoč dugogodišnjoj tradiciji zasebnih savjetovanja, pružili podršku novoj inicijativi i pokazali otvorenost za nove koncepte
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu u suradnji je s
uzgojnim udruženjima kao suorganizatorima (Savez udruga hrvatskih
uzgajivača holstein goveda, Središnji savez hrvatskih uzgajivača
simentalskog goveda, Središnji savez uzgajivača svinja Hrvatske,
Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza, Središnji savez
uzgajivača konja hrvatski posavac), uz pokroviteljstvo
Ministarstva poljoprivrede u Gospodarskom centru
Osječko-baranjske županije, u Osijeku organizirala 1. Dane
hrvatskog stočarstva koji će se održati od 7. do 9. studenoga.
Ovaj jedinstveni godišnji stručni skup uzgajivača domaćih
životinja, stručnjaka i znanstvenika te predstavnika državnih
institucija, uz doc. dr. sc. Darju Sokolić,
ravnateljicu HAPIH-a i domaćina savjetovanja, uveličali su i
izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i državni tajnik
u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek,
župan osječko-baranjski Ivan Anušić, glavni
tajnik Europskog saveza uzgajivača simentalskog goveda
Johan Ertl te ostali visoki uzvanici.
Doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a tom je prigodom
zahvalila uzgojnim udruženjima što su, unatoč dugogodišnjoj
tradiciji zasebnih savjetovanja, pružili podršku novoj
inicijativi i pokazali otvorenost za nove koncepte.
”Dugogodišnja savjetovanja pokazala su kako, unatoč
specifičnosti svakog sektora, postoje i one zajedničke teme, a to
su, s jedne strane, kako se boriti s prirodnim nepogodama i
globalnim događanjima koja nas sve pogađaju, kao što su klimatske
promjene, porast cijena uzrokovan geopolitičkim i makoekonomskim
situacijama i sl. a s druge strane, zajednički su dijelom
i visoki zahtjevi koja pred nas stavlja Europska unija i
ispunjenje ciljeva Strateškog plana ZPP-a RH. Još postoji
prostora za dijalog, razmjenu iskustava i najboljih praksi, i
upravo stoga smo danas ovdje na 1. Danima hrvatskog stočarstva
kojima smo željeli okupiti sve sektore u području stočarstva i
pokušati zajednički pronaći rješenja za ovu tešku situaciju u
kojoj se nalaze”, rekla je ravnateljica Sokolić, izražavajući
žaljenje i razumijevanje što je sekcija svinjogojaca zbog
aktualne situacije s afričkom svinjskom kugom prolongirana, te
izrazila podršku s uvjerenjem kako će se savjetovanje uzgajivača
svinja organizirati čim prilike dozvole.
Župan Osječko-baranjski Anušić, zahvalivši ravnateljici HAPIH-a
na inicijativi i realizaciji, istaknuo je kako je ovaj skup došao
u najbolje vrijeme i na najbolje mjesto – županiju kojoj je
poljoprivreda najvažnija grana gospodarstva.
”O problemima ne treba samo razgovarati, nego je potrebno
donijeti konkretne zaključke te ih provesti u praksi i tako
olakšati poljoprivrednicima budućnost”, poručio je župan Anušić.
Video porukom okupljenima se obratio europski zastupnik
Karlo Ressler, ističući kako je stoljećima
hrvatski narod živio na zemlji i od zemlje i poljoprivreda je
više od same gospodarske djelatnosti, što mora i ostati, usprkos
svim problemima koje nas pogađaju, te usprkos nametanju
nerazumnih zahtjeva koja neke europske politike postavljaju pred
poljoprivrednike i tako obiteljska gospodarstva tretiraju kao
najveće industrijske zagađivače.
Državni tajnik Zdravko Tušek je, zahvalivši organizatorima,
istaknuo važnost ovakvog okupljanja stočara na kojemu će se
prokomentirati zajednički problemi te svi izazovi s kojima se
sektor bori i tako poslati jasnu poruku da su stočarstvo, odnosno
poljoprivredna proizvodnja ključni za prehrambenu sigurnost
Republike Hrvatske. Naveo je kako Vlada RH i Ministarstvo
poljoprivrede pomažu proizvođačima kroz brojne mjere i programe
potpore.
Na okruglom stolu ”Budućnosti hrvatskog stočarstva – pogled
s razine donositelja odluka” koji je moderirao poznati
urednik i voditelj HRT-a Mislav Togonal, uz
ravnateljicu HAPIH-a doc. dr. sc. Darju Sokolić, sudjelovali
su i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek,
ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju
Antun Vujić, podpredsjednik Hrvatske
poljoprivredne komore Zvonimir Širjan,
potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i
turizam, prof. dr. sc. Dragan Kovačević, kao
predstavnik uzgojnih udruženja suorganizatora Branko
Kolak (Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein
goveda).
Osvrnuvši se na neizbježno aktualno stanje u svezi afričke
svinjske kuge (ASK), Tušek je istaknuo da je Hrvatska dugo
odolijevala ovoj opasnoj bolesti koja već nekoliko godina hara
Europskom unijom. Za bolest nema cjepiva ni lijeka, stoga je
jedini način borbe pojačanje biosigurnosnih mjera. Dodao je kako
je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja će dati naknadu svim
kategorijama OPG-ova, a trenutno se aktivno traži rješenje kako
vratiti svinjogojsku proizvodnju na gospodarstva, za što će se
osigurati financijska sredstva u narednim mjesecima.
Branko Kolak istaknuo je kako je lani zabilježen pad proizvodnje
mlijeka kako na europskoj razini, tako i domaćoj, za što vidi
nekoliko razloga, među kojima su najvažniji niska otkupna cijena
te povećanje troškova inputa, ali i skrivene potpore koje daju
lokalne uprave u Europskoj uniji, čime su tamošnji proizvođači
dovedeni u povlašten položaj u odnosu na hrvatske.
Dragan Kovačević istaknuo je kako se HGK zalaže za
odvajanje komercijalne proizvodnje od očuvanja tradicije i sela.
Poticaje treba snažnije usmjeriti na ozbiljne proizvođače, jer
ako im se osigura radno mjesto, onda će i ostati na selu. Po
njemu je turizam njihova šansa za ”izvoz kod kuće”, međutim, za
ove kapacitete nemaju dovoljnu količinu poljoprivrednih
proizvoda.
Zvonimir Širjan komentirao je raspršenost potpora, pa je
tako, unatoč većoj količini investiranog novca manji efekt, jer
se po jedinici proizvodnje dobiva zapravo manje u odnosu na
prijašnje godine. Brinu ga još i pitanja povijesnih prava koja će
se na europskom nivou za koju godinu ukinuti.
Antun Vujić naglasio je da potpore ne kasne, da potpora nikada
dosta i da potpore nisu dovoljne da riješe sve probleme
poljoprivrednika, te ujedno najavio isplatu avansa već sredinom
ovog mjeseca. Podsjetio je da, kada je riječ o potporama,
podliježemo i europskim ograničenjima. Posebno je istaknuo
činjenicu da je poljoprivredno zemljište ograničeni resurs,
osobito državno poljoprivredno zemljište, stoga ni jedan zakon ne
može biti idealan, a ni državno zemljište nije jedino zemljište
na kojem se može bazirati proizvodnja.
”HAPIH je, sa svim svojim raspoloživim kapacitetima, kako
podrška resornom ministarstvu, tako i poljoprivrednim
proizvođačima, i do sada i u budućnosti”, istaknula je
ravnateljica HAPIH-a i za ilustraciju navela kako su
HAPIH-ovi stručnjaci na terenu prošle godine označili 115.000
domaćih životinja, uzeli 650.000 uzoraka lijeka u kontroli
mliječnosti, ocijenili vanjštinu 10.000 krava, uzeli više od 3200
bioloških uzoraka izvornih i zaštićenih pasmina, a u
laboratorijima proveli 1.700.000 analiza mlijeka, analizirali
3000 uzoraka stočne hrane, 7500 uzoraka mlijeka na rano
otkrivanje bređosti, 1300 analiza meda, te DNK analizu 3000
uzoraka životinja.
”S obzirom na sve navedeno, hrvatska poljoprivreda ima
budućnostu jer spremni smo na izazove koji nas čekaju, stoga
pozivam na što intenzivniju suradnju”, zaključila je
ravnateljica Sokolić prvu panel raspravu.
Da hrvatska poljoprivreda ima budućnost, potvrdili su i sudionici
drugog panela okruglog stola ”Budućnost hrvatskog stočarstva –
pogled s razine mladih poljoprivrednika” na kojemu su
sudjelovali Marija Kruljac (HUSIM), Igor
Hrastović (SSHP), Marko Ivančan
(SUHUH), Vinko Sičaja (HSUOK)
i Ivan Gašić (najbolji mladi
poljoprivrednik 2018. godine).
Konjogojac Ivan Hrastović istaknuo je kako broj
konja raste, kao i broj mladih uzgajivača. Što se konjogojstva
hladnokrvnog tipa tiče, može se dobro živjeti, ali uvijek može i
bolje. Rješavanjem problema pašnjaka hrvatsko konjogojstvo čeka
svijetla budućnost.
Marija Kruljac istaknula je kako životinje zahtijevaju
24-satnu pažnju, te da ovaj posao traži puni angažman, stoga su
joj veliki problem papirologija i razni evidencijski obrasci za
koje je teško naći vremena. Kako svu dobit reinvestiraju, teško
je napredovati. Veliki je izazov svakako cijena mlijeka, odnosno
kalkulacija proizvodnje koju više ni ne računaju. No, unatoč
svemu ne odustaju.
Sičaja navodi da je ovčarska proizvodnja u nešto povoljnijoj
situaciji, relativno stabilna jer nema oscilacija u ponudi i
potražnji, no kao jedan od većih problema navodi nedostatak radne
snage i zbrinjavanje vune. Nada se zajedničkom rješenju s
Ministarstvom poljoprivrede oko pitanja klanja životinja na
vlastitim farmama, što je posebno izražen problem na
otocima.
Marko Ivančan pak se fokusirao na osuvremenjivanje proizvodnje
visokom tehnologijom te za svojih 150 krava i 8000 litara mlijeka
po kravi nadogradio farmu i uveo robote za mužnju. Pod motom
”što si veći, veća ti je šansa uspjeti”, ambicija mu je
proširiti farmu i na rasplodnu junad.
Ivan Gašić, najbolji mladi poljoprivrednik 2018. godine, svoju je
mljekarsku proizvodnju usmjerio na preradu. Titula mladog
poljoprivrednika bila mu je odlična reklama koju je uspješno
iskoristio za promociju svojih proizvoda. Proizvodi široku paletu
mliječnih proizvoda, koje uspješno prodaje na lokalnom tržištu, a
želja mu je proširiti se na druga područja. Po njemu je dodana
vrijednost proizvoda jedini pravi smjer za manje proizvođače, što
je savjetovao svima koji žele opstati u ovoj proizvodnji.
1. Dani hrvatskog stočarstva započeli su sekcijom 25.
savjetovanja uzgajivača ovaca i koza, u okviru koje je održana i
tradicionalna izložba ovčjih i kozjih sireva. Šampionom izložbe
proglašen je kozji sir u vosku s biberom i češnjakom proizvođača
OPG Moravec iz Nove Vesi Petrijanečke.
Na skupu obilježena je i obljetnica 110 godina
uzgojno-selekcijskog rada u RH čiji se počeci ponajprije odnose
na simentalsku pasminu, koja je tradicionalno najzastupljenija
pasmina u RH. Stoga raduje činjenica kako je organizirana
primjena selekcijskih metoda omogućila ponovno pozicioniranje
hrvatskog simentalskog uzgoja na međunarodnoj razini.