Tribina će se održati u učionici 54 na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Lorenza Jägera 9) s početkom u 18 sati te je otvorena za javnost
U četvrtak, 12. siječnja održat će se četvrto
popularno-znanstveno događanje u sklopu 11. ciklusa Otvorenog
četvrtka kao dijela projekta popularizacije znanosti FUZ&JA
Filozofskog fakulteta u Osijeku, naslovljeno “Kriza u sustavu
visokog obrazovanja”.
Na tribini će sudjelovati dr. sc. Zvonimir
Glavaš (Filozofski fakultet u Zagrebu), Dora
Kršul, mag. (Telegram), izv. prof. dr. sc. Boško
Pešić (Filozofski fakultet u Osijeku) te dr. sc.
Tvrtko Smital (Institut Ruđer Bošković).
Tribina će se održati u učionici 54 na Filozofskom fakultetu u
Osijeku (Lorenza Jägera 9) s početkom u 18 sati te je otvorena za
javnost. Događanje će se prenositi i preko YouTube kanala
Otvorenog četvrtka, pri čemu će biti omogućeno sudjelovanje u
raspravi putem chata.
O tribini
Već popriličan broj godina šira je javnost u Hrvatskoj o
sveučilišnim temama naviknula slušati gotovo isključivo kroz
prizmu korupcijskih afera i podbačaja na svjetskim rang-listama,
s pozitivnim vijestima kao rijetkim iznimkama. Javna je
percepcija akademske zajednice uvelike takva da se doživljava
bilo kao udaljen i narcisoidno samozaokupljen krug koji malo toga
može ponuditi širem društvu ili kao izrazito močvarno tlo što
zrcali njegove najgore tendencije.
Ipak, nekoliko je velikih promjena u polju znanosti i visokog
obrazovanja tijekom prošle godine odjeknulo javnim prostorom s
konotacijom svojevrsnih prekretnica. Donesen je novi Zakon o
visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, dogodila se
promjena vodstva Sveučilišta u Zagrebu, kao i znatno pomlađivanje
i preustroj Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja,
a iz resornog ministarstva stižu i najave novih promjena.
Dok se čekaju prvi rezultati tih promjena, sa
sugovornicima će se porazgovarati o uzrocima neslavne slike s
početka ovog teksta. Zašto je javna percepcija akademske
zajednice takva i je li ona opravdana? Radi li se o pojedinačnim
slučajevima ili je čitav sustav nevaljalo postavljen? Na kojim je
dionicima sustava najveća odgovornost i što tko može učiniti da
popravi stvari? Je li opravdano govoriti o temeljitoj krizi
sveučilišta u Hrvatskoj i ima li joj lijeka? Koliko se situacija
zapravo razlikuje od one u drugim poljima društva, koliko je
društvo svjesno te krize i bi li ga trebala posebno zabrinjavati?
Je li poželjan put veća ili manja (ne)zavisnost sveučilišta od
politike i tržišta?
O svemu tome i brojnim drugim povezanim pitanjima porazgovarat će
se u četvrtak, 12. siječnja na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
O sudionicima tribine
Zvonimir Glavaš književni je teoretičar i nastavnik Odsjeka za
kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Preddiplomski i diplomski studij Hrvatskog jezika i književnosti
i Povijesti završio je na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a
Poslijediplomski doktorski studij književnosti, izvedbenih
umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Od 2014. zaposlen je na Katedri za teoriju književnosti
zagrebačkog Odsjeka za kroatistiku kao doktorand, a od 2020. i
kao poslijedoktorand. Suradnik je na jednom nacionalnom i
međunarodnom istraživačkom projektu, autor je dvadesetak
znanstvenih radova te podjednakog broja izlaganja na skupovima u
zemlji i inozemstvu. Dugogodišnji je predstavnik zaposlenika u
suradničkim zvanjima u Fakultetskom vijeću matične ustanove.
Dora Kršul novinarka je portala Telegram.hr na kojemu prati
područja obrazovanja, znanosti i politika za mlade. Magistrirala
je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i još
tijekom studija počinje pisati za portal srednja.hr,
specijaliziran za školstvo. Od 2016. prati neuspjeli pokušaj
obrazovne reforme u Hrvatskoj te prijeporna zbivanja na hrvatskim
sveučilištima, s naglaskom na zagrebačko.
Dobitnica je dviju nagrada Hrvatskog novinarskog društva – za
istraživačko i internetsko novinarstvo za 2017. godinu – za
tekstove o pokušajima rušenja kurikularne reforme. Godine 2019.
prelazi u redakciju Telegram.hr. Predsjednica je Zbora
istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva.
Boško Pešić studirao je filozofiju i sociologiju na Hrvatskim
studijima u Zagrebu od 1993. do 1998. Doktorski studij iz
filozofije završio je 2010. godine na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu obranivši tezu o Heideggerovu i Jaspersovu ranijem učenju
o egzistenciji. Od 2013. godine radi na Odsjeku za filozofiju
Filozofskog fakulteta u Osijeku, gdje predaje niz predmeta iz
teorijske filozofije.
Kao vanjski suradnik 2011. godine predavao je na Odsjeku za
filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, jednako tako od 2015.
godine predaje na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog
fakulteta u Tuzli te od 2022. godine na Odsjeku za filozofiju
Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Također je predavač na
poslijediplomskom doktorskom studiju Filozofija na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. Voditelj je Laboratorija za eksperimentalnu
estetiku (Estetičkog laboratorija) Filozofskog fakulteta u
Osijeku.
Tvrtko Smital diplomirao je inženjersku biologiju (smjer
ekologija) 1994. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u
Zagrebu. Potom se zapošljava kao tzv. znanstveni novak u
Laboratoriju za molekularnu ekotoksikologiju Zavoda za
istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.
Radeći na temama iz područja molekularne ekotoksikologije,
magistrirao je 1998., a doktorirao 1999. godine. U više navrata
boravi na višemjesečnim istraživačkim usavršavanjima na
Sveučilištu u Mainzu te 2003./2004. g. na poslijedoktorskom
usavršavanju na Sveučilištu Stanford kao dobitnik stipendije
Fulbright Scholar Programa. Od 2005. godine voditelj je
Laboratorija za molekularnu ekotoksikologiju na Institutu Ruđer
Bošković u Zagrebu, gdje je i danas zaposlen na radnom mjestu
znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju te predstojnika Zavoda za
istraživanje mora i okoliša.
Autor je i suautor 60-ak SCI (Science Citation Index) originalnih
znanstvenih radova, 3 poglavlja u knjizi i jednog patenta te
preko 1900 citata (Scopus/Web of Science). Održao je 20-ak
pozvanih predavanja na uglednim inozemnim institucijama ili na
međunarodnim konferencijama te vodio 15 domaćih i međunarodnih
istraživačkih projekata. Bio je recenzent za 20-ak inozemnih
znanstvenih časopisa iz područja biologije i/ili
ekotoksikologije, recenzent projekata za nacionalne znanstvene
fondacije iz Njemačke, Portugala, USA-a, UK-a, Češke i Hrvatske.
Predavač je na poslijediplomskim studijima na sveučilištima u
Zagrebu i Osijeku.
Mentor je niza diplomskih i 10 doktorskih radova na hrvatskim
sveučilištima te suvoditelj niza doktorskih/poslijedoktorskih
studenata iz inozemstva (Norveška, Italija, Srbija, Njemačka,
Portugal, Švicarska). U više navrata bio je član Velikog i Malog
vijeća te je trenutno predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i
visokog obrazovanja.