Jedan od alarmantnih rezultata je brzo povećanje prekomjerne težine i pretilosti u većini europskih zemalja
U okviru akcije “Lov na tihog ubojicu”, čiji su ciljevi promocija
zdravoga načina života, podizanje svijesti o opasnostima vezanim
uz arterijsku hipertenziju, dijabetesa te tjelesne neaktivnosti
i ukazivanje na neprepoznate čimbenike rizika ove bolesti,
Medicinski fakultet Osijek, Hrvatsko društvo za hipertenziju i
Hrvatska liga za hipertenziju u suorganizaciji Studentske sekcije
FizIOS, Alumni kluba MEFOS, CroMSIC Osijek i Kineziološkog
fakulteta Osijek, organizira Javnozdravstvenu akciju u više
hrvatskih gradova povodom Međunarodnog dana hipertenzije i
mjeseca svibnja koji je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
mjesec mjerenja krvnog tlaka i borbe protiv hipertenzije.
Javnozdravstvena akcija će se u Osijeku održati 21.
svibnja 2022. godine od 10 do 13 sati u
Portanovoj, Svilajska ul. 31A, 31000, Osijek te
ćemo tom prilikom mjeriti krvni tlak, glukozu u krvi, odrediti
indeks tjelesne mase te izračunati faktor rizika od nastanka
kardiovaskularnih bolesti. Svi sudionici će imati priliku
posavjetovati se s liječnicima, nutricionistima i kineziolozima.
Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak
>140/90) je tiha podmukla bolest, koja godinama ne mora
pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja
ciljnih organa. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju
i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj
razini.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni
uzrok smrtnosti.
Uz hipertenziju, šećerna bolest spada među vodeće svjetske
javnozdravstvene probleme uz prevalenciju od 6% i predviđanje
njenog porasta do 2025. na 7,3% u dobnoj skupini 20-79
godina.
Najčešće komplikacije šećerne bolesti su kardiovaskularne
bolesti, retinopatija, nefropatija, neuropatija, dijabetičko
stopalo i posljedične amputacije donjih ekstremiteta i one su
glavni uzrok mortaliteta i glavni uzrok sve većeg opterećenja
zdravstvenog proračuna troškovima dijabetesa. Svjetsko
zdravstveno izvješće “Smanjenje rizika, promocija zdravog
življenja” stavlja fizičku neaktivnost među 10 vodećih rizika
koje doprinose nezaraznim bolestima, globalnom morbiditetu i
mortalitetu.
Jedan od alarmantnih rezultata je brzo povećanje
prekomjerne težine i pretilosti u većini europskih zemalja,
posebno među djecom i mlađim ljudima.
Tjelesna neaktivnost zajedno s prekomjernom
težinom i pretilosti koja njome rezultira povećava rizik
ozbiljnih bolesti kao što su: koronarna bolest srca,
moždani udar, visoki krvni tlak i dijabetes.