Već više od dva desetljeća Mirka Ćurića vežemo uz scenske slike koje nam svaki puta donesu nešto novo iz bogate tradicijske baštine i prošlosti Đakovštine
Eh, ti opojni dani i noći prvih dana srpnja, kada se svijet
užari, polja zazlate, duše razgale, srca otvore, a cijela
Đakovština otvori kapije i uresi avlije, kada poteče vino i
zamiriši pečenka, otvore se srca i zatitraju grla, sokaci se
zanjišu od pjesma i kola, zatrepere od šuštavih rubina, od prve
ljubavi, milovanja i snivanja, od topota lipicanaca, lajanja
bujtara i pucanja bičeva: zabruji svijet u ritmu Slavonije, a
svim svojim čulima znate: stigli su nam jedinstveni Đakovački
vezovi.
Gore istaknutim rečenicama započeo je Mirko
Ćurić, dugogodišnji kreator scenskih slika kojima se
ispred Đakovačke katedrale otvaraju Đakovački vezovi, priču koju
smo ga zamolili da nam ispriča o ovogodišnjoj scenskoj slici
”Sjaj nam sunce domovini slatkoj…” kojom će se svečano
otvoriti 58. Đakovački vezovi 5. srpnja.
Već više od dva desetljeća Mirka Ćurića vežemo uz scenske
slike koje nam svaki puta donesu nešto novo iz bogate
tradicijske baštine i prošlosti Đakovštine, a očito je kako još
uvijek ima novih ideja koje se na najljepšoj pozornici prikazuju
čitavoj Hrvatskoj.
”Naravno, ove prethodne rečenice iz uvoda manje spadaju u
današnji svakodnevni život, a više u prostor folklora i
identitetskih sjećanja, ali javna pozornost koja se osjeća s
približavanjem Đakovačkih vezova kazuje kako je ova
manifestacija, koju je utemeljio dr. Zvonimir Benčević sa
suradnicima 1967., opravdala i opravdava svoje postojanje. Velika
je čast i obveza raditi već više od dva desetljeća program kojim
se ova manifestacija svečano otvara ispred naše prekrasne
Strossmayerove katedrale. Nakana je uvijek ista, u nekoliko slika
ispresijecanih protokolarnim uvodom, glazbenim, običajnim i
plesnim točkama, ispričati kroz nekoliko slika nešto iz naše
bogate tradicije i iznimno poticajne prošlosti”, rekao je
U središtu scenske slike poznati je književnik Luka Botić
Scenarij svečanog otvaranja 58. Đakovačkih vezova nazvan je ove
godine ”Sjaj nam sunce domovini slatkoj” prema, barem u
Đakovu, ponešto izmijenjenom najpoznatijem stihu Luke
Botića koji se nalazi i na spomeniku na đakovačkom
Gradskom groblju. Botić je izvorno napisao ”sjaj mi”, a mi
danas 161 godinu od njegove smrti njegove stihove doživljavamo
kao zajedničku baštinu pod ovim istom đakovačkim i slavonskim
nebom.
Izbor Botićevih stihova jasan je znak kako će glavni junak
dramske igre obogaćene pjesmom, plesom, narodnim običajima,
gastronomskim i konjogojskom tradicijom biti Luka Botić, veliki
hrvatski pjesnik, koji je u Đakovu ostvario veliku pjesničku
karijeru, iako je prekratko živio (od 1830. do 1863.). U
Đakovu je proveo trećinu svoga prekratkog života te na koncu
izabran i za saborskog zastupnika, narodnog predstavnika
Đakovštine, u možda najslavnijem saborskom sazivu iz1861.
”Luka Botić je vjerojatno najpoznatiji đakovački književnik, a
osim na groblju, njegove tragove nalazimo i u samom središtu
Đakova. Jedna od glavnih ulica zove se Botićeva, na jednoj od
kuća u toj ulici nalazi se i spomen-ploča koja mu je posvećena, a
na mjestu gdje se dotiču Strossmayerov trg, Ulica Luke Botića i
Ulica Ivana Pavla II., nalazi se spomenik Luke Botića,
rad akademskog kipara Sušca, poklon
Đakovu Zvonka i Mire
Benašića podignut 2013”, rekao nam je naš
sugovornik o samom Luki Botiću.
U Đakovu i Kaštelima se petnaest godina održavaju Dani Luke
Botića, jedinstvena kulturna manifestacija koja povezuje sjever i
jug Hrvatske pa je primjereno da se u ovoj jubilarnoj godini i
Đakovački vezovi dotaknu baš Luke Botića.
”U središtu je scenske slike kulturno-povijesni događaj iz 1854.
kada Luka Botić dobiva prvu hrvatsku književnu nagradu –
čitatelja Nevena – zarađuje osam zlatnih dukata i postiže
nacionalnu slavu koja mu podiže ugled i kod njegovog mecene
biskupa Strossmayera. U scenskoj slici susrećemo Luku Botića i
njegovog najboljeg prijatelja, Mirka Hrvata
kasnijeg predsjednika Hrvatskog sabora, biskupa Strossmayera i
njegovog tajnika i pjesnika Jurja Tordinca te
neke druge povijesne i izmaštane likove. Oni nam pokazuju jedno
prijelomno vrijeme hrvatske povijesti, ali i narodnu
svakodnevicu, običaje, međusobne odnose, uz neizostavan humor
koji začini dramsku radnju. Naravno, sam tijek radnje je
tajna, a oni znatiželjniji Đakovčani dio radnje mogu
‘uhvatiti’ i na generalnoj probi, dan uoči svečanog
otvaranja, u četvrtak, 4. srpnja”, rekao je Mirko Ćurić o
sadržaju ovogodišnje scenske slike.
Prijenos otvaranja i ove godine na Prvom programu Hrvatske
televizije
I ove godine, dvadeset i prvu godinu zaredom autor scenarija je
Mirko Ćurić, a redatelj Darko Milas. Glazbeni je
urednik Tomo Radičević. Tehnička produkcija
je Boris Miholjek, videozapisi Mario
Šulina, scena Jasna Ćorić i
Saša Vuković, a maska Ružica
Miler. Program vode Sandra Lončarić i
Stjepan Bešlić, a dramsku igru
izvode Vedran Dakić, Ivan Ćaćić, Ana Ilakovac,
Antonija Mrkonjić, Antonio Jakupčević, Tatjana Bertok Zupković,
Selena Andrić, Miroslav Čabraja, Mario Rade, Lovro Klepo
i Darko Milas, KUD-ovi ”Tena” i ”Šokadija”
Strizivojna te niz glazbenih sastava i solista.
Svečano otvaranje 58. Đakovačkih vezova, kao i prethodnih godina,
moći će se pratiti uz izravan prijenos na Prvom programu Hrvatske
televizije od 21 sat.