Šokantno je, kaže, što je lani gotovo svaka druga smrt u Hrvatskoj uzrokovana upravo neprepoznatim i nekontroliranim povišenim tlakom, šećerom u krvi ili povišenim kolesterolom
Čak 10 posto prvašića ima povišeni kolesterol, pa će u nedjelju u
sklopu nacionalne kampanje “Znaš li svoj broj?”, koja promiče
važnost ranog otkrivanja visokog kolesterola i prevencije
kardiovaskularnih bolesti, djeca kroz utrku u centru Zagreba
učiti o važnosti brige za zdravlje, piše Danas.hr.
Prošlogodišnji pilot projekt probira na povišene vrijednosti
ukupnog kolesterola prilikom obaveznog pregleda djece pri upisu u
prvi razred pokazao je da čak 10 posto prvašića ima povišeni
kolesterol, a liječnici su složni da je to izravna
posljedica nezdrave prehrane i fizičke neaktivnosti.
Kolesterol je često povišen zbog pretilosti – Hrvatska je
druga najdeblja nacija u EU. Zbog nedostatka simptoma većina
niti ne zna da je u riziku, tako da pravovremena
dijagnoza, zdrav način života i usvajanje zdravih navika od
najranije dobi mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija.
Stoga se radi podizanja svijesti o važnosti ranog
prepoznavanja zdravstvenih rizika danas
organizira simboličnu dječja utrka od 300 metara
na Trgu bana Jelačića pod nazivom “Trk! Za zdravlje!”.
Start je u podne, a program počinje u 10 sati zabavnim
aktivnostima i nastupom mladog hrvatskog blues glazbenika Odina.
“Neka naši najmlađi od najranije dobi krenu brinuti za svoje
zdravlje i potaknu svoje roditelje, djedove i bake na
redovite kontrole kod liječnika jer osobe koje su dugotrajno
izložene povišenim vrijednostima LDL kolesterola i povišenog
tlaka imaju značajno veći rizik za razvoj kardiovaskularnih
bolesti od ostatka populacije”, istaknuo je pročelnik Zavoda za
bolesti metabolizma KBC-a Zagreb i dopredsjednik Hrvatskog
društva za aterosklerozu Hrvatskog liječničkog zbora Ivan
Pećin.
Šokantno je, kaže, što je lani gotovo svaka druga smrt u
Hrvatskoj uzrokovana upravo neprepoznatim i nekontroliranim
povišenim tlakom, šećerom u krvi ili povišenim kolesterolom.
Povišeni “loš” LDL kolesterol jedan je od glavnih rizika za
razvoj kardiovaskularnih bolesti, jednog od vodećih uzroka
smrtnosti u Hrvatskoj i u svijetu. On može biti i nasljedan,
procjenjuje se da u Hrvatskoj od
obiteljske hiperkolesterolemije boluje 15.000 osoba, no samo
ih je pet posto svjesno dijagnoze, a oni koji se ne
liječe vrlo rano dobivaju srčano-žilne komplikacije.
Veliki iskorak u prevenciji kardiovaskularnih bolesti
predstavlja probir na povišeni kolesterol koji se od 2023.
provodi među predškolcima, a važan je i za druge članove
obitelji jer ako se kod predškolca utvrdi obiteljska
hiperkolesterolemija, liječnik će na pretrage uputiti i članove
njegove obitelji.
Raste zabrinutost psihijatara zbog agresije kod djece i mladih
Hrvatski su psihijatri zabrinuti zbog sve prisutnije agresije kod
djece i mladih, koja je usmjerena ne samo prema drugima već i
prema sebi, a uzrok sve većeg broja dijagnoza i njihovih
kompleksnih stanja, od kojih će anksioznost postati sastavni dio
života, vide u društvu i obitelji.
Na nedavno održanoj Školi dječje i adolescentne
psihijatrije, na kojoj se razgovaralo o u posljednje vrijeme
aktualnoj rodnoj disforiji, upozoreno je da je
mentalno i emocionalno zdravlje djece ugroženo
zbog silnih iskušenja u kojima se danas nalazi zapadna
civilizacija.
Dječja psihijatrica Maja Rogulj iz splitskog
KBC-a kaže da se djeca najčešće javljaju zbog anksioznosti
i poremećaja afektivnog spektra, među njima je veliki broj
neurorazvojnih poremećaja, suicidalnosti koja ide uz depresiju,
sklonost samoozljeđivanju, poremećaja u ponašanju i sve češće
ovisnosti.
Poremećaji u sve nižoj životnoj dobi
Primijetila je da su poremećaji u sve nižoj životnoj dobi, a
kliničke slike sada su ozbiljnije nego prije. I sama je
imala pacijente s rodnom disforijom, to je kompleksno stanje u
kojem se radi o neusklađenosti rodne uloge i tjelesnih obilježja,
uslijed čega se može javiti emocionalni distres (stres protiv
kojeg se osoba svakodnevno bori).
“Najčešće su to depresivna stanja, anksiozna reagiranja,
suicidalnost i brojni drugi komorbidni
poremećaji, a terapija je, kao i za većinu mladih,
psihoterapijska podrška, individualna psihoterapija i rad s
obitelji”, dodaje Rogulj.
Dječji psihijatar iz splitske Poliklinike za rehabilitaciju osoba
sa smetnjama u razvoju Zoran Vujnović ističe da su u
ranoj dječjoj dobi prisutni problemi djece iz autističnog
spektra, u školskoj dobi ADHD i poremećaji u ponašanju, dok
u adolescentnoj dobi prevladavaju anksiozna i depresivna stanja,
te poremećaji prehrane.
Stručnjake brine sve prisutnija agresija kod djece i
mladih, koja nije usmjerena samo prema drugima, već i prema
sebi, a njihovo viđenje stvarnosti je obojano emocijama.
Vujnović upozorava da će sve više djece biti anksiozno, odnosno
anksioznost će postati sastavni dio života svih nas. Teško će se
naći zdravi ljudi, možda funkcionalni, ali klasično zdravlje od
prije sto godina više neće postojati. Izvor problema on vidi u
društvu i obitelji.
Pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC
Rijeka Danijela Petrić naglašava da su
problemi djece i adolescenata posljednjih nekoliko
godina nakon covid pandemije prilično veliki, zbog čega
se pojačava pritisak na njihovu struku.
Puno mladih pokušava suicid
“Puno je mladih koji pokušaju suicid, a jedan broj njih,
nažalost, to i realizira. Sada u školskoj medicini imaju programe
u kojima na sistematskim pregledima otkrivaju
suicidalnu djecu, koju šalju nama. To znači da se ipak radi,
govori i uči o destigmatizaciji, da nije loše potražiti
pomoć, te da možemo pomoći mladima i obiteljima”,
kaže Petrić.
Savjetuje da se više radi na preventivi, počevši od vrtićke dobi,
kako bi se djecu i mlade upoznalo s
problematičnim situacijama, te ističe da je trend rodne
disforije u porastu ne samo u Hrvatskoj i Europi, već u cijelom
svijetu.
Specijalistica dječje adolescentne psihijatrije u Općoj bolnici
Varaždin Valentina Bosilj Roki ispričala je o pacijentici koja i
danas govori u ženskom rodu, iako je u međuvremenu prošla
socijalnu tranziciju te je sada dječak.
“Ta 13-godišnja djevojčica je 2021. došla zbog drugih problema
funkcionalne prirode, no nakon devet mjeseci ambulantnog
praćenja pojavio se njezin problem s rodnim identitetom.
Deklarirala kao ‘nebinarna osoba’, što znači da nije niti jednog
roda, a kasnije je tražila da je zovemo muškim imenom. Nakon što
je prošla tranziciju živi u muškom rodu, no i dalje nije
zadovoljna. Planiramo nastavak liječenja zbog kompliciranije
psihopatologije”, rekla je Bosilj Roki.
Predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split Trpimir
Glavina smatra da je glavni problem u današnjem načinu
života jer se kod nas
kroz jednu generaciju promijenio kontekst života i
odgoja.
“Dok sam bio dijete majka me vukla s ulice gdje sam se
igrao, dok danas mnoga djeca nemaju interakciju s drugom
djecom i ne igraju se, a to su osnove odrastanja i traženja
identiteta. Mi se moramo s tim pozabaviti”, kaže Glavina.
Za rodnu disforiju kaže da ne voli trendove u medicini, jer je to
kao i moda. Djeca nisu formirane osobe, ona traže svoj
identitet, a u toj dobi je sve dozvoljeno. Zato stariji trebaju
određivati što se može, a što ne, poručio je.