Mladoženja na dan vjenčanja prosječno imao nešto manje od 32 godine, dok je mladenka imala oko dvije i pol godine manje. A recimo, 1989. mladenka je u prosjeku imala 23 godine, a mladoženja 27.
Kakve veze ima mjesto gdje živite s tim hoćete li se ženiti,
koliko traju hrvatski brakovi, i je li moguće da manje brakova
ima u katoličkim zemljama, sve su to pitanja na koja su povodom
Valentinova i Svjetskog dana braka odgovore dali naši državni
statističari. Zato se Mojmiri Pastorčić u
studiju RTL Direkta pridružio kolega Petar
Panjkota koji je analizirao zanimljivu statistiku.
Žene li se Hrvati više nego Europljani?
“Točno smo negdje u europskom prosjeku, s tim da i kod nas i u
cijeloj Uniji broj brakova nastavlja padati.
U Hrvatskoj su, dakle, 2022. za koju imamo podatke, sklopljena 18
074 braka, malo manje nego godinu prije, a osjetno manje od
brojki do 2020. Kad je uvijek bilo više od 20 tisuća brakova
godišnje. Na tisuću stanovnika imamo 4,7 brakova, kad se gleda po
županijama najviše se u tradicionalne svatove ide u
Vukovarsko-srijemskoj, tamo ih je 6 na 1000, slično je i u drugim
dijelovima Slavonije, dok su tradicionalnom braku najmanje skloni
u Istri.
Ako gledamo europski prosjek, evo karte, što je tamnija nijansa
to je više brakova, mi smo negdje po sredini, najviše ih je u
Mađarskoj, Latviji, Litvi, Danskoj, a najmanje u Italiji,
Portugalu, Španjolskoj i Irskoj, zanimljivo, sve dominantno
katoličkim zemljama. Objašnjenje bi, kažu neki stručnjaci, moglo
biti da se u tim državama mladi suočavaju s većim ekonomskim
problemima pa su i manje skloni ulasku u brak.”
S koliko godina Hrvati stupaju u brak i žene li se više u
crkvi ili kod matičara?
“Već se godinama priča kako parovi, ako se uopće žene, to čine
sve kasnije.
To potvrđuju i podaci, prema kojima je mladoženja na dan
vjenčanja prosječno imao nešto manje od 32 godine, dok je
mladenka imala oko dvije i pol godine manje. A recimo, 1989.
mladenka je u prosjeku imala 23 godine, a mladoženja 27.
A kad su u pitanju vjerski i građanski brakovi, nakon što su
dvije godine prvi put primat držali građanski brakovi, trend se
neočekivano promijenio. Neznatno, ali ipak, 2022. malo više od
polovice parova vjenčalo se pred svećenikom, njih mrvu manje od
pola pred matičarom. Kad gledamo po županijama, najviše crkvenih
vjenčanja bilo je u Lici, čak 63 posto, a najmanje opet u
liberalnoj u Istri, otprilike tek svako treće.”
Zanimljivo je da je razvoda manje nego proteklih
godina.
“Ako gledamo posljednje dvije godine, to je bio period s najmanje
razvoda u ovom stoljeću.
Još 2022. je, dakle, bilo 4 808 razvoda, što je par stotina više
nego godinu prije, a od 2000. na ovamo gotovo svake godine ih je
bilo više od pet tisuća. Imamo 266 razvoda na 1000 brakova,
najmanje opet u konzervativnijoj Šibensko-kninskoj županiji, 103
na 1000, a najviše, možda iznenađujuće, u Karlovačkoj, čak 456,
tamo gotovo svaki drugi brak završi razvodom.
I oko toga imamo još jedan zanimljivi podatak – prosječno
trajanje brakova razvedenih je 15,3 godine. I to se trajanje od
2009., kada su brakovi trajali samo 13 i pol godina, gotovo
stalno produžuje. A kako to tumačiti, e pa neki stručnjaci kažu
da bi razlog mogao biti u iseljenicima, koji se mladi vjenčaju
ovdje, a onda razvode vani.”
Nisu svi parovi u braku, zanima me koliko ima
izvanbračnim zajednica, a koliko samaca?
“Izvanbračnih zajednica je otprilike 10 posto u odnosu na bračne.
Prema posljednjim podacima, u izvanbračnoj zajednici živjelo je
nešto manje od 135 tisuća ljudi, to su, da podsjetimo, oni koji
se nisu ženili, a žive skupa najmanje tri godine. I recimo,
podaci govore da se u čak osam EU zemalja, među njima su recimo
Slovenija i Francuska, više djece rađa u takvim zajednicama nego
u tradicionalnom braku.
I, na kraju su nam ostali samci, njih milijun i 547 tisuća,
odnosno čak 47 posto, ne živi ni u jednom obliku zajednice. I ne
samo to, kućanstva sa samo jednim članom su najbrojnija – ima ih
gotovo 400 tisuća, što je skoro trećina svih kućanstava u
Hrvatskoj.”
Polovina ljudi u Hrvatskoj su samci, zanimljivo. I za
kraj da spomenemo i ono čega nema u Hrvatskoj, to su gej
brakovi.
“Da, još jedna dominantno religiozna zemlja mogla bi u četvrtak
postati 16. u Europskoj uniji koja će legalizirati istospolni
brak.
Evo, ovo je karta na kojoj možete vidjeti kako stvari u Europi
stoje danas, 41 posto europske populacije već živi tamo gdje je
gej brak legalan, čak 20 zemalja ga priznaje, to su ove tamno
plave, među njima je sada 15 članica Europske unije.
Ove svijetlo plave imaju životno partnerstvo, a ove crvene imaju
ustavne prepreke za gej brakove, među njima i Hrvatska. A, dakle,
Grčka, zemlja u kojoj je 95 posto vjernika, i to na prijedlog
konzervativnog premijera Micotakisa, inače kolege Andreja
Plenkovića iz europskih pučana, će preksutra u
parlamentu glasati da se legalizira istospolni brak. Eto, možda
je to dobra poruka za kraj našem premijeru za Valentinovo.
Živjela ljubav!”