Zima na +17 °C

Voćari na mukama, vrijeme kao da smo usred proljeća: “Pregorio sam, ne isplati se”

RTL

Vrijeme kao usred proljeća, a u srcu smo zime. Ludo vrijeme utječe na prirodu, ali i na ljude. Dok voćke počinju pupati, a pčele prekidaju mirovanje i kreću u potragu za peludi – voćari krče voćnjake

Oko pčelinjaka vlada velika gužva. Pčele prekidaju mirovanje,
izlaze iz košnica i kreću u potragu za peludi. Sve kako bi nakon
zime i trebalo biti. Problem je samo što je tek početak veljače,
piše Danas.hr.

“Unosom peludi matica kreće malo jače nositi, proširi se leglo,
ako dođe baš ono jako hladno vrijeme one se ponovno u klupko
vraćaju i onda zna leglo ostati na rubovima, leglo propada,
dolazi do bolesti i to onda može biti problem”, kaže pčelar
Andrej Dješka. Na problem visokih temperatura u
ovo doba godine ukazuju i voćari. “Desetak dana ovakvih toplih –
puknut će zeleni vrh i zazelenjet će i to polako ide znači prema
cvjetanju što je prerano”, kaže voćar Željko
Šaravanja.

Obitelj Šaravanja voćarstvom se bavi više od 40 godina, dobro
osjeća i teško proživljava promjene koje donosi vrijeme. “Ovakvo
vrijeme tjera pupove, cvjetanje ubrzava, travanj sredina obavezno
dolazi mraz, prema tome bez roda smo u zadnje barem četiri
godine”, kaže Željko.

Voćke je sadio Željkov otac Milan (92). Sada ih teška srca sa
sinom ruši.

“Razmišljao sam da mi je žao donekle, ali pregorio sam – nema, ne
isplati se”, kaže Milan Šaravanja. Od voćnjaka
je obitelj nekada mogla normalno živjeti no, to je sada, kažu
prošlost kao i nekadašnja klima.

“Ovo je nekada bilo zubato sunce, morao si biti obučen, dugih
rukava, evo ga sad grije – vruće”, kaže Željko. Sjećaju se
snijega koji je nekada i u ožujku bio do koljena. O promjeni
klime Milan kaže: “Bog dao, Bog uzeo.” Voćkama režu grane kako bi
iskrčili voćnjak i na zemljištu uzgajali povrće. Raduju se mladom
luku i salati koji bi mogli biti spremni za Uskrs. Prilagođavaju
se promjenama, protiv kojih kažu ne mogu.

“Slušamo te svjetske velesile, to zagađivanje, mi smo tu mali,
sitni, nemoćni i tu ne možemo ništa napraviti, ali se moramo
prilagoditi”, kaže Željko. U igri prirode i čovjeka sve je
povezano. Promjena je stalna, a prilagodba nužna. I zato svi oni
koji godinama žive od plodova zemlje poručuju: “Oprezno dok za
igru još ima vremena”.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari