KBC Osijek jedna je od rijetkih bolnica koja lani bilježi porast broja poroda. U prethodnoj je godini tako evidentirano 1835 poroda, što je nešto više u usporedbi s 2022. u kojoj je zabilježeno njih 1806
U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje
statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i
manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog
priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za
statistiku (DZS).
U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego
2022. godine kad ih je živorođeno 34.027 čime je nastavljen trend
znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice 2000. godine
rođeno je 43.746 djece.
KBC Osijek jedna je od rijetkih bolnica koja lani bilježi porast
broja poroda. U prethodnoj je godini tako evidentirano 1835
poroda, što je nešto više u usporedbi s 2022. u kojoj je
zabilježeno njih 1806. No, kad se gleda cijela Osječko-baranjska
županija, odnosno pribroje i podatci iz našićke bolnice, na
podučju županije u 2023. godini rođeno je 46 beba manje nego
2022.
Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000
ljudi manje nego godinu ranije. Lani je, naime umrlo 51.319
ljudi, a godinu ranije 56.979. Za usporedbu u 2020. broj umrlih
bio je 57.023, a 2021. kad je koronavirus bio na vrhuncu čak
62.712.
zrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je koronavirusa od
kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo
na ukupan broj umrlih osoba.
Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih smanjen je negativni
prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene
djece i broja umrlih na minus 19.272 s minus 23.096.
No, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja
prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan,
rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena
istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.
Detaljni i konačni podaci prirodnog kretanja stanovništva za
2022. pokazali su da je u toj godini rođeno 34.027 djece ili 7,2
posto manje nego godinu ranije pri čemu je svako četvrto rođeno
izvan braka.
Znatan pad živorođene djece pokazuje i usporedba podataka s
ranijim godinama jer je u 2022. živorođeno gotovo deset tisuća
djece manje nego u 2000.
Brojka živorođenih u 2005. pala je na 42.492, a nakon porasta na
43.361 rođenih u 2010., pala je značajno u 2015. na 37.503 te
dodatno u 2020. na 35.845.
U 2022. živorođene djece je 7,2 posto ili 2625 manje nego u
prethodnoj godini pri čemu je stopa nataliteta iznosila 8,8
živorođenih na 1000 stanovnika.
Kao i u ranijim godinama, i u 2022. najviše je bilo prvorođene
djece, odnosno 44,9 posto, drugorođene 34,2 posto, trećerođene 13
posto te četvrtorođene i višerođene 6,8 posto te u usporedbi s
podacima iz 2000. nema znatnijih razlika izuzev četvrtorođene i
višerođene djece.
U 2022. godini izvan braka rođeno je 8405 živorođene djece,
odnosno 24,8 posto od ukupno živorođene djece dok je primjerice u
2000. izvan braka bilo rođeno 9 posto djece.
Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu
već dugi niz godina – 1968. iznosila je 22,8 godina, 2000. 25,6
dok je u 2022. iznosila 29,5 godina.
Podaci pokazuju da je gotovo devedeset posto žena koje su rodile
u 2022. zaposleno ili su aktivno tražile posao, a gotovo polovica
njih ima završenu višu ili visoku školu.